Željeznica Rijeke i regije

[seas]

Evo i da ja malo nadodam.

Fotka željezničke cisterne koja se je koristila u rafineriji, oko 1900.



I ovu su dizel lokomotivu nazvali Etelka, bila je korištena u INI. Za one koji se ne sjećaju, Etelka je bila rafinerijin tanker u vlasništvu firme Photogen Transport Co. Ltd iz Rijeke.

[seas]

Parna lokomotiva koja je 25. lipnja 1873. godine dovukla prvi vlak iz Šan Petra -Pivka- u Rijeku



Promet u riječkoj i sušačkoj luci prije i poslije izgradnje pruge za Karlovac



Usjek Sveta Ana, dubok 25 metara, fotografija J. Lowyja nastala u vrijeme gradnje pruge Rijeka-Karlovac



Pruga na Kalvariji slikana malo iza završetka izgradnje



Tunel Brajdica, Fotografija gradilišta ispred ulaza u kružni tunel pod Trsatom

[seas]

Pečat kontrolera u vlaku, 10.06.1946



Karta za brzi voz iz Rijeke u Zagreb kupljena u agenciji Putnik u riječkom neboderu 10.04.1953



Linija Rijeka-Pariz

[Jean]

Pala definitivno.

A jašta nego pala. Da mi je vidit onoga koji bi ovako popeo lokomotivu na zid.

Samo da napomenem kako 362-1xx ima 112 tona.

Da se tom silinom zabila u zid iz smjera Rijeke, izgledala bi slično kao i 1061-007 pred dvije godine (za slike se obratiti LLeonu).

Misliš na ovo? Nemoj. Zbog fotki Bonda sam umalo proglašen antidržavnim elementom.

Ah, svačega sam se naslušao i načitao oko te nesreće... Ali znam da si bio gore i poslikao. Meni je ta nesreća rezultirala produženim radnim vremenom (pošiljke poslane po AGIT-u su zbog zatvorene pruge kasnile par dana, pa je trebalo improvzirati), pa nisam mogao sam otići.

Sada znamo da se radi o 362-107. Interesantno, ista lokomotiva sudjelovala je i u nesreći kod Žrnovca koju godinu ranije, i opet je popravljena i jedna je od onih šest koje su ispravne i vozne dočekale ISEV.

Da nisi malo pobrkao lončiće!? Nesreća kod Žrnovca je bila 1980, dakle 2 godine kasnije i u njoj je sudjelovala 362-106, koja je kasnije postala Samantha.

Iskreno, nisam zapamtio godinu nesreće kod Žrnovca, ali znam da su se u toj nesreći sudarile dvije žutke, obje podserije 100, a nedavno sam negdje pročitao (a sad ne mogu pronaći gdje) da je jedna od njih bila i tadašnja 107. Baš sam po tome i zapamtio što je unatoč teškoj nesreći najduže "poživjela" na pruzi (dočekala ISEV).

Evo i fotki nesreće iz Žrnovca koje je File stavio na "Vlakove":

Ajmo mi malo ekskluzive, vake se fotke ne nalaze baš često, a meni ih je donio forumaš LJOŠI;














Radi se o nesreći između Delnica i Zalesine!

[zokxy]

Velika fešta u Matuljima

140 godina od otvaranja šenpeterske pruge: Dolaskom željeznice počeo razvoj Rijeke i Liburnije


http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/140-godina-od-otvaranja-senpeterske-pruge-Dolaskom-zeljeznice-poceo-razvoj-Rijeke-i-Liburnije


Među fotkama odabirem neke na kojima su neki poznati likovi   





Pažnja na momka u zelenim hlačama i grupicu ispred njega - Jean i članovi Staciona?





Na slijedećoj je i moj kolega sa željeznice koji nam je omogućio prodor u tunel Brajdica dvaput, kao i okretaljku:

[Jean]

Znam da su se u Žrnovcu sudarile dvije lokomotive, ali na "Vlakovima" je otkriven identitet samo jedne: 362-106 (kasnije 1161-001), pa sam mislio da si ih pomiješao zbog ove promjene JŽ-HŽ 107- 106.
Nisam znao da je druga bila 362-107 (današnja 1061-106). Sve 5.

Pitam se samo koliko je dijelova promijenjeno na njoj i ima li uopće koji originalni dio od kad je izašla iz tvornice na toj lokomotivi nakon ove dvije nesreće i 45 godina eksploatacije.

