Opatijska promenada

[Kont]

Prof.dr. Julius Glax (1846.–1922.) je jedna od vodećih osoba zaslužnih za razvoj Opatije u zdravstveno i kupališno središte.

[Kont]

Bio je opatijski liječnik, glavni liječnik Sanatorija Južnih željeznica i Društva bijelog križa. Uz to je bio član Povjerenstva Zdravstvenog centra u Opatiji, predsjedatelj različitih društava i autor stručnih članaka i knjiga.

Julius Glax na portretu koji je naslikala njegova kćer Stefi.

[Kont]

Rođen je 11.03.1846. u Beču kao jedino dijete Heinricha Glaxa, sveučilišnog profesora, povjesničara i političara, zastupnika Frankfurtskog parlamenta, i Flore von Seckendorff-Aberdar, plemenitaškog porijekla koja ga je i uvela među austrijsku aristokraciju.
Studirao je medicinu u Beču, Innsbrucku i Grazu gdje je 1871. diplomirao i slijedećih 12 godina radi na med. sveučilištu u Grazu i kao sezonski liječnik lječilišta u Rogaškoj Slatini.
Objavljuje knjigu pod nazivom "Preporučene reforme za Rogašku Slatinu" 1881. u kojoj kritizira uvjete u lječilištu i loše radne navike djelatnika. Njegova knjiga je privukla pažnju ekonomista i financijera koji djeluju u Društvu južnih željeznica, tada najvećem projektu u Austro-Ugarskoj Monarhiji.

Prof. Glax prvi put posjećuje Opatiju 1883. godine gdje upoznaje direktora Južnih željeznica Friedricha Schülera koji ga savjetuje da provede više vremena u Opatiji kako bi je bolje upoznao. Glax je bio očaran pozicijom, klimom i prirodom pa s obitelji provodi dvije sezone 1885. i 1886. u Opatiji. Tu upoznaje još dva slavna liječnika, prof.Maxa Oertela i prof.Theodora Billrotha.
Zajedno s obitelji, prof.Glax se doseljava u Opatiju 1887. godine i postaje glavni liječnik Južnih željeznica i Društva bijelog križa. Zajedno s prof. Billrothom izrađuje plan razvoja lječilišnog turizma  te aktivno sudjeluje u razvitku grada koji postaje njegov drugi dom.
 
Friedrich Schüler se vraća na ideju da Opatija postane službeno morsko i klimatsko lječilište, kao što su već ranije predlagali  prof. Leopold Schrötter von Kristelli i dr. Juraj Šporer.
Opatija je 1889. službeno proglašena prvim morskim klimatskim lječilištem na Jadranu, a prof. Glax postaje direktor lječilišta.

Za vrijeme dok je živio u vili na tadašnjoj adresi Vasanska 91 koja tad postaje poznata kao vila Glax prima i visoke goste koji su se potpisivali u njegovu privatnu knjigu gostiju, poput Nadvojvode Ludviga Victora, osnivača  Yacht-kluba Heinricha von Littrowa, dr.Virchowa i dr.Billrotha.

[Kont]

...

[Kont]

U toj vili je živio do 1897. kada se seli u Villu Portheim, (danas poznatoj kao vila u kojoj je 2009. Davor Šuker kupio stan u potkrovlju za milijun eura koji je porezna htjela oduzeti po osnovi neplaćenog poreza).
 

Prof. Glax je bio i prvi direktor Lječilišnega povjerenstva i voditelj Društva za poljepšanje lječilišta Opatija (Abbazianer Verschönerungsverein). Izvrsno je surađivao i s prvom narodnom vlasti i gradonačelnikom Andrijom Stangerom. Kao svestrani intelektualac skrbi i o infrastrukturi, svjestan da bez nje Opatija nema što tražiti u sofisticiranom lječilišnom turizmu. Zahvaljujući njemu, Opatija dobiva suvremeni vodovod, kanalizaciju, groblje i stanicu prve pomoći.
Ostaje zabilježen na nekoliko fotografija iz tog doba:

[Kont]

Prof. Julius Glax povlači se sa svojih funkcija i odlazi u mirovinu 1919. godine. Umro je 1922. godine u Opatiji gdje je i pokopan.
 Kao što je Ilirija napisao: "Skromno za ovakvog čovjeka".

[Kont]

Moram spomenuti i jednu od njegovih tri kćeri, slikaricu Stephaniu Glax De Stadler (1876. - 1952.) koja je svojim slikama vjerno prikazala Opatijsku rivijeru i svakodnevni život u ovom otmjenom turističkom odredištu, a budući da je bila jedna od vodećih figura Bečkog Art Nouveau, upotrijebila je svoj slikarski talent upravo za promociju Opatije.

[Kont]

Liječnik i balneolog profesor Julius Glax objavljivao je turističke vodiče pod nazivom:
"Abbazia: Wintercurort und Seebad: Ein Führer für Kurgäste". Vodič je objavljivan na više jezika i besplatno se dijelio posjetiteljima, a vodič iz 1909. je izuzetno zanimljiv zbog toga što je publicirani i na hrvatskom jeziku. Ilustracije je uradila Stefanija Glax.

[Kont]

...

[Kont]

Nakon Prvog svjetskog rata Stephanie Glax se preselila u Opatiju. Godine 1919. udala se za Augusta de Stadlera, koji je bio gradonačelnik Abbazije od 1928. do 1936. godine. Obitelj se 1941. preselila u Veneciju i zatim u Milano gdje je i umrla 29. veljače 1952.

Na slici su u prvom redu gradonačelnik Augusto De Stadler i kraljica Elisabetha Rumunjska (Carmen Sylva), dok zbog svoje strasti prema cigaretama nije teško prepoznati i Stephi Glass de Stadler.
O njoj je nedavno izdana monografija "Stephanie Glax De Stadler (1876 - 1952) - Slikarka in grafična oblikovalka"  autorice Lidije Tavčar.

[Kont]

Još par rijetkih slika iz obiteljskog albuma Glax - Fischinger. Prva prikazuje vjenčanje Glaxove druge kćeri Rose s dr. Franzom Tripoldom, glavnim liječnikom Dobrovoljnog i spasavajućeg društva lječilišta Opatija.

[Kont]

Na drugoj slici je obitelj Tripold i udovica Hermine Glax 1930. godine.

[ja moren]

S obzirom na zapuštenost, nije mi se činilo izgledno da je njen vlasnik bio neka poznata i ugledna osoba.

Ovi škalini su zarašćeni odvavek i mane kot velemu mačkoljupcu je interesantno da se va ovoj graje i okolice skriva više mačjeh familiji -više ili manje pitomeh i saki put kad pasujen ovuda hitin oćadu ako se da ka mačka malo pogladit i poigrat..

ovo-za kćer od Glaxa da je bila slikarica i ljubiteljica cigareti-znan-bilo je pred par let izložba neka va Šporeru kade je bil(mislin) i njen autoportret z cigareton v ruke..

to san zapamtil čisto kot paradoks-stari je bil doktor br 1 va Opt a ona dimila pun gas

[Kont]

 

[Kont]

Sasvim dovoljno zanimljive povijesti skrivene unutar Ville Glax, međutim vila uskoro mijenja ime u:

                                                                         Villa Hortenau