OPATIJA bajna, biser Jadranskog mora; i Liburnija

[milić]

Buduci da nalazim i na oblik - Volovsko, nije problem. Ne gledam koji put na pravopis, nego se sam sa sobom i rvackim zahebajem 

Meni često dođe da pišem Volovsko jer tako čujem od starih.
Ali u govoru, nikad neću reći Volovsko nego Volosko.
A i za ovo Vološkani prvi put čujem. Premda sam se u mladim danima dosta družio baš s njima trojicom, četvoricom - tremajcima.
 Jazbac, a ja imam problem napr. kompir, kumpir, krunpir, konpir,... Ma mnoge riječi su fonetski slične, mislim na "studenjski zajik", pa ja to pripisujem ...nedostatku zuba
Tako i ovo Vološkani - Vološćani, Volosk+jani... Ovisi koliko zubi fali.

[ilirija]

... jedne nepismene individue

 
Pozdrav Kobleru

[jazbac]

[/quote]

Meni često dođe da pišem Volovsko jer tako čujem od starih.
Tako i ovo Vološkani - Vološćani, Volosk+jani... Ovisi koliko zubi fali.
[/quote]

Koliko je meni poznato nikad sa sigurnošću nije utvrđeno odakle naziv Volosko. Po jednoj priči naziv potječe iz legende da su tu na brodove ukrcavani ukradeni volovi. Po drugoj da je to kroatizirani naziv od Valle losca. Osobno mislim da je naziv Vološkani talijanizam  . Isto kao i Milić cijeli sam život koristio i čuo samo naziv Vološćani dok pred nekih dvadesetak godina nisu počeli forsirati taj naziv.

[fusher]

aaa...i vološćani su zaviti judi!

 

[jazbac]

kot prazji rog  nego, ćo fusher ,ti si potla Lučanoti drugi duhtor od Fiata

[zokxy]

Današnja doza slika stare Opatije ...



Vrt pred hotelom Kvarner i Majestic




Villa Augusta i Villa Viktor




Pansion Luxor




Hotel pansion Quitta

[zokxy]

Opatija 1901. s mora




Molo Opatija




Molo i luka Opatija




Opatija - molo prema sjeveru

[zokxy]

Idila u opatijskom parku




Opatijska luka




Hotel Kristal - Cristallo, s mora



Kupalište - Angiolina

[jazbac]

Hotel pansion Quitta

Opet malo o dimnjacima. Na slici lijevo u pozadini vidi se visoki dimjak. Opatija je na Punta Kolovi imala svoju parnu termoelektranu na drva koja je opskrbljivala najprije hotele, a kasnije i domaćinstva sa el. strujom. Elektrana je nosila lijepi prihod za ljude koji su svakodnevno vršili opskrbu drvima. Kad su tražili ložače prednost pri zapošljavanju imali su radnici koji su ložačka iskustva stekli na željeznici ili brodovima. Elektrana je napravljena 1917. godine, a na paru je radila do 1927. kada su instalirani dizelski motori.

[KarlaRi]

Gdje je ovo bilo, i kud je nestao ovakav stalagnit !!


Još nađoh i ovo:


Park Angiolina
Centar grada
Hortikulturni spomenik

Park odnosno botanički vrt u centru Opatije, ispred Ville Angiolina izuzetan je spoj preko 150 vrsta domaćih, stranih, egzotičnih i rijetkih biljaka, cvijeća, stabala i drugog raslinja. Atipične biljke za ovo podneblje sađene su u praku još davne 1845. – 1860. godine. Za današnji izgled parka zaslužan je arhitekt iz Beča, koji je krajem 19. st. uredio i osmislio cijeli perivoj. U parku se mogu naći razna floralna blaga, od bambusa, palmi, cedra, do banana, kiwia i mnogih drugih. Najpozantija je ipak kamelija (Camellia Japonica), donesena sa Filipina. Jedan dio parka čuva i njeguje stalagmit star oko 9300 godina.


