Trsatska Gradina

[Kont]

Evo što Labus kaže o toj zgradi:

"U trenutku kada Laval Nugent kupuje kaštel, posjed obuhvaća i dio okolnog prostora, zasađenog voćkama i murvama, no nedostaje pristup cjelini s južne strane te stambena građevina, što je sudeći po pismima Ljudevita Andrije Adamića iz 1825. godine ispravljeno kupovinom okolnih terena te dvije kućice na uglu između zidarskog majstora i župnika s ciljem oformiti „prikladan ulaz u kaštel“ i „napraviti boravište.“
Najraniji spomen o postojanju kuće Decrevi kao sjedišta obitelji Nugent, smještene istočno od kaštela, na rubu posjeda i nadomak glavnog ulaza u kompleks, nalazimo 1863. od Emily Anne, vikontese Strangford, koja je bila kći admirala i stručnjaka za hidrografiju Sir Francisa Beauforta. Po udaji za lorda Strangforda krenula je na putovanje duž istočne obale Jadrana, o čemu je objavila i istoimenu knjigu u kojoj se osvrnula pogrdno na obnovljeni kaštel na Trsatu. Tada je spomenula i „kućicu“ Decrevi
nedaleko kaštela koja se sastojala od pet ili šest zbijenih prostorija.

Ipak, taj spomen mogao bi se odnositi na zgradu lijevo od današnjeg ulaza u kompleks kaštela (Decrevi je desno), poznatu pod nazivom konjušnica, a koja je izgorjela u II. svj. ratu. Naime, spomen „pet-šest zbijenih prostorija“ nikako ne odgovara palači Decrevi, koja ih ima 15-tak, a posve odgovara već spomenutoj zgradi. Nadalje, teško da bi o tek sagrađenoj kući govorila a da ne spomene kako je tek sagrađena. I vremenski period njene posjete govori tome u prilog, jer je Trsat posjetila nekoliko mjeseci iza
Lavalove smrti 1862. ili 1863. dok će palača Decrevi biti u gradnji tek oko 1870.

Arthur Nugent daje sagraditi palaču Decrevi , spajanjem po svoj prilici triju postojećih objekata s kraja XVIII. stoljeća. Nije sačuvana, ili barem nije poznata nikakva dokumentacija u vezi nastanka te zgrade. U literaturi čak postoji i mišljenje kako je zgradu zamislio ili čak
gradnju započeo još Arthurov otac (Laval), a da ju je Arthur završio između 1870. i 1879."

Prema tome, Labus nam otkriva da unatoč uvriježenom mišljenju kako je Laval Nugent izgradio palaču Decrevi i odlučio na zabat postaviti kameni reljef s isklesanim motivima vlastitog grba, to je uradio njegov sin Arthur.

Što se tiče konjušnice ili štale, kao i kuće s vrtom ili voćnjakom u nastavku za koju pretpostavljam da je imala stambenu svrhu, (možda i za samog Lavala kada bi došao u posjet svom imanju).
Ostaje pitanje da li je Arthurovo djelo i izgradnja kamenih lukova na ulazu u konjušnicu i malo dvorište?

Uglavnom, ovako je to izbliza izgledalo tridesetak godina nakon što se uselila Anna Nugent.

Svako toliko me štrecne u kičmi jer mi se pričini kao da ju vidim i na donjoj, novoj fotografiji

[Kont]

I ovako

[Kont]

Na ovoj slici iz 1910. se vidi kako se već tada oko palače Decrevi motala Trsatska glazba. Snimljeni su kraj stepeništa koje je vodilo na pješački put prema kaštelu

[Kont]

1946. prijedlog otvaranja kredita za nužne radove, iz fundusa PPMHP

U točci 14/ prijedloga predviđa se uredjenje glavnog puta i okoliša od muzejskog dvorišta do gradine,
a u Obrazloženju kaže se:
"Dosele nije postojao uredjen direktan put od muzejske zgrade do gradine, pa je sada projektiran i nalazi se u početnoj fazi izgradnje. Nužno je stoga da se dovrši i uredi. U tu svrhu valja usjeći teren 4m duboko, te sazidati potporni zid sa nagibom za osiguranje od
rušenja materijala, pa nabiti i posipati sam put pješčanikom. Potom potrebno je odstranjenje materijala bivše štale, koji se nalazi uz taj put do graničnog zida (oko 20m x 6m) te nivelirati teren u svrhu uredjenja parka.
U radovima obnove palače i njenog prilagođavanja za smještaj Gradskog muzeja Sušaka, obnovljeno je krovište i uklonjen je timpan s bračnim grbom feldmaršala Lavala Nugenta i Giovanne Riario-Sforza, koji je danas postavljen na zid koji spaja ulaznu i izložbenu
kulu."

[Kont]

1959.

[Kont]

Usporedna

[Kont]

Ove kamenice za vodu su naknadno ugrađene u zid malog dvorišta i skoro potpuno uništene, a ne znamo odakle su i čemu su služile.

[Kont]

Vidi se i zazidan otvor u dvorišnom zidu, a skroz desno ostatak istočnog zida nekadašnje stambene zgrade.

[Kont]

Ova kamenica je u najboljem stanju, za sad

[Kont]

Na putu kroz nekadašnju zgradu nailazimo na žalosne ostatke pokrova i sarkofaga Lavala i Giovanne

[Kont]

A priroda čini svoje

[Kont]

...

[Kont]

Kad više ne sudjelujem u natječaju za fotku mjeseca

[Kont]

Havs Antonich 1678.
 
Trsatski župnik Nikola Antonić koji je 1660.godine produljio crkvu Sv. Jurja, a 1678. je opremio s prvim ispovjedaonicama i propovjedaonicom.

[Kont]

I za kraj, nisam ništa napisao o ovom trećem kamenom luku koji danas služi kao glavni ulaz u kompleks Trsatskog kaštela. Mišljenja sam da je izgrađen istovremeno kad i ostali, ali je imao samo ukrasnu svrhu ili se odustalo iz nekog razloga da to bude kolni ulaz. Pretpostavljam da su Paronuzzi ili Arthur izgradnjom tih monumentalnih kamenih lukova htjeli na neki način sakriti obične ulaze u malo dvorište  i konjušnicu, dajući aluziju trijumfalnog luka na putu prema kaštelu.