Rasvjeta u Rijeci – povijest svakodnevnih stvari

[kobler]

Magneto je postao glavni izvor struje za rasvjetu svjetionika, čak i onih automatiziranih, jer nema dijelova podložnih habanju, pa je održavanje svedeno na minimum. Ostali su to do duboko u XX. stoljeće, kod pomorskih svjetala za koje je preskupo dovođenje podmorskih kablova.

[kobler]

Zatim je 1890. u korijenu Orlandovog gata montirana prva električna centrala izmjenične struje. Ona napaja rasvjetu lučnim svjetiljkama u krugu luke i omogućuje rad po mraku tj. noću.
Ova stalna rasvjeta, kombinirana je s prethodnom mobilnom (pokretnom) na lokomobilu, tako da je omogućila lakšu manipulaciju brodskog tereta i po mraku.

http://croinfo.net/forum051novi/index.php?action=dlattach;topic=4050.0;attach=45788

[kobler]

1892. Ugarsko društvo za elektriku d.d., nakon osvojenog natječaja, gradi na Ponsalu, uza sjeverni rub zemljišta Ljuštione riže drugu električnu (termo)elektranu, koja je proizvodila struju za potrebe grada i napajala rasvjetu željezničkog kolodvora, kolosjeka, lučkih postrojenja i velikog silosa Elevator, koji je imao tri visokonaponska elektromotora od 2.000 V snage 20 KS. Opskrbljivala je i ostale privatne potrošače, a na nju je tada spojeno i Općinsko kazalište. Istovremeno je svoju struju i rasvjetu dobila trornica Torpedo.

[kobler]

Za treću elektranu gradski su čelnici zbog naglog razvoja grada bili prisiljeni raspisati natječaj za gradnju nove elektrane, uz koncesiju od 34 godine. Ona je sagrađena na mjestu gdje se danas nalazi Hotel emigranata, pa od nje više nema ni traga. Puštena je u pogon 1897. godine, a imala je tri parna stroja, dva po 150 KS i jedan od 100 KS. Generatorski napon bio je 1 000V, a distribucijski 100V. Uz ovu elektranu izgrađena je i prva baždarnica električnih brojila. Od nove elektrane položen je prvi kabel 2 x 100 mm² prema gradu za napon od 2 kV, kojim se napajalo sedam trafostanica snage po 210 kVA, 2 000/100 V. Tako Rijeka već na početku XX. stoljeća ima 200 potrošača električne energije s približno 300 brojila, a 1905. 730 brojila.
Njezine slike, koliko znam ne postoje. Vidimo je samo na karti Rijeke iz 1898.

[kobler]

U poplavi nabujale Rečine 19. IX. 1898. stradala je tek sagrađena električna centrala (energana) u Harteri (započeta 1897.), koja će nakon obnove proraditi i kasnije postati glavni izvor elektrike za elektrifikaciju Sušaka. Godine 1930. postavljen je novi visokotlačni kotao tipa «Borsig» koji je proizvodio paru za turbinu s generatorom, tj. za struju. Tada je za električnu centralu sagrađena nova zgrada i podignut dimnjak visok 83 m. Zgrada je dorađena 1935. ugradnjom parnog kotla «Ganz» i turbogeneratora s turbinom «Stahl» od 1250 kW, čime je Tvornica stekla mogućnost isporuke viška struje sušačkoj općini.
U prosincu 1921. u poratnom Sušaku je najprije uspostavljena provizorna električna javna rasvjeta, a 22. X. 1922., potpisan je ugovor između Grada Sušaka i novoosnovane "Elektra" d.d. (dioničari Ružići, Kolacio, Kezele i dr.) o izgradnji visoko- i niskonaponske gradske mreže i transformatorskih stanica, a struja je nabavljana od ove spominjane energane (centrale) tvornice Smith&Meynier. Transformatorskih stanica bilo je 8 (1. Lujzijana, iznad tvornice SM; 2. Lujzijana, bliže početku ulice; 3. Brajdica; 4. Boulevard; 5. Podvežica, kod Pavlovića; 6. Draga: 7. Donja Vežica;8. Trsat), a izvođač je bio Siemens iz Zagreba. U periodu 1930—1934. riječka je elektrana povremeno opskrbljivala i Sušak. Od 1932. Elektra d.d. Sušak, Strossmayerova 5, tel. 34, opskrbljuje i Krk, a 1936.-1938. elektrificiranje Kostrene, Kraljevice i Drage, dok se područje Škrljeva, Krasice, Kukuljanova i Grobinšćina elektrificira 1940.

