Trsatska Gradina

[Kont]

1946. prijedlog otvaranja kredita za nužne radove, iz fundusa PPMHP

U točci 14/ prijedloga predviđa se uredjenje glavnog puta i okoliša od muzejskog dvorišta do gradine,
a u Obrazloženju kaže se:
"Dosele nije postojao uredjen direktan put od muzejske zgrade do gradine, pa je sada projektiran i nalazi se u početnoj fazi izgradnje. Nužno je stoga da se dovrši i uredi. U tu svrhu valja usjeći teren 4m duboko, te sazidati potporni zid sa nagibom za osiguranje od
rušenja materijala, pa nabiti i posipati sam put pješčanikom. Potom potrebno je odstranjenje materijala bivše štale, koji se nalazi uz taj put do graničnog zida (oko 20m x 6m) te nivelirati teren u svrhu uredjenja parka.
U radovima obnove palače i njenog prilagođavanja za smještaj Gradskog muzeja Sušaka, obnovljeno je krovište i uklonjen je timpan s bračnim grbom feldmaršala Lavala Nugenta i Giovanne Riario-Sforza, koji je danas postavljen na zid koji spaja ulaznu i izložbenu
kulu."

[Kont]

Na ovoj slici iz 1910. se vidi kako se već tada oko palače Decrevi motala Trsatska glazba. Snimljeni su kraj stepeništa koje je vodilo na pješački put prema kaštelu

[Kont]

I ovako

[Kont]

Evo što Labus kaže o toj zgradi:

"U trenutku kada Laval Nugent kupuje kaštel, posjed obuhvaća i dio okolnog prostora, zasađenog voćkama i murvama, no nedostaje pristup cjelini s južne strane te stambena građevina, što je sudeći po pismima Ljudevita Andrije Adamića iz 1825. godine ispravljeno kupovinom okolnih terena te dvije kućice na uglu između zidarskog majstora i župnika s ciljem oformiti „prikladan ulaz u kaštel“ i „napraviti boravište.“
Najraniji spomen o postojanju kuće Decrevi kao sjedišta obitelji Nugent, smještene istočno od kaštela, na rubu posjeda i nadomak glavnog ulaza u kompleks, nalazimo 1863. od Emily Anne, vikontese Strangford, koja je bila kći admirala i stručnjaka za hidrografiju Sir Francisa Beauforta. Po udaji za lorda Strangforda krenula je na putovanje duž istočne obale Jadrana, o čemu je objavila i istoimenu knjigu u kojoj se osvrnula pogrdno na obnovljeni kaštel na Trsatu. Tada je spomenula i „kućicu“ Decrevi
nedaleko kaštela koja se sastojala od pet ili šest zbijenih prostorija.

Ipak, taj spomen mogao bi se odnositi na zgradu lijevo od današnjeg ulaza u kompleks kaštela (Decrevi je desno), poznatu pod nazivom konjušnica, a koja je izgorjela u II. svj. ratu. Naime, spomen „pet-šest zbijenih prostorija“ nikako ne odgovara palači Decrevi, koja ih ima 15-tak, a posve odgovara već spomenutoj zgradi. Nadalje, teško da bi o tek sagrađenoj kući govorila a da ne spomene kako je tek sagrađena. I vremenski period njene posjete govori tome u prilog, jer je Trsat posjetila nekoliko mjeseci iza
Lavalove smrti 1862. ili 1863. dok će palača Decrevi biti u gradnji tek oko 1870.

Arthur Nugent daje sagraditi palaču Decrevi , spajanjem po svoj prilici triju postojećih objekata s kraja XVIII. stoljeća. Nije sačuvana, ili barem nije poznata nikakva dokumentacija u vezi nastanka te zgrade. U literaturi čak postoji i mišljenje kako je zgradu zamislio ili čak
gradnju započeo još Arthurov otac (Laval), a da ju je Arthur završio između 1870. i 1879."

Prema tome, Labus nam otkriva da unatoč uvriježenom mišljenju kako je Laval Nugent izgradio palaču Decrevi i odlučio na zabat postaviti kameni reljef s isklesanim motivima vlastitog grba, to je uradio njegov sin Arthur.

Što se tiče konjušnice ili štale, kao i kuće s vrtom ili voćnjakom u nastavku za koju pretpostavljam da je imala stambenu svrhu, (možda i za samog Lavala kada bi došao u posjet svom imanju).
Ostaje pitanje da li je Arthurovo djelo i izgradnja kamenih lukova na ulazu u konjušnicu i malo dvorište?

Uglavnom, ovako je to izbliza izgledalo tridesetak godina nakon što se uselila Anna Nugent.

Svako toliko me štrecne u kičmi jer mi se pričini kao da ju vidim i na donjoj, novoj fotografiji

[Kont]

I onda sam isprve skontao da gledam u nekakvu zgradu koja je bila smještena na današnjem ulazu u perivoj kaštela te da su današnja dva kamena luka u stvari ostaci te zgrade.

Ovo je nekoliko godina nakon ove gornje fotografije, vjerovatno nakon 1930 - tih jer se vidi kako je krov zgrade propao, kao i na ulaznoj i okrugloj kuli kaštela.

[Kont]

Ni to mi nije bilo dovoljno da skontam, pa mi je Labus poslao uvećani dio

[Kont]

Pa mi je onaj tko gleda detalje prije par tjedana poslao ovu fotografiju

[Kont]

Dakle, cijelo vrijeme mi je pred nosom. Ovu fotografiju imam već nekoliko godina u svojoj arhivi, ali tko gleda detalje.

[Kont]

Za vrijeme 1.sv. rata

[Kont]

Isto

[Kont]

Početkom 20.st.

[Kont]

Tlocrt Trsatskog kaštela 1861.

[Kont]

Moja veduta

[Kont]

Manzonijeva veduta Rijeke 1837.

[Kont]

Manzonijev akvarel iz 1828. prije restauracije kaštela.