Što bi s njim?   

nije više u punoj visini, nego je u dijelovima. našla sam ga u opatijskim parku, južno od novog glazbenog paviljona, iza kućice/meteorološke postaje. treba se dobro zagledati, pa se vidi da je zazidan za okolno kamenje.

ja nikako da   .. a skoro svaki vikend sam u opatiji  ...

ali onda naiđem na ovu staru fotku - to je to 

Idila u opatijskom parku

[jazbac]

Ovi špiljski ukrasi potječu (navodno) iz Postojnske jame. Danas to zvuči u najmanju ruku čudno, ali u doba kada je park uređivan bilo je normalno iz špilja iznosit ukrase i montirat ih negdje drugdje. Srećom ta moda nije dugo trajala.

[elvis]

Ovi špiljski ukrasi potječu (navodno) iz Postojnske jame. Danas to zvuči u najmanju ruku čudno, ali u doba kada je park uređivan bilo je normalno iz špilja iznosit ukrase i montirat ih negdje drugdje. Srećom ta moda nije dugo trajala.

Kad pogledaš koliko toga ima po britanskim i inim kolonijalnim muzejima ta moda i nije bila tako kratkog vijeka 

[Jean]

Malo i Voloska

Sad ću ispast staro gunđalo kao ona dvojica s bakona u Muppet showu, ali lingvistika mi je "slaba" strana pak bin puknul a da te ne ispravim
Ako ćeš po hrvacki književno treba stajat: Malo Voloskog
Ako ćeš po domaći: Malo Voloskega
Da usput iskoristim priliku da malo pametujem 
Iako u lingvistici i pravopisu postoje nekakva pravila i formule o tvorbi riječi Volosko odnosno njegovi stanovnici  su jedan izuzetak  koji treba poštovati. Kad bi u križaljci stajalo: stanovnici Voloskog, što bi napisali? Prema hrvatskom pravopisu bili bi Vološćaci. Po domaćemu pravopisu Vološćani. Ali, eto, nije ni jedno ni drugo nego treće: Vološkani! Van svih pravila i formula, ali je to lokalni izraz koji smo dužni poštovati sviđao se on nama ili ne!

Sad pročitao, pa da sad i odreagiram:

Prilično veliki lingvistički prijepori vode se oko etnika (naziv za stanovnike određenog sela/grada/regije/države, npr. Riječanin) / ktetika (pridjev pripadnosti određenom selu/gradu/regiji/državi, npr. riječki). Donedavno je postojalo pravilo da se u književnom jeziku ne uvažavaju lokalni izrazi, nego da se etnici tvore standardnom tvorbom Naziv mjesta + janin ili Naziv mjesta + ac (+prikladne glasovne promjene u oba slučaja). Time bi se u startu izbjegli raznorazni Forani, Puležani, Vološkani, Rovinježi, Labinjoni, Istrijani, Gromičani i Gromišćice, Halubajci, Kastafci, Kunjani... Lokalno nazivlje proizašlo je iz lokalnog dijalekta i njemu i pripada, a ne standardnom jeziku. Međutim, tu se javljaju dva problema. Prvi su nestandardni etnici duboko ukorijenjeni u standardni jezik (Dalmatinac, Talijan, Amerikanac, Srbin...), koje bi trebalo standardizirati i drugo su nazivi za stanovnike mjesta sa više riječi u nazivu (Sveti Petar u šumi, Cista Provo, Trebarjevo Desno, Lukovo Šugarje...

Alternativa ovom stavu je da treba "pitati lokalno stanovništvo kako sami sebe zovu". Vidim da je to načelo navedeno i na wikipediji kao primarno. Tako imamo primjere Bjelovarčanin (umjesto Bjelovarac), Dubrovkinja (umjesto Dubrovčanka) i Šupetranin (za stanovnika Svetog Petra u Šumi).

Moj osobni stav je da takvo pravilo neminovno vodi prema pogreškama u pisanju etnika. Evo primjera: kladim se da na čitavom forumu neće biti više od dvoje ljudi koji će pravilno imenovati stanovnike Ličkog Lešća!

Zato, kao što za mene nikad neće biti strijelice, športa, pripetavanja (u tenisu), službujućeg, ne ću (umjesto neću), tako neće biti niti Vološkana, Šupetrana, Labinjona... Barem ne u službenom tekstu. U svakodnevnom govoru, to je već druga priča! Pozdrav mojim bivšim sugrađanima, Rovinježima!!!

[zokxy]

 
Wow! Imamo prave stručnjake ovdje, baš mi je drago čitati ova mišljenja!   


Da ja nastavim sa današnjom dozom Opatije stare!

[zokxy]