Budući da ne mogu naći niti se točno sjetiti otkud mi taj podatak o 107, uzmi ovo što sam napisao sa velikom dozom rezerve. Dok ne pronađem provjereni podatak, ni ja sam sebi ne vjerujem.

Velika fešta u Matuljima
Pažnja na momka u zelenim hlačama i grupicu ispred njega - Jean i članovi Staciona?

Paaaa, polovično točno 
Mene je još uvijek lako prepoznati. Što se tiče ove grupice u mojoj blizini - čovjek u bijeloj majici sa tamnim ruksakom je bivši član Štaciona. Iščlanio se početkom godine, ali prigodom sudjelovanja u organizaciji ove proslave odlučio je sudjelovati. Njegove su one ručno rađene kartonske makete žutki koje su bile izložene na čelu prave žutke. U tamno plavoj majici i bijeloj kapi je naš prijatelj iz Zaprešića, jedan od istaknutijih članova prijateljske udruge - "Kluba ljubitelja željeznice" čije je sjedište u Vinkovcima, ali je većina članstva iz Zagreba i okolice. Koblera je u zelenim hlačama i crvenoj maji također relativno lako prepoznati. Osim nas dvojice na fotki su još dva člana Štaciona: momak koji viri iz vrata lokomotive i čovjek u tamnoplavoj majici u drugom planu (slika lokomotivu sa stražnje strane).

Na slijedećoj je i moj kolega sa željeznice koji nam je omogućio prodor u tunel Brajdica dvaput, kao i okretaljku:

Voditelj organizacije proslave u Matuljima. Jako pristupačan čovjek. Sa njim smo dogovarali sve vezano za postavljanje materijala Štaciona vezano za proslavu.

[zokxy]

Ne znam govorimo li o istom momku. Ovaj moj nije u prvom planu. 

[Jean]

Onda ne govorimo o istom 

Još mi bilo čudno kakve veze ima šef stanice Matulji sa tunelom na Brajdici...

[duskom]

Mašinovođe parne vuče.... 1949.

[zokxy]

[zokxy]

Evo i malo recentnih pružnih fotki - snimljene između pružnog prijelaza Meja i tunela ispred stanice Meja ... povod je bio bunkeraški, ali su slike željezničarske ...





Zid - burobran i oznake krivina, a valjda i tunela ... ima ko zna




nasip i pružni prijelaz Meja




pred tunelom




propust prije tunela




bujica ili staza pred tunelom, sumnjivo mi malo jer nema nekog korita uzvodno, može biti prečica za stražu koja je šetala između bunkera kod prijelaza i stanice Meja




Tunel iza kojeg je stanica Meja, meta sutrašnjeg koordiniranog napada croinfo.net Bunker&Magnus teama ...   

[zokxy]

 

Super ... uštedio si mi spuštanje dolje, koja sam namjerio odraditi kad se vrnem za obići ona dva Rupnika na brdu iznad stanice Meja ...   

[zokxy]

Danas pričam priču kroz dokumente o željezničkoj stanici Podvežica - Trsat, te ponešto i o stanici Draga. Možda će biti interesantno za naše fanove željeznice.   

Na stranici mjesnog odbora Podvežica piše:

"Mjesni odbor Podvežica omeđen je prugom Rijeka - Zagreb prije 135 godina, kada je i otvorena željeznička stanica Podvežica Trsat. 
Pruga je građena od 1869. do 1873. i otvorena 23. listopada. Na trasi je tada bilo probijeno 15 tunela ukupne duljine 4200 m, od kojih je najdulji "Kupjak" (1223 m). Četiri mjeseca prije, 25. lipnja 1873. otvorena je i pruga koja je spajala Pivku s Rijekom.  Beč je bio nešto brži, u odnosu na Budimpeštu u izgradnji pruge ( tada je to bilo pravo natjecanje tko će prije). Otvaranje pruge utjecalo je i na gospodarski razvoj Rijeke i Opatije. Naročito se otvaranje pruge odrazilo na turizam - dolazili su bogati Austrijanci i Mađari vlakovima u Opatiju koja je tijekom narednog desetljeća postala europskim ljetovalištem i lječilištem. Slijedom toga Društvo južnih željeznica je u Opatiji izgradilo prvi hotel Kvarner. Otvaranje je utjecalo i na razvoj lučkog prometa, koji se je ubrzo mogao mjeriti s prometom u tršćanskoj luci.
Podvežica je te 1873. dobila zgradu u kojoj je bila smještena stanica Podvežica-Trsat, a zatvorena je 1968. godine. 1976. podhodnikom ispod pruge spojeni smo s jedinom našom ulicom koja se kako Podvežičani kažu nalazi preko pruge."


