Trsatsko groblje, počivalište mnogih...

[ilirija]

dr. Juraj Roić (1886.-1977.) direktor Državne muške realne gimnazije na Sušaku. (A-6-34)
dr. Cesarina Roić (1886.-1986.) (A-6-34)
dr. Milena Rihtman (1896.-1946.) liječnik, rentgenolog (A-3-34)

[ilirija]

Ante Rošić, veletrgovac drvom. (C-1-8)
Đuro Rošić (Sušak, 1897. - 1986.), kazališni indendant i kritičar. Doktorirao na Pravnom fakultetu u Zagrebu i završio trogodišnji t ečaj Glumačke škole u Zagrebu pod umjetničkim rukovođenjem Branka Gavelle, nastupajući u epizodnim ulogama dramskih i baletskih predstava u HNK Zagreb. Službovao je kao sudac u Ogulinu, Sušaku i Kastvu. Poslije rata u dva navrata indendant HNK "Ivana pl. Zajca" u Rijeci, te redovni profesor Više pomorske škole u Rijeci. Od 1955. sustavno objavljivao kazališne kritike. Godine 1974. dobitnik Nagrade grada Rijeke na životno djelo (C-1-8).

[ilirija]

Simo Kudiš (1902.-1961.), prije II. rata vlasnik, a po nacionalizaciji direktor GP Asfalt. (A-5-128)
Špiro Marčeta (1878.-1947.) hoteljer, vlasnik hotela "Continental", gradski vijećnik Sušaka 1930.-1939. (B-4-57)

[ilirija]

prof. dr. Valter Rukavina (1896.-1972 .) liječnik, infektolog. Šef Zaraznog odjela KBC Rijeka. Osnivač Katedre za zarazne bolesti, koji po osnutku Medicinskog fakulteta postaje nastavnik iz predmeta Zarazne bolesti. (C-1-14)

[ilirija]

Josip Premrou (1863.-1937.) veletrgovac drvom, predsjednik riječke Trgovačkoobrtničke komore, Prvo zajedno s Josipom Ružičkom (Premrou i Ružička, 1890.), potom samostalno (od 1893.). (C-1-12)

[ilirija]

Valerio Zappia (Vinež kod Labina, 1928. - Rijeka, 2000.), riječki javni djelatnik i novinar. Završio je pravne studije. Radio je u La Voce del Popolo, uređivao Panoramu i bio direktor EDIT-a. Višegodišnji potpredsjednik i predsjednik Zajednice Talijana u Rijeci (B-7-11).

[ilirija]

Petar Marač (1857.-1939 .), susacki i rijecki poduzetnik (B-4-3)
Biter Mjeda (1898.-1977.), fotograf, vlasnik foto-studija (B -1-1)

 

[ilirija]

Gustav Kraljeta (1864.-1935.), sušački i riječki tiskar, vlasnik Narodne tiskare (1890.), kasnije Trgovačka tiskara i Tiskare Kraljeta u Rijeci (1899.-1902.). Na grobu pogrešno napisana godina rođenja: 1884. (A-5-55)

[ilirija]

Dvojca velikana.

Zdravko Ćiro Kovačić (Šibenik, 5. srpnja 1925. - Rijeka 1. travnja 2015.), hrvatski vaterpolist. Osvajač srebrne medalje na OI u Helsinkiju 1952. i u Melbourneu 1956., srebra na EP 1954. godine. Jedan od ponajboljih vaterpolskih čuvara mreže svih vremena. Od 1984. član je Kuće slavnih vodenih sportaša. (C-I-1)

Branko Bevanda (Mostar, 21. kolovoza 1937. - Rijeka 6. lipnja 2008.), hrvatski motociklistički as i vrhunski ugostitelj.  Osam puta prvak Jugoslavije u motociklizmu, a Hrvatske i Slovenije 14 puta. (A-IV-44)

[fusher]

slabo je mramora Brankotu na grobe...

[ilirija]

Vaterpolska obitelj Polić. (B-1-8)
prof. Blaž Polić, otac Borisa i Vlade. Gimnazijski profesor na Sušaku, predsjednik plivačkog kluba "Primorac". Ulica na Brajdi nosi njegovo ime.
Braća Boris Polić(1920.-1943.) i dr. Vladimir Polić (1916.-1972.), vaterpolisti "Victorije", prvaci države 1938. godine

[ilirija]

Smiljana Rendić-Berith (1926.-1994.) književnica, prvakinja hrvatskog katoličkog novinarstva, novinarka "Glasa Koncila" (B-3-52)

[ilirija]

B-III-19
Stanko Lukanović (1839.- Sušak, 1912.), bivši činovnik Riječke županije, načelnik općine (1876 - 1875)

[mikimiki]

prof. Leopold Sorta (1915. - 1919.), znanstvenik i učitelj. Radio kao inženjer za gradnju brodova u Ganz-Danubiusu u Rijeci i Fridrich Krupp-Germaniawertt u Kielu  Od 1919. - 1956. profesor na Tehničkoj visokoj školi, poslije Tehničkom fakultetu u Zagrebu, odgojio brojne naraštaje brodograđevnih i brodostrojarskih stručnjaka. Smatra se "ocem hrvatske brodogradnje" te se u znak priznanja njegovu radu, od 1974., svake dvije godine, obično u jednom od brodograđevnih središta Hrvatske, održava simpozij Teorija i praksa brodogradnje.

Stanko Lukanović (1839.- Sušak, 1912.), bivši činovnik Riječke županije, načelnik općine (1876 - 1875)

[ilirija]

prof. Leopold Sorta (1891. - 1956.), znanstvenik i učitelj. Radio kao inženjer za gradnju brodova u Ganz-Danubiusu u Rijeci i Fridrich Krupp-Germaniawertt u Kielu  Od 1919. - 1956. profesor na Tehničkoj visokoj školi, poslije Tehničkom fakultetu u Zagrebu, odgojio brojne naraštaje brodograđevnih i brodostrojarskih stručnjaka. Smatra se "ocem hrvatske brodogradnje" te se u znak priznanja njegovu radu, od 1974., svake dvije godine, obično u jednom od brodograđevnih središta Hrvatske, održava simpozij Teorija i praksa brodogradnje.

Stanko Lukanović (1839.- Sušak, 1912.), bivši činovnik Riječke županije, načelnik općine (1876 - 1875)

Ispravio. To su godine kad je radio kao inženjer za gradnju brodova u Ganz-Danubiusu .