Opatijska promenada

[Kont]

I sa terase

[Kont]

.

[Kont]

I pogled na nacionaliziranu i apartmaniziranu terasu

[Kont]

Pogled iz perivoja na vilu

[Kont]

I pogled iz perivoja na... perivoj

[Kont]

 Jel' se sad na ovogodišnjoj skupštini Udruge 051 mogu opredijelit za jagnjeći meni ili moram još nešto pisat? 

[ilirija]

Danas ćemo se kratko osvrnuti na spoj funkcionalnosti i estetike u arhitekturi. Naime, često ocjenjujemo arhitektonska ostvarenja na temelju subjektivnog osjećaja za ljepotu, estetiku, praktičnost i prilagodbe okolnom prostoru.

Njemački filozof Alexander Baumgarten prvi je upotrijebio riječ „estetika“ u svom djelu „Aestetica“. Sam je pojam izveden iz grčkoga glagola aisthanomai, koji možemo prevesti s „opažati, osjećati, čuti, vidjeti“.

Prema tome, što je ljepota?

Ljudi svakodnevno nešto doživljavaju kao lijepo, a nešto drugo kao ružno. Neki filozofi govore kako se ljepota ne može analizirati, već samo doživjeti.
Tako Ludwig Wittgenstein o lijepomu govori kao o nečemu što se može samo pokazati, ali se o njoj ne može govoriti. Drugi pak vele da se ljepota može  analizirati. Tu razlikujemo one koji o ljepoti govore kao o nečemu subjektivnom te one za koje je ljepota objektivna.
Kod objektivnoga shvaćanja ljepote, ljepota nekoga bića ili djela proistječe iz osobina svojstvenih tome biću ili djelu. Subjektivisti govore kako se jedina ljepota o kojoj bismo mogli govoriti nalazi u nama, kroz nas i za nas.
Znači da ljepotu predmeta ili osobnosti stvara naš način mišljenja o njima.

Opatijska arhitektura nastala u razdoblju od 1880. do 1914. godine koje nazivamo zlatnim dobom, nosi srednjoeuropske i mediteranske karakteristike.
Za tu arhitekturu su karakteristična obilježja raskošna pročelja složenih volumena, različitih krovnih visina s mansardnim krovom ili pak odmaknutom krovnom strehom, najčešće poduprtom drvenim konzolicama, erkerima, velikih svjetlosnih otvora, sa zaobljenim i istaknutim balkonima i lođama na pročeljima okrenutima prema moru, što potvrđuje da su se arhitekti prilagođavali mediteranskom podneblju, a sve to je lijepo vidljivo na primjeru ovog arhitektonskog ostvarenja.
P.S.
Priroda je najbolji arhitekt 

Ma tko je filozof? Nisam shvatio !

[Kont]

Nisam ni ja shvatio, ali se ne hvalim. 

[FiumeRi]

Pretpostavljam da se taj dio nadogradio 1933. godine kad se izgradila garaža i cesta ispred vile.

Vjerojatno i prije jer se na A.-U. razglednicima sa starim nazivom vidi dogradnja.

Inače super osvrt.  

[Kont]

Hvala FiumeRi. Tako sam i ja mislio dok nisam našao podatak koji sam i naveo: "U Državnome arhivu Rijeka pronađena je dokumentacija za gradnju ceste u perivoju Pansiona Schlosser i preuređenje spremišta u garažu, koju je za vlasnika Francesca Schlossera 1933. godine izradio Cesar Širola iz Opatije."

[Rijeka]

Baš je zanimljiva ta asimetrija u arhitekturi. Inače od tog pansiona vidim samo kroviće s gornje ceste. Bravo Kont! Ide jagnjetina za tebe! 

                                                                                         

[Kont]

 

[Kont]

Upravo stigla fotka Ville Schlosser oko 1900. godine kao naručena za kraj ovog posta od Vili Patz sa Fb.

[elvis]

Upravo stigla fotka Ville Schlosser oko 1900. godine kao naručena za kraj ovog posta od Vili Patz sa Fb.

Reklo bi se da traže repete 

[Kont]

Reklo bi se da traže repete 


Elvis, i meni se čini da su djeca pregladnjela. Možda je u vili u nekom vremenu bilo sirotište ili tako nešto, pa je moguće da je fotka iz vremena I sv. rata.