OPATIJA bajna, biser Jadranskog mora; i Liburnija

[zokxy]

Kupalište Quitta




Još Slatine

[zokxy]

 

[zokxy]

A za Duškoma:

[zokxy]

Još nađoh i ovo:


Park Angiolina
Centar grada
Hortikulturni spomenik

Park odnosno botanički vrt u centru Opatije, ispred Ville Angiolina izuzetan je spoj preko 150 vrsta domaćih, stranih, egzotičnih i rijetkih biljaka, cvijeća, stabala i drugog raslinja. Atipične biljke za ovo podneblje sađene su u praku još davne 1845. – 1860. godine. Za današnji izgled parka zaslužan je arhitekt iz Beča, koji je krajem 19. st. uredio i osmislio cijeli perivoj. U parku se mogu naći razna floralna blaga, od bambusa, palmi, cedra, do banana, kiwia i mnogih drugih. Najpozantija je ipak kamelija (Camellia Japonica), donesena sa Filipina. Jedan dio parka čuva i njeguje stalagmit star oko 9300 godina.


Što bi s njim?   

[zokxy]

Još par opatijskih:




Vila Gorove




Slatina 1930, kuća gdje je sad fontana cca




Slatina, prvi skosi kupališta

[zokxy]

Seidl, Carl, arhitekt (Šumperk, Moravska, 13. III. 1858 – Beč, 10. VI. 1936). Studirao je na Politehnici u Zürichu te na Akademiji lik. umjetnosti u Beču. Redoviti član bečkoga Künstlerhausa postao je 1873. Iako je prihvaćao ideje Wagnerschule, razvio je osobni stil, prepoznatljiv po arhit. plastici, prostornim rješenjima i napose po bogatu dekorativnom repertoaru, kojemu su izvori u egipatskoj, grč., rim. te u svim umjetnostima do razdoblja baroka. Sudjelovao je na velikom broju međunar. natječaja, među ostalim 1888. u Budimpešti na natječaju za projekt mađ. parlamenta te 1891. u Berlinu i Beču za projekt rum. parlamenta. Primio je više nagrada i priznanja: srebrnu medalju Künstlerhausa za cjelokupni rad, zlatnu drž. medalju na izložbi u Beču 1914. za projekt vile Frappart u Lovranu, zajedno s bečkim arhitektima M. Kammererom, O. Schontalom i E. Hoppeom (Wagnerschule) prvu nagradu i medalju (Ehrenmedaille der internationalen Kunstausstellung Rom) za projekt Kurpalasta u Opatiji, koji je ostao neostvaren i dr. Na području Liburnijske rivijere ostvario je niz vila, penziona i javnih zgrada, najviše u prvom desetljeću XX.st. U Lovranu je projektirao vile: Frappart, Magnolia, Blankenstein, Rosenvilla i Santa Maria, a u Opatiji vile Schmidt-Zabierow, Nizza, Count Brunitzky, Edera, Ariston i Tomašić te hotel Jadran, evangeličku crkvu, vatrogasni dom i zgradu suda i općine. God. 1908. izabran je za počasnoga građanina tadašnje općine Volosko.

[duskom]

Tamo piše "curpark" ! Prema tome to bi tada bilo negdje oko današnjeg Hotela Kvarner. Ako ga nisu maknuli ili je nestao .. (he he ) 

[duskom]

Požurimo na start.... 1911.

[jazbac]

Tamo piše "curpark" ! Prema tome to bi tada bilo negdje oko današnjeg Hotela Kvarner. Ako ga nisu maknuli ili je nestao .. (he he ) 

Curpark je trebao biti izgrađen na prostoru današnjeg kupališta Lido i ljetne pozornice. Gradnja je započeta nasipavanjem obale što je i dovršeno i lijepo vidljivo i dan danas. Prvi svjetski rat kriv je što taj projekt nije dovršen. Iako su i Austrijanci i Talijani u biti bili okupatori, ogromna je razlika bila kako su pristupali prema Opatiji i okolnim krajevima. Dok su se Talijani ponašali kao klasični okupatori koji su zauzeli tuđi teritorij za koji su smatrali da im povijesno pripada, Austrijanci su ovaj kraj doživljavali kao prirodni dio svoje monarhije te su u njega jako puno ulagali. Zbog toga naši ljudi nikad nisu protiv K.u.K. monarhije nikada digli glas već su je, naprotiv, držali svojom. Druga je stvar što je nas komunistička propaganda u školama kljukala i huškala protiv tobožnjih neprijatelja naroda koji to nikad ni po čemu nisu bili.

[jazbac]

Požurimo na start.... 1911.

Samo ti Duskom požuri, možda i stigneš 
Ovo je plakat koji je reklamirao prijevoz automobilom iz Trsta u Opatiju za "samo" 3 sata, a što su si u ono vrijeme mogli priuštiti samo oni dubljeg džepa, kakvi su, uostalom i pohodili Opatiju.
Opatija je bila nekoliko puta poprištem raznih auto utrka, odnosno rally-a (baš Opatija, a ne Preluk), ali ovaj plakat s tim nema veze

[duskom]

I bus ne čeka...pa požuri ....u vremeplov !!!

[duskom]

I još jedan plakat iz 1900-te

[elvis]

Zbog toga naši ljudi nikad nisu protiv K.u.K. monarhije nikada digli glas već su je, naprotiv, držali svojom. Druga je stvar što je nas komunistička propaganda u školama kljukala i huškala protiv tobožnjih neprijatelja naroda koji to nikad ni po čemu nisu bili.

Baš po ničemu? 

[duskom]

Baš se pitam koliko je naših ljudi bilo na srednjem, a da ne kažem, višem položaju u K.u.K monarhiji..... Nemogu se sjetiti NIKOGA osim vojnika koji su za nju ginili !!! 

[milić]

Baš se pitam koliko je naših ljudi bilo na srednjem, a da ne kažem, višem položaju u K.u.K monarhiji..... Nemogu se sjetiti NIKOGA osim vojnika koji su za nju ginili !!! 

Evo ja sam se sjetio brzo jednoga đenerala  - Borojevića . I nije baš bio neka šuša muša.
Naime kaj ! Ja mislim da je istina, kao i obično, negdje u sredini. Niti je bila tako crna , mislim na K.u K. monarhiju, kako su nas učili, a bogme ni tako bijela kot ča jazbac piše.