Klana i okolica

[Rijeka]

 

[milić]

Stavit ću ovo o Viktoru Starčiću i ovdje budući da je jako vezano za Klanu.



Viktor Starčić (1902. Ruse, Bugarska – 1980. Beograd, SFRJ)
je bio poznati glumac u bivšoj Jugoslaviji koji bi nama mogao biti zanimljiv zbog toga što je njegov otac, Antun Starčić rođen u Klani 1857. godine. U potrazi za poslom mladi Anton je otišao u svijet ˝trbuhom za kruhom˝. Radio je na izgradnji pruga u Turskoj, Bugarskoj, Grčkoj, Rumunjskoj i Srbiji. Viktorova je majka bila Francuskinja iz Ženeve, u Švicarskoj. Zbog takvog nomadskog života roditelja Viktor se nije mogao redovito školovati pa je više-manje bio samouk.
     Glumačku je karijeru Viktor započeo kao amater u Gornjem Milanovcu s osamnaest godina. Zatim je u  Sarajevskom kazalištu otpočeo "pravu" karijeru jer je dobivao i veće uloge, a potom je bio član kazališta (od 1925-1930) u Splitu, Zagrebu i Novome Sadu.  U Novome Sadu je 1930. snimio svoj prvi film, ulogom varalice Lajoša u «Grešnica bez graha» režisera Koste Novakovića. Od 1929.-1939. je u Narodnom pozorištu u Beogradu. Sa grupom umjetnika 1938.godine osniva u Beogradu Umetničko pozorište, u kojemu je glumio i režirao. Nakon II. svjetskog rata glumi u Novome Sadu i Rijeci te se vraća u Beograd i postaje stalni član Jugoslovenskog dramskog pozorišta gdje je djelovao od njegovog osnivanja 1948. g. pa sve do kraja karijere odnosno života.
     U svojoj 60 godišnjoj glumačkoj karijeri glumio je, prema vlastitoj procjeni, preko 500 uloga. Značajnije uloge su mu bile:
-   Hlestakov u Revizoru.
-   Aurel u Ledi,
-   Don Zane u Gloriji,
-   Smrdić u Rodoljupcima,
-   Glumac u Na dnu,
-   Barun Lenbach u U agoniji Miroslava Krleže, čime je obilježio 45 godina karijere
-   …i još mnoge druge.
Od 1949. g. godine bio je 10 godina profesor na Pozorišnoj akademiji u Beogradu. Iako samouk, bio je jedan od najobrazovanijih glumaca svoje generacije. Viktor je bio oženjen Ruskinjom Katarinom Zubin, a u braku nisu imali djece.
Znam da je bivši načelnik općine Klane Anton Starčić Šopeć marljivo skupljao podatke o Viktoru Starčiću budući da nisu samo prezimenjaci.

[Rijeka]

Odlično Miliću! 
Podatke od gosp. Starčića si već zatražio ili budem ja; idem s njim u Duino uskoro... pa to.. 

 

[milić]

Daj ti jer ja njega poznam samo iz viđenja. Poćakulaj malo s njim pa ćemo saznati još kakve detalje.
To je već timski rad, je li.

[Rijeka]

Miliću 

[milić]

Hvala Riječanka!

[milić]

Jutros načuh nešto o kućama tzv. patericama u Klani koje su građene, kako čuh, tridesetih godina prošloga stoljeća za talijanske oficire.
Bilo bi lijepo nešto saznati o tome. Navodno je i poseban način gradnje posrijedi.
Dalje prepuštam Klana Investigate Building Teamu.

[Rijeka]

Te kuće su građene va Zatrepu; obučene u sive kvadratne ploče a u tim pločama je nekakva kombinacija betona i slame. Tako da su gradili Talijani i navodno da nije loše, to da je bila njihova tehnika gradnje... Dvije takve su i u centru Klane. Slike istih nemam. Z335ko?

Hvala Grašćina 

[z355ko]

Riječanka
dakle krivo
one zgrade u Zatrepu su novijeg datuma, a gradili su ih za potrebe JNA oficira
a što se tiče patera u Klani , samo da bude malo boljeg vremena pa ću ih poslikati, doduše sad su privatne i pitanje je da li se smije to slikati izbliza, no valjda niko neće zamjeriti ako se slika izdaleka. "Pateri" su :  iza  nekadašnje garaže od Di Klana u Zatrepu, tamo di je sad škola isto je nekad bio pater, pa  na "obali" i jedan u Dražici. Svi su sličnog ili istog nacrta kao blizanci, dvojna kuća sa zajedničkim predulazom   ili salicom kako se nekad reklo i stubištem. Istina je da su im zidovi bili motažni, tj od ploča izlivenih mješavinom slame i betona, no nisam siguran da li samo unutarnji ili i vanjski, moram pitati nekog starijeg:-)

[grašćina]

... eto, tema "paterice" se pomalo proširuje. U Klani u centru, točnije na "obali" i "pristavi" su četiri paterice, od kojih je jedna prerađena i niska je.Va Dražici također dvije, niske, i duple. A samo ime "paterica" nosi porijeklo od ondašnje talijanske tvrtke "Pater" koja je izvodila tu gradnju. Montažne ploče za paterice su bile veličine  metar za metar, tako mi govori teta, jer su te ploče skladištili kod njih doma.Procijenjeni vijek trajanja im je bio cca 30 godina, a uz neke preinake,popravke, paterice  su još vavik tu.

[Kont]

Milić mi obećao  pa da mu se odužim:
Stambena se gradnja u Klani odvijala kao i u Rijeci u većem dijelu preko
državnih ustanova, što znači da je investitor država, a u manjem dijelu preko
privatnih investitora. Državne ustanove koje su glavni nositelji stambene
izgradnje pojavljuju se pod imenima I.F.A. (Istituto Fascista Autonomo per le case popolari della Provincia di Fiume), koji je uglavnom angažiran na
gradnji radničkih kuća, ali i cijelih radničkih naselja, zatim E.A.C.E.P. (Ente
Autonoma Case Economiche e Popolari)3 koji gradi stanove za srednji društveni
sloj te I.N.C.I.S. (Instituto Nacionale per le Case degli Impiegati dello Stato),
zadužen za gradnju stanova tj. kuća namijenjenih za viši srednji sloj.Taj je isti I.N.C.I.S. u Klani investitor jedne vrlo zanimljive stambene zgrade koju Klanjci
zovu Palacin.





Radi se o stambenim zgradama sagrađenim za visokorangirane zaposlenike talijanske vojske tj. za oficire i podoficire.Autor projekta iz 1930.je Bruno Angheben (Crkva Sv. Romualda i Svih svetih u Rijeci, na Kozali),jedna je od njegovih najpoznatijih tvorevina, i kompleks zgrada na Potoku koje radi za istog
investitora INCIS-a.Kvaliteta se ovog graditelja ipak prepoznaje u rješenju ovog malog elitnog kvarta u Klani, koji su činile dvije nejednake građevine (do danas se sačuvala samo veća zgrada) koje su s tri strane zatvarale dvorište, a cijeli je kompleks od ceste bio odvojen kamenim zidom.



Za one kojima je visoka funkcija u političkom životu to omogućavala, obično su to visoko pozicionirani pripadnici fašističke stranke, gradile su se vile (jedna je takva smještena u centru Klane i danas se u njoj nalazi poštanski ured).



Jel to ta vila 1942. godine?

[Kont]

Treći tip stambene zgrade koji je prisutan u Klani realiziran je kao prizemna
ili kao jednokatna građevina, a sastoji se od dvaju ili četiri stana i iste su bile
namijenjene niže rangiranim zaposlenicima vojske. Zanimljivo je rješenje
ulaza u te zgrade. Potpuno otvoren ali natkriveni dio govori da se iza toga ne
naziru neki posebni estetski razlozi već taj oblik diktiraju vremenske prilike tj.
neprilike u zimskim razdobljima te da je riječ, naravno, o jednom praktičnom
mjestu gdje se prije samog ulaska u kuću može ostaviti obuća i odjeća puna
snijega.



I danas se te zgrade nazivaju Paterice dok su na originalnim
nacrtima obilježene kao “Palazzino Pater”.

Na fotografiji dole su paterice ke su storili Talijani zmed dva svecka rata za potribe njihovih oficiri. Kako se vidi na fotografiji, bile su tri na edan pod (četiri stani) i ena prizemna (dva stani). Va aprilju misecu 1945. lita su Nemci minirali most poli Barabanke i dvi paterice su po sin siga bile zgrušene (livo na fotografiji), a dvi z desna su ostale cile. Fotografirano je z križanja na cisti Studena – Kampo, tamo nigdi četrdeetih lit pasaniga vika.

[milić]

Da pivu!?  X 10.
Majstore ima da se obleješ k'o ono kad si bio mlad i lep i radio u BM.
A ovo:
...Na fotografiji dole su paterice ke su storili Talijani zmed dva svecka rata za potribe njihovih oficiri. Kako se vidi na fotografiji, bile su tri na edan pod (četiri stani) i ena prizemna (dva stani)...
Što je ovo od nekud pre-copy-rano ili...(ni vrag da si i ti Klanjac )
Nevezano...
Danas sam bio na placi, odjel za cvijeće. Tražim neko plastično. I govori mi prodavačica
_ Imate ovdje jedno crveno...
To "crveno" je rekla takvim naglaskom da sam odmah znao da je ili Studenka ili Klanjica. I je, Klanjica je.

[grašćina]

@miliću, mislin da si u pravu, "majstor" je zadnji tekst posudiv od Antona Starčića  iz jednog od starijih brojeva općinskog Glasnika, , ali tema je dobra i glavno da se ča piše

[milić]

Oho, da ne bude nesporazuma. Nisam "majstore" napisao u negativnom kontekstu. Nadam se grašćina ni ti. Kont zna što ja mislim o njemu tako da ...