Trsatsko groblje, počivalište mnogih...

[ilirija]

prof. Leopold Sorta (1891. - 1956.), znanstvenik i učitelj. Radio kao inženjer za gradnju brodova u Ganz-Danubiusu u Rijeci i Fridrich Krupp-Germaniawertt u Kielu  Od 1919. - 1956. profesor na Tehničkoj visokoj školi, poslije Tehničkom fakultetu u Zagrebu, odgojio brojne naraštaje brodograđevnih i brodostrojarskih stručnjaka. Smatra se "ocem hrvatske brodogradnje" te se u znak priznanja njegovu radu, od 1974., svake dvije godine, obično u jednom od brodograđevnih središta Hrvatske, održava simpozij Teorija i praksa brodogradnje.

Stanko Lukanović (1839.- Sušak, 1912.), bivši činovnik Riječke županije, načelnik općine (1876 - 1875)

Ispravio. To su godine kad je radio kao inženjer za gradnju brodova u Ganz-Danubiusu . 

Čini se da to uopće nije taj Sorta. Neću imati dovoljno škartoca 
Zato smo ga izbrisali

[ilirija]

Rudolf Reschner, šumarski savjetnik.  Službovao je kod državne šumske uprave. God. 1897. obnašao je dužnost kr. šumara u Krasnom, a 1908. nadšumara u Sušaku.    Umro je kao šum. savjetnik 9.11.1920. u 57. godini života. Bio je član HSŠD od 1896. godine.

[ilirija]

Dinko Udina prvi predsjednik Narodne čitaonice Trsatske.

[ilirija]

doc.dr.sc. Miljenko Zgrablić, nefrolog. Član prve ekipe za ekstrakorporalnu hemodijalizu u Hrvatskoj. na Internoj klinici u Rijeci osniva i vodi prve peritonejske dijalize u Hrvatskoj. Osnivač nefrologije u Rijeci, voditelj Odsjeka, a od godine 1968. i Odjela za nefrologiju u bolnici Sušak. Osnivač je i Nefrološke sekcije u Rijeci, njezin voditelj te dugogodišnji član Centralnog odbora Nefrološke sekcije Hrvatskoga liječničkog zbora u Zagrebu. Godine 1969. otvara poseban odjelni laboratorij na riječkoj Nefrologiji. Za svoj sveukupni rad, stručnu, nastavnu i znanstvenu djelatnost dobio je niz priznanja i nagrada Medicinskog fakulteta u Rijeci, Medicinskog fakulteta u Zagrebu, Sveučilišta u Zagrebu i Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske.

dr. Vinko Kirinčić
dr. Nikola Kirinčić, od sredine 1989., do kraja 1990. predstojnik zavoda za dijagnostiku i rehabilitaciju sluha i govora.

[ilirija]

Milan Rempešić bi trebao biti urar sa piramide

[ilirija]

prof. dr. Berislav Borčić stariji (1891. - 1977.) osnivač i kreator (uz dr. Andriju Štampara) te prvi ravnatelj EpidemioloSkog zavoda (Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo) u Zagrebu, dužnosnik Svjetske zdravstvene organizacije (D – 6 - 14)

Franjo Buntjelić (1895. – 1968.) liječnik (E – 2 niša 8, br.17)

[ilirija]

Slavko Vazmoslav Cindrić (1911. 1938.), antifašist i revolucionar. Ulica na Sušaku nosi njegovo ime. (E – 1 - 30)

[ilirija]

Ivan Grkinić (1908.-1968.) profesor na riječkoj gimnaziji (E-niše 8, br. 78)
Katica Grkinić r. Jazvo (1908.-1985.) profesorica filozofije na sušačkoj gimnaziji (E-niše 8, br. 104)

Marko Krema (1891.-1982.) profesor kemije i matematike sušačke gimnazije. lgrao nogomet u HAŠK-u. Bavio se šahom te je jedan od osnivača šahovskog kluba na Sušaku. (E-niša 10-1)
Margrita Krema r. Mrzljak (1889.-1972.) profesorica francuskog i engleskog jezika Djevojačke škole (od 1913.) te potom Državne ženske realne gimnazije na Sušaku. (E-niša 10-1)

[ilirija]

Karel Kukla (Jenee 1867.-Sušak 1913.), kapelnik i skladatelj. Konzervatorij završio u Pragu, te 1891. dolazi u Senj, kao kapelnik i orguljaš. Početkom 1906. dolazi na sušacčku gimnaziju, gdje radi do 1912. kao profesor muzike i orguljas za potrebe gimnazije. Bavio sei privatnom podukom, te bio zborovođa "jadranske vile" i „Primorskog Hrvata" . (E-8-37).