[kobler]

Godine 1906. počela je izgradnja nove, četvrte po redu termoelektrane u današnjoj Vodovodnoj ulici uz izvor »Zvir« kao dio projekta kombiniranog hidro-termo-postrojenja. Ova općinska termoelektrana puštena je u pogon 9. V. 1908. te je raspolagala s 3 kotla i 2 turboagregata i bila je prva riječka elektrana s trofaznim generatorima.
Elektrana je vidljiva na karti iz 1924., označena brojem 1. Nalazi se preko puta Energane u Harteri, a dijeli ih takoreći samo Rečina.

[kobler]

Termoelektrana Rijeka imala je u početku 3 kotla »Babcock-Wilcox« po 300 m2 ogrjevne površine, 12 at tlaka i 300 °C pregrijane pare i 2 turboagregata "Erste Brunner- s generatorima »Ganz« po 1 500 kVA, 5 kV, 42 Hz. Razdioba električne energije provedena je sa 4 kabela 3 x 70 mm2, a razdjelna transformatorska stanica bila je smještena u TS »Volta« u petrolejskoj luci. Četiri transformatorske stanice u gradu transformirale su napon 5 kV na 2 kV i napajale postojeću kabelsku mrežu u središtu grada. Dva kabela napajala su donji dio grada, a 2 gornji dio.

[kobler]

Prva električna svjetla zasjala su u Gradskom kazalištu 1885. Izvana, stajala su na balkonu iznad ulaza i na početku prillazne rampe sa svake strane ulaza.

[kobler]

A oko zgrade kazališta još su bili kandelabri plinskog osvjetljenja, koji će stajati ovdje sve do 1923. Tek tada su mogli biti zamijeneni, jer je tek tada Grad otkupio Gradsku plinaru .i mogao riješiti spor s elektrifikacijom rasvjete centra grada.
Brojevima 1, 2 i 3 označene su plinske lampe, a s 4 nove električne.

[kobler]

Osvjetljenje u luci počelo je postavljanjem “Jablokovih svijeća” tj. savršenijom varijantom lučne svjetiljke. Najprije je (1881.) bilo mobilno, tako da bi lokomobil došao na mjesto gdje je rasvjeta bila potrebna, no vrlo skoro (1890.) postavljene su i trajne svjetiljke (kandelabri) na visokim stupovima.

[kobler]

Prva svjetla postavljana su na rešetkastim piramidalnim nosačima, - na Lidu, u Porto Barossu, rivi Szapary ...

[kobler]

Na Rivi Stapary kao da su prvo bila na metalnim stupovima, a potom su ih zamijenila svjetla na rešetkastom nosaču ...

[kobler]

Oerlikonova lučna lampa donekle nalikuje na lampu na Adamićevom gatu, ali je zatvorena u staklenu kuglu, dok je ova svjetiljka na gatu otvorena, a i dijeli ih nekih pola stoljeća. Vjerojatno je na gatu kandelaber s jakom žaruljom, a ne lučna svjetiljka.

Lučna svjetiljka iziskivala je i olakšani pristup, jer su grafitni štapići svjetiljke trebali često biti mijenjani kad se istroše, čak ako se uzme u obzir i njihovo automatsko poravnavanje.

[kobler]

Što se tiče transformatora, i njih nalazimo prikazane na razglednicama. Bili su izvedeni u obliku cilindričnih oglasnih stupova i postavljeni na ulicama, na pločniku. Slični su bili i u Trstu.

[kobler]

U Zagrebu su pak bili kvadratni.