Trsatska Gradina

[kobler]

Kontaj opet: dva stupa, svaki s kapitelom i dvije lezene s kapitelom svaka. OK? Usporedi kapitele, ako što  uspiješ razabrati na slici.

[Kont]

Znači, ukoliko sam dobro skontao, kapiteli su skinuti s ova dva stupa? I uzgred, jesu li ova dva stupa iz Adamićevog kamenoloma?

[kobler]

Jok! Njihovi kapiteli samo potvrđuju da su i dvije lezene (kojih nema na slici) iz Mira junaka. Inače, to su ti ova dva stupa sasvim lijevo i sasvim desno uz rub slike. I, kako rekoh, još dvije lezene s bočnih zidova, odnosno ulaznog zida.

[Kont]

E to nisam znao Jesu li to ova dva stupa ili samo kapiteli?

[kobler]

Zanimljivo je što su i stupovi nadstrešnice također iz kapele Mira junaka, zar ne!?

[Kont]

Hvala Kobler. Evo i za ostale da znaju gdje se točno nalazi.

[kobler]

Evo ga. Taj križ je u nekom povijesnom preslagivanju prešao put do kapelice zavjetnih darova, pa je kod uređivanja nadstešnice gdje se pale svijeće stavljen na centralno mjesto.

[Kont]

Možda netko ima sliku mjesta gdje se danas nalazi ovaj malteški križ?

[Kont]

Da ovo ipak pokušam razjasniti.
Na ploči, tj lapidi vidljiva je godina 1615. Kako je skoro dva stoljeća starija od Napoleonovog stupa, sasvim je sigurno da ne može biti dio njegova natpisa. S obzirom da je Mijat Sabljar na Trsat došao kao kustos 1842., svega četiri godine nakon što je Napoleonov stup postavljen na Trsat te je bio vrlo precizan u crtanju kamenih spomenika iz Lavalovog muzeja pretpostavljam da nije greškom uvrstio crtež ove lapide pod crtež Napoleonovog stupa već da je to samo nastavak crteža ostalih izložaka iz zbirke.
 
Kao što sam već napisao, i danas je na ploči vidljiva uklesana godina 1615. Što se događalo na Trsatu i kaštelu početkom 17. stoljeća?
U neko doba između 1595. i 1601. godine Gašpar Rab prestaje držati Trsat u zalogu. Iz urbara napisanog u Celju 14. studenog  1601. godine, vidi se da Martin von Saurau zum Weichenegker u to vrijeme drži kao založni vjerovnik (als Pfandt Inhaber), vjerojatno austrijske komore, grad Trsat i da prava na prihode navedene u tom urbaru predaje Gašparu Knežiću na jednu godinu dana.
Nije nam poznato kada je došlo do prekida založnog odnosa Trsata prema Rabu niti kada je opet Trsat bio založen novom vjerovniku Martinu von Saurauu. Isto tako nemamo podataka do kada je Saurau držao u zalogu Trsat odnosno, do kada ga je od njega uzimao u zakup G. Knezić. Kobler tvrdi da je Gašpar Knezić držao u zakupu Trsat počev od 1603. pa do 1619, a Knežićev sin Franjo do otprilike 1640. godine. Poslije 1640. godine pa sve do 1776. Trsatom su upravljali riječki kapetani koji su istovremeno fungirali i kao trsatski kapetani pa su ubirali i feudalne prihode koji su pripadali gradu Trsatu.

Prema Sabljarevom crtežu, iznad godine 1615. nalaze se slova F.F.S.G.C. što bi u slobodnoj interpretaciji značilo "dade napraviti sudac? Gaspare Chnessich".
Dakle, što je to Gašpar Knežić napravio za vrijeme dok je bio zakupnik Trsata?
U periodu 1601.-1616. Trsatu prijeti opasnost od Turaka, a 1616. godine, za vrijeme Uskočkog rata Mlečani na juriš pokušavaju osvojiti Trsat. No prije toga je nadvojvoda Ferdinand poslao u grad jaku posadu, te je njihov napad odbijen.
Vjerovatno je Knežić imao obvezu izgraditi vanjske obrambene zidine u sklopu kojih je izgradio i okruglu kulu iznad današnjeg boćališta. Stoga je logično zaključiti da je lapida iz 1615. godine memorijalna ploča koja se odnosi na Knežićevu izgradnju i učvrščivanje fortifikacijskih objekata Varoši i Trsatskog kaštela.

[milić]

Spominješ Napoleona i vojnu paradu održanu 5.svibnja 1805.
A baš na današnji dan je i umro na Svetoj Heleni, 5. svibnja 1821.

[Kont]

Na zapadnom zidu Trsatskog kaštela, odmah do starog Raabovog ulaza u kaštel i pokretnog mosta nalazi se ova ploča

[Kont]

Kao zanimljivost navest ću da se već za vrijeme Kraljevine SHS i kasnije, od Italije traži bezuvjetan povrat umjetnina, spomenika i dokumenata, među kojima i Napoleonovog stupa iz Marenga.

"12. A. historijski dokumenti naših općina, kotara, naših sudova i drugih institucija koji su ostali u Zadru kao u bivšoj kapitali Dalmacije. Amo spadaju arhivalija u cjelini i biblioteke. [...] B. Arheološki i umjetnički predmeti koje su Italijani odnijeli prilikom okupacije našega teritorija (Sušak, Krk, sjeverna Dalmacija i dalmatinsko otočje osim Brača). C. umjetnine koje su slučajno došle u privremeni posjed Italijana uslijed prilika nastalih poslije rata. Amo spadaju oltarna pala iz Jurandvora, poliptih iz Ugljana, slike iz Paga i antependij (lat.), ukrasna zavjesa ili ploča od drveta, kamena ili metala koja pokriva prednju stranu oltara...iz Hvara."
13. Bezuvjetan povrat tražen je za predmete iz grupe C, jednako kao i za pojedine predmete iz grupe B. 
14. Četiri velika reljefa s lavom sv. Marka: jedan iz Paga, dva iz Nina, jedan iz Šibenika; stup bitke kod Marenga i ostali predmeti iz Trsata; sredovječni natpis iz Šibenika; monumentalni lav viškog boja koji je bio nadgrobni spomenik na viškom groblju; jubilarni natpis, srebrni vijenac i brončano poprsje Franje Josipa iz Visa."

Kao uspomena na vrijeme dok je Napoleonov stup bio na Trsatu ostale su nam stare fotografije, ali najvrijednije dokumente o stupu i ostalim umjetninama iz Nugentovog muzeja ostavio nam je umirovljeni bojnik Mijat Sabljar koji je bio kustos muzeja u vremenu 1842. - 1848. godine. Tijekom boravka na Trsatu Sabljar je unaprijedio muzejske poslove, što je okrunjeno postavljanjem posvetne ploče s natpisom »MUSEUM NUGENT MDCCCXLIII«. Popis umjetnina iz muzeja i vrlo lijepi crteži skulptura što ih je za svoga boravka na Trsatu načinio, svjedoče o iznimnoj vrijednosti zbirke kao i o Sabljarovom priličnom crtačkom talentu.
 

[Kont]

Doduše, ovaj Lavalov stup smo nekako zagubili 1960 - tih prilikom pretvaranja Trsatskog kaštela u gostionicu

[Kont]

i prilično nedostupan za razgledavanje, osim iz auta u prolazu. Stoga bi bilo najbolje da nam stup vrate jer bi ga mi sigurno bolje čuvali i prezentirali javnosti 

[Kont]

Danas je na stotinjak metara udaljen od Marengo Museum,