[ilirija]

Milivoj Mezzorana (?-1978.) srednjoškolski profesor i prevodilac s engleskog i ruskog. Studirao u Pragu. Profesor Trgovačke akademije na Sušaku. Direktor sušačke gimnazije. Za Otokar Keršovani preveo romane D. H. Lawrencea, "Ljubavnlk lady Chatterley" (doživio 5-6 izdanja) te "Historiju književnosti S.A.D" Marcusa Cunllffea. (G – 1 - 15)

Milojka Mezzorana (Rijeka,7.travnja 1927. - Rijeka,23.veljače 2004.). Hrvatska Ana Frank. Šesnaestogodišnja Milojka je vodila dnevnik koji je nazvala 'Incasso', prvi dio 1941. i 1942. je sama uništila smatrajući da sadrži "komentara i ličnih sentimentalnosti". Sačuvan je ostao drugi dio u kojem je opisala događaje od kapitulacije Italije i njemačkog bombardiranja i okupacije Sušaka do svojeg hapšenja te nakon povratka iz logora opisala je svoje hapšenje i boravak u logoru.
Njezin bi dnevnik možda nestao u zaboravu da ga, u nadi da bi mogao biti koristan, nije dala na čitanje riječkom povjesničaru dr. Mihaelu Sobolevskom koji kaže da se on, po zanimljivosti i bogatstvu činjenica, može usporediti s 'Dnevnikom Anne Frank', a kvalitetom nadmašuje zapise 12-godišnjeg židovskog dječaka iz Poljske Davida Rubinowica.

[ilirija]

Ettore Mini (1910.-1995.), sportaš i papiraš. Plivač, vaterpolist i funkcioner „Victorie“, kasnijeg „Primorja“. Direktor Tvornice papira u Zagrebu, generalni direktor Papirne i kemijske direkcije te generalni direktor Saveznog ureda kemijske i papirne industrije u Ljubljani. (D-6-35)

dr. Ivo Roić (1882 .-1966.), predsjednik Srezkog suda u Sušaku. (E-niše 10 br. 57)

[ilirija]

Makso Peloza (1915.-1989.) svećenik, crkveni povjesničar i arhivist. Župnik u Mošćenicama. (D-7-27)

Sestre sv. Križa (F-3-28)

[ilirija]

Ante Sironić (1915.-1996.) svećenik, župnik na Sušaku (F-3-11)

Henrik Steiner (1875.-1938.) industrijalac, vlasnik topionice i tvornice "Plumbum" na Pećinama. (H-66)

[ilirija]

prof. dr. Vladimir Štrcaj (1921.-2002.), kemičar (G-1-12)
prof. Marija Štrcaj r. Paravić (1900.-1960.) pijanistica i muzički pedagog. Odgojila generacije muzičara na Sušaku, od kojih neki i danas predaju u Muzičkoj školi. (A-7-1)
dr. Ante Švalba (1903.-1989.), liječnik epidemiolog; direktor Opće bolnice u Rijeci, inicijator i suosnivač Srednje medicinske škole, začetnik ekološke borbe i pokretač akcije "Za ljepšu, čistiju i zdraviju Rijeku". (C -1-3 2)
Velinka Švalba (1903.-2001.), liječnik okulist (C -1-32).

[ilirija]

Josip Tonšić (1875.-1935.) poduzetnik (D-4-14)

dr. Janko Komljenović (1897.-1966.) Nakon izgradnje sušačke banovinske bolnice (1936.) imenovan za primarijusa na kirurgiji. Bio je i vrlo progresivan operativni traumatolog. Ponovo je postao šef kirurgije na Sušaku (1946.), a kad je osnovan Medicinski fakultet (1955.) bio je s dr. Antom Medanićem prvi nastavnik kirurgije. Umirovljen 1961. (C-1-95)