Trsatska Gradina

[Kont]

E to nisam znao Jesu li to ova dva stupa ili samo kapiteli?

[kobler]

Jok! Njihovi kapiteli samo potvrđuju da su i dvije lezene (kojih nema na slici) iz Mira junaka. Inače, to su ti ova dva stupa sasvim lijevo i sasvim desno uz rub slike. I, kako rekoh, još dvije lezene s bočnih zidova, odnosno ulaznog zida.

[Kont]

Znači, ukoliko sam dobro skontao, kapiteli su skinuti s ova dva stupa? I uzgred, jesu li ova dva stupa iz Adamićevog kamenoloma?

[kobler]

Kontaj opet: dva stupa, svaki s kapitelom i dvije lezene s kapitelom svaka. OK? Usporedi kapitele, ako što  uspiješ razabrati na slici.

[kobler]

Da, stupovi su iz Adamićeve kave, iza današnje riječke bolnice. 

[kobler]

Prošle su skoro 2 godine, ali bi možda vrijedilo pozabaviti se još malo "Mirom junaka".

Ponajprije, u međuvremenu sam našao nešto podataka o Nicoli Bregatu, koji se zapravo preziva Bragato (30. VI. 1863.-28. XII. 1903.), bio je klesar (kamenorezac), a živio je i radio u Puli. Našao sam mu trag u elaboratu groblja Monte Ghiro na str. 512.

[kobler]

Pogledamo li izgled kapele na Manonijevo litografiji koja prikazuje Paronuzzijev prvotni projekt za Trsat, vidimo da je bez ikakvih ukrasa, ali ima je broj s vremenom narastao na 8!

Prvo su postavljene dvije Paronuzzijeve ležeće skulpture u kutevima krova kapele (brojevi 1 i 2), pa malteški križ na brhu krova (br. 3). Sve je to postavljeno za života Lavala.

(Da, fakat fali br. 4)
Baziliske je naručio Artur 1862. i postavio ih u dva kuta pred kapelom (br. 5 i 6)
Kasnije je, iza 1870. napravio obnovu i dao postaviti natpis "Mir junaka" i metalni štit s grbovima Nugent/Riario-Sforza (br. 7 i 8 ).

[kobler]

Uljana slika čiji dio donosim u ovom postu čuva se u PPHPM. Na njoj je prvih šest dodataka.
Nema natpisa "Mir junaka", a nema ni metalnog grba  u zabatu. Također nema ni trokutaste atike, koja je danas na istočnom zidu kašteka a za koju neki misle da je bila izrađena za kapelu, pa tek se naknadno našla na palači "Decrevi". E, pa neće biti. Ona je izrađena i postavljana baš na palači "Decrevi". Ili, možda ipak?

Trebalo bi izmjeriti kuteve, samo što ja nešto nisam za takve pohvate. Samo ću zapetljati stvari ...

[kobler]

Imam i razglednicu koja pokazuje stanje bez natpisa i bez štita s grbovima. Kad bi to bilo stanje prije Lavalove smrti, dakle prije 1862. to bi bila jedna od najstarijih fotografija u Hrvatskoj.
Radije mislim da je to slika stanja malo prije Arturovog uređenja kaštela tamo negdje iza 1870. i koju godinu kasnije.

[zokxy]

 
Fali br. 4, a fali i stup iz Marenga. Hja. Glavno da su aždaje tu opet. 

[kobler]

Hja, ja sam zbilja preskočio br. 4, a nisam ga mogao poslije dodati.
A stup iz Marenga, kao ni onaj drugi ovdje ne igraju.

No, razglednica iz posta 185 pokazuje još neke stvari iz perioda, prije te definitivne Arturove intervencije u kaštelu. Ali pogledajmo je prvo bez čistu, bez ikakvih oznaka. Čuva se u PPMHP.

[kobler]

A sad obratite pažnju na ove strelice i oznake.
Br. 1 prikazuje današnji zahod, tj. njegov ulaz koji je "zatarabljen" prostom drvenom rešetkom i vjerojatno služi kao neko spremište. Svakako nije neka grobna niša.

[kobler]

Br. 2 je bazilisk s feldmaršalskom palicom i rotulusom koji je pao sa svog postamenta. On će bit podignut u Arturovoj intervenciji i craćen na postament.

Br. 3 je grobna niša koja se jedva nazire kroz podivljalu vegetaciju. I to će biti naknadno uređeno.

[kobler]

Ersilia Mayer, kći profesora Vojnopomorske akademije rođena je 1870., pa je ova slika negdje iz 1885. ili malo kasnije.

Bazilisk je vraćen na mjesto, ali je postament podignut dodavanjem još jednog reda kamenja na dnu.

[kobler]

A Kontova usporedna "prije-poslije" fotka otkriva još dvije činjenice: jednu važnu, drugu manje važnu, usputnu.

Grobne niše NISU nile pokrivene kamenim pločama, nego samo prežbukane. To je i logočno, jer tanka kamena ploča debela 1 cm ili tanja visoka 2m ili viša morala bi biti zalijepljena na podlogu ili bi se pouzdano iskrivila (dobila trbuh) i pukla pod vlastitom težinom.