Bivša stanica Podvežica - Trsat:






Sada ja:

Dokumenti iz DAR-a i nacrti za željezničku stanicu:















(Šefa treba slušati!!)  - 8 metara, ni cm manje, iako u dozvoli piše 6 m!!



















Dakle, činjenice govore da je 10.11.1924. općina Sušak tražila gradnju stanice, a 11.01.1925. dodijeljena je građevna dozvola za NOVOGRADNJU želj. stanice Podvežica, s važnošću od godine dana.
Raspisan je natječaj, čije je uvjete obećao ispuniti August Matetić, zidar iz Lovrana.
Ugovor o gradnji stanice potpisao je tadašnji gradonačelnik Sušaka Juraj Kučić i ovlašteni zidarski majstor August Matetić iz Lovrana, koji je radove izveo u cijelosti do 16.06.1926. godine, kada i traži pregled radova i preuzimanje stanice, koji se održao u listopadu 1926., kada je stanica službeno i preuzeta u upotrebu. Uporabna dozvola uz neke preinake (ulazna su vrata otvorena na južnoj umjesto na sjevernoj strani radi udara bure) izdana je 19.07.1927. godine.

Da li ja ovime pobijam verziju postojanja stanice Podvežica od 1873. do 1926. godine, ili je stajalište bilo negdje drugdje? Kako vidimo, iz ovih je dokumenata nesumnjivo ustanovljeno da je stanica koju mi poznamo sagrađena tek 1926. godine!

[zokxy]

Evo i stanice Draga, uslikao sam je kao kolateralnu žrtvu fotkanja bunkera preko pute nje ...   







A i nešto iz DAR-a:







Jedna sa željeznice.net by Glažar, malo se bolje vidi zgrada



Komentar od tamo:

"Sada zgrada stajališta služi kao stan jednoj obitelji umirovljenih željezničara. Sumještani, oni koje sam uspio pitati, ne znaju koje je godine stajalište prestalo funkcionirati. Negdje do 63. g je svakako još bilo u službi (jedan sumještan 49. godišta kaže kako se sjeća da je u osmi razred išao sa vlakom).
Inače, na zgradi i oko nje nema nekih vidljivih znakova da je tu bilo stajalište u službi prometa putnika.
Nikada nisu izgrađene ni rampe/nogostupi za ulazak/izlazak putnika tako da ni tih tragova nema, kao ni nekog vidljivog natpisa. " (by Glažar)


Mislim da je ili dobila u ratu, pa je obnovljena drukčije od ovih nacrta, ili nije nikad ni sagrađena ovako kako je na nacrtima.

[Jean]

Nemaš pojma koliko si mi upravo pomogao oko materijala vezanih za ove dvije stanice!!! Još kad bi otkrio nešto više i o trećem ukinutom stajalištu na potezu Rijeka-Škrljevo, a to je Vitoševo (Sveti Kuzam). Stanica je bila smještena prije samog nadvožnjaka, ali (iako smo već nekoliko puta bili gore i prema stilu gradnje donijeli određeni zaključak) još uvijek nisam 100% siguran u kojoj je zgradi bila smještena.

Što se tiče ukidanja, sva tri spomenuta stajališta ukinuta su istovremeno - dakle 1968., a prema riječima čuvara sa stajališta Bakar (koji još uvijek živi u tom objektu), putnički promet Bakarskom prugom ukinut je istovremeno kada i ta stajališta.

Stanica Sveta Barbara na Bakarskoj pruzi je također jedna velika nepoznanica, a čini se da je bila smještena neposredno uz ili na području današnjeg kolodvora Šoići.

Evo stanja iz siječnja 2011.:


...dok su još vukle žutke  :


Nije li i ovo na tvojoj fotki žutka?

Pretpostavka je da je donji dio ove zgrade zapravo bivše željezničke stajalište Sveti Kuzam/Vitoševo (zbog specifičnih nadvoja nad prozorima i vratima):


Između pruge i ceste vidljivi su ostaci nekakvih temelja, pa postoji mogućnost i da je tu bila nekakva građevina, ali premala za čekaonicu (možda kakva stražarnica):


Okućnicu zgrade istočno od stajališta krasi karakteristični "sušački" zid - isti ovakav zid nekad se protezao od piramide do Kontinentala, a danas je vidljiv još samo ispred bivše pošte i ljekarne u Križanićevoj (vrh stuba prema Građevinskoj školi):


Zgrada najbliža nadvožnjaku zaštićena je zidom sa puškarnicama: