Autor Tema: Klana i okolica  (Posjeta: 237080 vremena)

0 Članova i 5 Gostiju pregledava ovu temu.

Offline z355ko

  • Full Member
  • ***
  • Datum registracije: Pro 2013
  • Postova: 2.120
Odg: Klana i okolica
« Odgovori #825 u: 09.01.2015., 13:09:50 »
 :facepalm
hvala Elvis
bolje biti vjetar nego list

Offline milić

  • Global Moderator
  • Hero Member
  • *****
  • Datum registracije: Tra 2012
  • Postova: 11.588
Odg: Klana i okolica
« Odgovori #826 u: 17.01.2015., 09:53:08 »
Nov način živjenja

     Kako smo obnavjali kuće san ti rekav. Ali z obnovu i se druge stvari su se dogajale, ke su inače bile va našin živjenju. Njive se obdilivalo, blago se moralo redit, va šumu se moralo poć. Ma nike stvari su, za nas, bile nove.
     Tako se, vaje nakon rata, storilo organizacije od borci, a kašnje i partije. Još va ratu je omladina bila jako dobro organizirana, a tako je ostalo i sad. Kašnje je osnovan još Socijaslistički savez, a i AFŽ kadi su bile ženske. Prvo rata mi nismo bili navajni sidit po sastanki, a sad jih se sako malo organiziralo. Med njimi i za poljoprivredu pa su prihajali stručnjaki z Rike. Govorili su nan kako će se napred orat z traktori, kako će se zemja obdilivat zajednički. Pa su spominjali i zadruge va ke da bi se rabilo udružit. Meni te zadruge nisu dišale pa kad san na jednin sastanku tumačiv da bi se rabilo učlanit vanje za besidu se javiv Jože Županov, pa me pita:
-   File, ti smiron govoriš hote va zadruge, a jast nis čuv da si rekav homo…
A ča san mu tev reć, nigo da je dobro čuv.
     Zmišjan se da su, već vaja četrdeset i šeste, va selo pripejali dva traktora. Jedan je biv na gusjenicah, a drugi je imev gumena kola. Pa su počeli orat, najprvo od ciste prama Regovici, a potla z drugu stran ciste. Ovi na gusjenicah je nikako pretežak biv pa se brzo i pokvariv. Tamo je, na onimu brčacu puli crikve, stav još par miseci, dok nisu prišli po njiga. A ovi, z gunenimi koli, je so poje zorav za, me par, tri dane. Judi su bili jako kuntenti aš su samo jamnike morali storit. No, to je biv dobar poziv za va zadruge.
     Selo je jako oživilo aš su si, ki su mogli i teli, prišli doma. I oni ča su bili va partizani i oni ki su bili po logori. No, za pravo reć, dva, Ive Čufetin i Ive Frankin, su ostali va vojski kot oficiri, a njih nikoliko se ni vrnilo doma aš su nigdi drugdi našli svoj put. Kako ni rat biv samo okoli nas, nigo i va cili Evropi, to je puno drva rabilo aš se sagder na velo dilalo. Ki god je mogav je šav dilat va šumu, aš je to bilo jedna od rijih prilik, kadi se moglo zaslužit kakov dinar. Judi su najveć dilali kot sikači. I pilana va Klani je počela dilat pa su i tamo mnogi zaslužili plaćicu.
     Jedna vela novost, va to vrime, su bile omladinske radne akcije. Na nje su šle brigade sastavjene od mladih, tako do dvajset lit, ke su šle dilat po si Jugoslaviji. Prva je bila, već četrdeset i šeste, radna akcija na prugi Brčko – Banovići, na ki su bile Vera Županska i Marija Blaževa. Šle su na dva miseca. Onda je šla, na prugu Šamac – Sarajevo, va tretin misecu 46. prva grupa va ki je bilo njih devet. Naša Slava, tvoja mama, Stanka Banova, Marija Buzgoća, Mare Dragina, Stanka Požarova, Ive Bačvarić, Mile Zvaneć i Vlatko Šestanov. Za tu grupu je šlo još par grup od njih desetak ki su dilali i na drugih misti kot naprimer Omladinsko jezero va Lokvah i cista Rika – Zagreb. Z akcije Šamac-Sarajevo je prišav pohvaljen Ive Bačvarić, ki je proglašen udarnikon. Nakon ča su finili z dilon na prugi, kad su se vraćali, ostali su još dvajsetak dan va Lučicah, puli Delnic, kadi su dilali na gradnji pilane. Ototu su na kraju doma prišli. Bili su zmučeni ali zadovojni aš su bili dev velih radnih pobed, kako se to onda zvalo.
     Zajno potla rata, ako si i imev kakov dinarić, ni bilo ča za kupit. Zmišjan se da mi je tvoja nona Štefa povidala da su mami za dotu teli kupit krpature pa su cilu noć stale va fili va Jelenju kako bi do njih prišle. Nikakova pomoć je prihajala i od UNRRA-e. Zmišjan se praha, ki se zmišav z vodu, pa je to bilo namisto jaj. To smo zvali Trumanova jaja. Isto je nikak fažov slatki biv i žuti sir za namazat, ali ga se moglo i rizat. Zmišjan se i parene pancete, neč kot današnji hamburger. I robu su nan nikakovu dilili. Tone Pikovićev je, kot ratni invalid, dobiv jednu kravicu ku san zapametiv aš ni imela rogi. No, želin reć da je nikakova pomoć i bila, ali se je to bilo malo. Kako je siga falilo to su se uvele potrošačke karte ili tesere, kako smo ih zvali. Tesere su bile sastavne od točkic pa je saka familija, prama svojimu sastavu, imela te točkice z kimi je dobila pravo da more kupit tuliko cvita, tuliko cukra i se drugo ča je rabilo za živjenje. Pa i cikuladu za dicu.
     Va selu se naveliko dilalo na Domu i  Sali. Ali sad su to dilali pravi majstri, zidari z Trnovice, Futerić Ive i brat mu Vence. Bili su jako vridni, a imeli su jedniga pomoćnika ki bi jin podavav mevtu i drugo ča je rabilo. Užav je sist da popuši cigaret, ali ga ni arivav ni pov popušit kad bi oni zazijali:
-   Mate, daj meltu!
A on siromah bi zaskuliv:
      - Ajoh mane!
Majstre se plaćalo, neč malo i manuale ki su jin pomagali, ali se drugo se dilalo dobrovojno. Zmišjan se da su niki solad tu zaslužili, dilajuć kot manuali, Mate Marajski, Stanko Kanjeričin, Jože Puhov i još morda ki. Mevta se tukla z opuk pa se i tu nikak dinarić zaslužilo. Znan da je to dilav Mile Čičkin, a siguro i još ki.
     Kako se nike stvari moralo kupit, aš jih ne moreš sam storit, da se dofine Dom i Sala,  šegava omladina je organizirala plese. Sovde ke su dobili od ulaznic i prodane pijače se šparalo i na kraju kupilo okna i vrata va Kastvu, od Zanatske zadruge. Inače, se je to šlo pod baretu SSRN ki je vodiv vas, kako bi danas rekli, društveni život va selu. Precednik je biv Tomo Šepčić ki je Gromičan, ali se biv oženiv za Mariju Krajevu pa je tako ostav va selu.
     Dom i Sala su bili dofinjeni nigdi na kraju 1953. lita aš znan da je još rabilo samo obilit ih kad je biv nikak sukob okoli tiga ki će sost dečkon ki su onda šli va vojsku. Oni su zbrali da jin sope Jože Bavdin, ali on se biv neč zamiriv starijin, ki su mu branili da sope va Sali. Tiga se dobro zmišjan aš san i jast šav se pozdravit z dečki i zaplesat, dok je Jože, ipak, sopav.


Arivat – stići, pristići; doći na vrijeme
Brčace - brdašce
Dišat - mirisati
Dofinit – dovršiti, dogotoviti
Falit – manjkati, nedostajati
hote - idite
Kašnje - kasnije
Krpatur – debeli pokrivač
Kuntenat – sretan; zadovoljan
Mevta - žbuka
Najveć - najviše
Navajan – naučen, naviknut
Nikakov – nikakav; nekakav
Prihajat – dolaziti; prilaziti
Rabit – trebati, koristiti
Redit – uređivati stoku
Rijih - rjeđih
Sikač - sjekač
Smiron – stalno, neprekidno
Storit – napraviti, učiniti
Šegav – pametan, lukav
Šparat - štedjeti
Tev - htio
Užat - običavati
Vaje – uskoro, ubrzo
Vanje – u njih
Vas – sav; vas
Vridan – vrijedan, marljiv
Zaskulit – zacviliti, zajaukati
Zazijat – zavikati
Zmišat - izmiješati
Zmišjat – domišljati, sjećati: izmišljati
Prošeći se z manun okolo Trsata.

Offline elvis

  • Global Moderator
  • Hero Member
  • *****
  • Datum registracije: Vel 2012
  • Postova: 10.523
Odg: Klana i okolica
« Odgovori #827 u: 21.01.2015., 18:23:22 »
Stanem danas kod bankomata na zgradi pošte u Viškovu, kad pored plakat koji poziva na ovaj izlet .... a na pola plakata fotografija planinara na vrhu Obruča, ispod duge .. pogledam bolje .. a ono ja!  :lol1 :lol2 :lol3 :cool2 :bravo5

POZIVAMO VAS   11.1.2015. (nedjelja)
Zimski uspon na Pliš (933m)

Organizator: PD Pliš, Klana

Težina: lagana staza
Trajanje: oko 5 sati hoda (trasa ce se skraćivati prema vremenskim prilikama.)
Vodič: Silvana Milić
Okupljamo se u Klani od 8,30 – 9h.
Opis:
Ovaj tradicionalni izlet organizira PD "Pliš" iz Klane. Odlazak može biti preko sela Laze ili preko pilane nedaleko od Klane. Mogućnost može biti odlazak do Kraljice šume ili eventualno do kućice Rebar. Povratak bi bio do Klane nešto dužim putem po makadamskoj cestom.
Organizator priprema grah po povoljnim cijenama uz mogućnost konzumiranja pića..
Ako želite doći direktno u Klanu, naći ćemo se tamo, na jutarnjoj kavi.

Offline Rijeka

  • Global Moderator
  • Sr. Member
  • *****
  • Datum registracije: Vel 2012
  • Postova: 3.349
Odg: Klana i okolica
« Odgovori #828 u: 21.01.2015., 20:14:42 »
PD Pliš te voli! Onda je ovo već drugi plakat na kojem si?  :palacgore
Hranite se zdravim mislima i pazite da Vam imunitet ne opadne na serviranu glupost :)

Offline elvis

  • Global Moderator
  • Hero Member
  • *****
  • Datum registracije: Vel 2012
  • Postova: 10.523
Odg: Klana i okolica
« Odgovori #829 u: 21.01.2015., 20:58:15 »
S time da napredujem, na prošlom sam bio u gomilu ali ovaj puta sam solist!  :palacgore  :bravo5

Offline milić

  • Global Moderator
  • Hero Member
  • *****
  • Datum registracije: Tra 2012
  • Postova: 11.588
Odg: Klana i okolica
« Odgovori #830 u: 31.01.2015., 21:05:01 »
Struja

     Si li čuv kako je struja prišla va selo? Vi mlaji ste si rojeni kad je struja već bila pa i ne znate kako je grdo prez nje. A da znaš kuliko smo se namučili dok ni i nan prišla. Va Klanimu su je imeli još od dvajset i četrte, a mi komać zad rata.
     Ali interesantno bi bilo sad reć par besid kako su si nikad judi va škurimu svitili. Dok su sidili kraj ognjišća ni bilo problema. Videlo se kuliko je rabilo. Onda, va moje vrime,  su prišle lampe na petroju. Bila su dva tipa, za na zid obisit i za nosit jih okoli. Va kući smo imeli nikoliko tih lampi aš je, po propisu, rabilo na voz ju dit, a i ženske su jih sobun zemale, kad bi z mlikon šle zdolun. Lanterne smo jih zvali ili lanternice ako su bile manje. Va kući su se rabile i šterike pa se kako tako po noći videlo. No i šnjimi je ča za povidat. Danas šteriku zapališ i gori dok ne zgori. Ali mi smo i tutu škrbili. Zdubla bi se veća repa ali kompir pa bi se vosak va ti škuji zbirav dok šterika gori. Kad bi šterika do kraja zgorila malo bi se sagrilo ta vosak, va njiga staviv novi stinj od bumbaka i z rukami se storilo novu šteriku. Po par puti se moglo, tako znova, dilat. Ili bi se va takovu, zdubjenu repu stavilo prašće masti i stinj pak bi i to bilo misto šterike.
     Jast se domislin i da smo dilali kot nikakove baklje ke su bile od korena driva ko lahko gori, kot naprimer šmrika ili pak od jelve. Samo ta koren se morav dobro osušit pa se ga držalo najveć na ognjišću. Kraj se z nožen malo stanjiv da ga se lagje zapali pa se to zapalilo i svitlilo, morda i cilu uru. A sakako su se judi ranđali.
      Jast to nis videv, ali san čuv da se za oganj snitit rabila i guba puhavka. Dobro ju se osušilo pa se z želizon, ko se zvalo ognjilo, kresnilo va jedan kamik kiga su zvali kremik. Skočila bi iskra va gubu pa bi se va nji storiv žar.
     No, kad smo puli te škrbnosti ću ti povidat jedan vic, kimu san se va to vrime smijav. A tako je zaspravin bilo, ni se ča smijat.
Da je niki Kastavac prišav na fraj. Side oni va kuhinji, a on zname škatulu cigaret i ponudi oću od frajarice šnjimi. Stari zame cigaret pa mladić zname frminante i starimu pripali. Stari otpuhne dim pa mu govori:
-   Sinko moj, nisi ti za našu Maricu.
-   A zač, barba?
-   Aš oganj gori va ognjišću, a ti trošiš frminante.
Tamo, nigdi pred rat, smo počeli koristit karbitne lampe. Va ratu ni bilo karbita pak nismo ni rabili te lampe. Potla rata smo jih opet rabili aš je i do karbita bilo lagje prit. Boje su bile nigo one na petroju aš su jačje svitlo davale. Na lampi je biv jedan rezervarić i va njiga biš loživ komad karbita. Proliv biš to z malo vode pa se dilav gas. Na vrhu je biv brener čez kiga je ta gas shajav. Važgalo se ta gas pa je lipo svitilo. Bilo je i niko kolace z kin se moglo storit jačji ili slabiji plamik. Ali, kuliko god je to lipo svitlilo, bilo je i opasno. Moji ženi, Mareti je ta lampa splodirala i čelo razbila. Kako se smiron spominjav ta gas ča sviti, to su judi tu lampu prozvali lampa na gas ili pak samo gas. Karbit se prodaval va drogerijah va većih komadi ke se zdrobilo i držalo va kakovi škatuli od pleha, da ne pridu va kontakt z umidancu. Biv je nikako škuro-sive boje. Dica su šnjin dilali «mine». Skopala bi se škuja va zemji i staviv komadić karbita. Na kakovi latici bi se storila škujica i šnjun pokriv ta karbit, kiga se prvo namočilo. Nahitalo bi se z onu zemju ča je skopana, ali tako da se ne zahita ta škujica na latici. Čez tu škujicu bi šav gas kiga se važgalo. Onda si brzo morav se maknit ototu aš je za par sekundi nastala eksplozija i latica bi vajer skočila. Da si tamo ostav mogla ti je trubac razbit.
  A sad ono o čimu san ti tev govorit. Kad smo kako tako popravili kuće po selu dogovorili smo se da stavimo struju. Bila je četrdeset i osma kad smo počeli sić hraste za kolce va Jenjerišu. Stručni judi, ki su vodili dilo, su bili Horacije Škorlić, Jože Barak Bule i Talijan Gaetano Cuttaia, ki se potla oženiv za Anku Butigerovu. Kad je tribalo dat pravac prišav je još par puti i geometar z Rike.
     A mi smo dilali ono grubje dilo, kot ča je kopat škuje za stavit kolce i drugo. Dilalo se tako da se odredilo po familiji kuliko triba storit ur pa se to kontrolalo. Ki ni mogav dat va dilu mogav je dat va sovdi ili va čimu drugimu kot na primer va vinu, hrani, alatu. Najprvo se struju razvuklo po cilimu selu, a onda saki sebi va kuću, kako je znav i mogav. Struja va Klanimu je bila od pilane, a va Pristavi je biv jedan želizni stup i na njiga se spojilo za daje, prama Studenimu.
     Ča se tiče žarnic, žice, šalteri, štekeri i sličniga,  znemali smo to po refuđih aš jih je bilo na se strane. No, uglavno to je duralo dobra dva lita tako da su prve lampe za provu zasvitile pedesete, nigdi po jeseni, kuliko se moren domislit. Zasvitile su žarnice, njih nikuliko,  ke su bile provizorno stavne na par kolci. Ni bilo nikakove vele proslave, nigo se proslavilo daje dilajuć. A po kućah je zasvitilo još par miseci kašnje, kako je ki mogav.     
     Jedan grd slučaj se dogodiv puli Vardakolinih, ki nan je pokazav kako struja ni samo prijatel. Gaetano je neč dilav, a bila je ukjučena struja. I struja ga je počela trest. Sa sreća da je naš Ive biv tamo, a neč je i on znav od struje. On ni Gaetanota prijev z rukami, aš bi i on nastradav, nigo ga je stresav za simi lojtrami tako da je on pav š njih i tako ga spasiv.
     Još je neč važno za reć, a u vezi struje. Moralo se storit i uzemljenje za ovi vod. Pa smo se domislili da je puli mosta va Klanimu jedan uništen partizanski tenk. Za njigovu kupolu su nan rekli da bi bila dobra za to. Ja ne znan kuliko je teška ta kupola, ku smo za to demontirali, ali mora bit fanj. Pomalo smo ju stavili na Puhova kola, ka su bila vaja najkrepja va selu, a Jože njihov ju je zapejav do Dovčine, kadi smo ju postavili i dan danas je tamo. Kad je ta teret šav zgoru Liskovac još je zapregav jedniga, Zvanećiga vola ki je biv oni veli, istrijanski pa smo ga i zvali Boškarin.
     Nakon sih muk, struja je ipak prišla i to je bilo pravo čudo. Narodni odbor je kupiv i radio, ki je biv puli nas, pa su judi prihajali poslušat vesti i vremensku prognozu. Zmišjan se da je radio biv marke Vesna. Evo, sinak, to ti je priča od struje ka je durala i ni bilo lahko se to storit. Judi su najveć dila sami storili i na timu saka nan čast i hvala.

Bumbak – pamuk
Dit - staviti
Drivo - drvo
Fanj –popriličmo, podosta
Fraj – ljubavni sastanak
Frminant – šibica, žigica
Grd – ružan
Guba – gljiva
Jelva – jela (crnogorično drvo)
Karbit - karbid
Kiga – koga
Kolac – kolac; visoki drveni stup nosač el. vodova
Kolace - kotačić
Kontrolat – kontrolirati
Kremik - kremen
Latica – limenka; manja kanta
Lanterna – petrolejska lampa
Lanternica - manja petrolejska lampa
Ložit – staviti, metnuti
Misto – mjesto; umjesto
Nahitat – nabacati
Obisit - objesiti
Ognjilo – komad željeza kojim se udara o kremen radi izazivanja iskre
Petroja - petrolej
Pleh – lim
Povidat – ispričati, reći
Prašća – svinjska, praseća (mast)
Prit – doći, stići
Prova – proba, pokus
Puhavka – vrsta gljive
Ranđat se - snalaziti se
Refuđi – skloništa
Sagrit - ugrijati
Shajat – izlaziti
Skopat – iskopati
Smiron – stalno, neprekidno
Splodirat – eksplodirati
Stinj – stijenj
Struja – električna struja
Šalter – prekidač na el. instalaciji
Škuja – rupa
Škatula – kutija
Škrbit - štedjeti
Škrban - štedljiv
Škrbnost - štedljivost
Škujica – rupica
Šmrika – vrsta zimzelenog grma (kleka)
Šnjin – s njim
Šnjimi –s njima
Šteker – utičnica na el. instalaciji
Šterika – svijeća
Trubac – njuška, gubica
Umidanca – vlaga, vlažnost
Važgat - zapaliti
Za simi – sa svima
Zahitat – zabacati
Zahitit - zabaciti
Zaspravin – doista, uistinu
Zdolun – prema dolje
Zemat - uzimati
Zet – uzeti
Zgorit - izgorjeti
Znemat – vaditi
Znet - izvaditi
Žarnica – žarulja, sijalica
Prošeći se z manun okolo Trsata.

Offline elvis

  • Global Moderator
  • Hero Member
  • *****
  • Datum registracije: Vel 2012
  • Postova: 10.523
Odg: Klana i okolica
« Odgovori #831 u: 31.01.2015., 21:28:03 »
Pa smo se domislili da je puli mosta va Klanimu jedan uništen partizanski tenk. Za njigovu kupolu su nan rekli da bi bila dobra za to. Ja ne znan kuliko je teška ta kupola, ku smo za to demontirali, ali mora bit fanj. Pomalo smo ju stavili na Puhova kola, ka su bila vaja najkrepja va selu, a Jože njihov ju je zapejav do Dovčine, kadi smo ju postavili i dan danas je tamo.

Kade?  :popcorn

Offline milić

  • Global Moderator
  • Hero Member
  • *****
  • Datum registracije: Tra 2012
  • Postova: 11.588
Odg: Klana i okolica
« Odgovori #832 u: 31.01.2015., 21:32:51 »
Ča misliš kade je Dovčina ili most?
Prošeći se z manun okolo Trsata.

Offline elvis

  • Global Moderator
  • Hero Member
  • *****
  • Datum registracije: Vel 2012
  • Postova: 10.523
Odg: Klana i okolica
« Odgovori #833 u: 31.01.2015., 21:35:07 »
Kade je kupola od tenka ?  :palacgore

Offline milić

  • Global Moderator
  • Hero Member
  • *****
  • Datum registracije: Tra 2012
  • Postova: 11.588
Odg: Klana i okolica
« Odgovori #834 u: 31.01.2015., 21:50:16 »
Zakopana va Dolčine. To je od oštarije prema levo kad gledaš va vrata. Ne znan jušto kade, ali moren saznat pa ti javin. :wavey
Prošeći se z manun okolo Trsata.

Offline zokxy

  • Global Moderator
  • Hero Member
  • *****
  • Datum registracije: Vel 2012
  • Postova: 26.216
  • Dont drive faster than your guardian angel can fly
    • O svemu i svačemu
Odg: Klana i okolica
« Odgovori #835 u: 01.02.2015., 16:21:51 »
 :popcorn :popcorn :popcorn
Don't drive faster than your guardian angel can fly!

Offline milić

  • Global Moderator
  • Hero Member
  • *****
  • Datum registracije: Tra 2012
  • Postova: 11.588
Odg: Klana i okolica
« Odgovori #836 u: 02.02.2015., 09:22:59 »

Kaže ujak da bi to bilo tu. Moj rođak Tone Zvaneć drži na toj poziciji koze.
Prošeći se z manun okolo Trsata.

Offline milić

  • Global Moderator
  • Hero Member
  • *****
  • Datum registracije: Tra 2012
  • Postova: 11.588
Odg: Klana i okolica
« Odgovori #837 u: 02.02.2015., 09:56:13 »


Ovo je preuzeto s LPR.

Ova spomen ploča u Ekonomskoj školi Mije Mirkovića u Rijeci je zanimljiva po tome što je tu ime Milan Brmalj - Bregarov, jedinog Studenjca koji je završio neku školu, osim osnovne, prije II. svjetskog rata. Koliko ja znam on je završio i učiteljsku u Kastvu. Sad me ovo malo zbunjuje?!
Imam jedan dokumenat koji razrješava ovu moju enigmu. On je završio i Trgovačku akademiju koja je valjda bila u toj zgradi nekad.
Kako je i moj tata bio u VI. ličkoj zadnji put da ga je vidio negdje u Bosni. Onda je moj tata išao u Bari na tečaj za tenkista, a Milan je navodno smrznuo na konju zimi 1944. Znači krajem godine. Ovdje piše da je ubijen? Puno je nepoznanica, a nemaš više ni koga pitati. Uf!

Prošeći se z manun okolo Trsata.

Offline milić

  • Global Moderator
  • Hero Member
  • *****
  • Datum registracije: Tra 2012
  • Postova: 11.588
Odg: Klana i okolica
« Odgovori #838 u: 11.02.2015., 18:30:46 »
Kurjera

     Jako vela stvar bi nan bila, va vrime kad su judi počeli dilat po Riki, da je mogla kurjera prit va selo. Mnogimu dilavcu i školanu bi bilo lagje poć na dilo ili va školu  i nazad. Cista, ku smo storili još prvo Drugiga rata, je bila dobrahna za ono vrime, ali sad je rabilo proširit je, da more kurjera pasat. To se odlučilo nigdi 1953. ali jast već  nisan biv precednik Odbora. Prišli su niki drugi judi. Poslav san se svragun i šav dilat va Čistoću, kot balotar.
     Cistu su potla rata popravjali naši zogari Tone Šestanov, a kašnje Jože Vardoć. Sako tuliko bi storili muć puli ciste pa bi z batudu zahitali škuje, ke su se storile. Potla je već i kroša prihajala pa bi storili muće, tako da je zogaru ipak lagje bilo. Popravjali su cistu od križanja z cistu za Marčeje va Marišćini pa čez Studeno do Klaniga. Tone je, nebog, dugo to dilav i, tako rekuć, poginiv je na dilu. Biv je veli grmjavac kad je jedan dan već doma prišav. Shitiv je grom i na mistu ga ubiv, pred kuću. Me par da je to bilo  pedeset i šeste. A, va to vrime, već je bilo i poduzeće za ciste pa je on biv njihov dilavac, a ne kod prvo, kad smo zogare plaćali mi, z sela sami.
     Nakon rata bila je vela potriba za dilavci tako da su na Pilanu  zemali i mlade od četrnajst lit. Da si samo videv to zadovojstvo, jutro kad su šli stari i mladi, muško i žensko, hodeć na dilo. Saki dan su pasali tri kilometra do dila i isto tuliko za nazad. I po suncu i po dažju, a bome i po snigu i ledu. Više od sedandeset judi je dilalo va to vrime ča na Pilani, ča va Šumariji. Nikako, čini mi se, početkon pedesete počeli su jude vozit kamijoni od poduzeć va kin su dilali. Tako je bilo i z pilanskimi kamijoni. Prihajali su po jude va selo, ali i drugdi kot naprimer va Zabiće, Podgraje, Sušak i Novokračine. I fanj Marčejci je dilalo onda na Pilani pa se i po nje šlo. Već je dosta naših judi dilalo i v Riki, najveć kot manuali na građevinah, pa su i po nje prihajali i nazad, doma pejali kamijoni od Jadrana, Ričine i Kvarnera. Vozit se z timi kamiojoni po litu je bilo još kako tako, ali po zimi i dažju je biv vrag, magari se i cerada stavila. Šoferi bi digli šponde po strani kamijona i od boka do boka postavili tavalune na ke bi judi posidali.
    Zajno potla rata pejala je jedna kurjerica ka je šla z Rike do Svetiga Matija, a kašnje i do Marčeji. Bila je kod jedna od milicije i črna pa su je po tin prozvali Črna Marica. No, i ona je dobro prišla, aš te je ipak dobar dev puta prepejala, pa nisi morav hodit.
     Evo, tako je to bilo. Povidan ti ovo da vidiš kakova je krvava potriba bila za tin da kurjera more prit do va selo. Tribalo je opet pjunit v ruke i proširit cistu. Jasno, opet dobrovojno. Najveći problem je biv na tri mista. Na dnu staze, ka gre čez Marišćinu, na Mostini, je bilo jedno velo kamenito brdo, kiga je rabilo dobro otesat da more kurjera pasat. Z live strane, kad se gre zdolu, storena je jedna podzida, a desno se taj kamik razbijalo. Širiv se i oni uvijav ča je na vrh te staze. Ta staza je bila poprečac kad se šlo hodeć, a najveć mlikarican i ženskan ke su drva nosile, v Riku. Treto misto na kin je rabilo proširit cistu bilo je puli Matačeviga vrta Pred Rebač. Za vrime rata se tutu biv i jedan talijanski kamijon zbativ, tuliko je loše biv storen taj dev. Tutu su bila tri manja uvijala ki su šli zmed parti. Mate Matačev je dozvoliv da se cista stori kako rabi pa se proširilo va  njihov vrt. Dok smo to dilali, prihajala je i kurjera za provu pa smo dilali kako su šoferi zahtevali. No, i kad bi kurjera pasala po timi problematičnimi misti, mi smo tako i pustili pa je i danas problem kad je kakova veća kurjera ili kakov huji šofer. Tribali smo storit još šire, ali bog da smo i ovako. Kašnje, nigdi šezdeset i prve, je stavan i asvalt čez selo, od škole do Kranjčići, a za tin su asvaltirane i druge ulice po selu.
     I na kraju je prišav i ta dan, kad je kurjera prišla va selo. Na 29 novembra 1958. je prvu kurjeru z Rike pripejav Rude Jardas. I od tiga dana se se prominilo. Kurjere su prihajale i pejale jude v Riku tako da su mogli poć i daje, će li va školu, će li na dilo. Mnogi šoferi su se prominili od onda, ali nikako jast san najveć zapametiv Rudeta, Tonića i Pepića ki su bili pravi šoferi i judi.
     Evo, da ti samo rečen par besid o timi šoferi. Rudetu smo zbrali sovde pa smo mu kupili jaketu od kože, kot regal. A veruj mi, onda je to malo ki imev. Pepić je saku večer knan doma prihajav, prvo nigo ča je šav spat, pročitat novine. A Tonić je vavik pomalo pejav pa su mu niki govorili da ča ne more bržje. A on bi jin odgovoriv:
-   Kemu se preši neka gre hodeć!
Si ti šoferi bi večer, kad bi pripejali zadnju kurjeru, prespali puli Stanarovih i onda rano jutro šli puni do Rike. Va to vrime mi smo imeli još po tri, četire krave pa san saki dan, prvo dila, raznašav mliko po Podmurvicah i Mlaki. Ali sad je, za razliku od prvo, to bila pesma. Staviv bin rucak va bunker i voziv se kot gospodin.
     
 
Asvalt - asfalt
Balotar - pometač ulica
Batuda - batom usitnjen kamen za popravak puta
Bunker – spremište za prtljagu
Cerada – vodootporni materijal četverokutna oblika
Dobrahno – prilično dobro
drugamo - drugdje
fanj – podosta, poprilično
grmjavac - grmljavina
jaketa – kratki kaput, sako
kroša – stroj za drobljenje kamenja
Kurjera - autobus
Magari - iako, premda
Manual – pomoćni radnik
muć - manja hrpa  batude uz cestu
Pasat – proći
Prešit - žuriti
Prova – proba, pokus
Raznašat - raznositi
Regal – dar
Rucak – naprtnjača, ruksak
Shitit – puknuti, opaliti; eksplodirati
storit – napraviti, učiniti
Svragun – s vragom, dođavola
škuja – rupa
Šponda – bočna stranica
Uvijav – zavoj na putu
Zbatit  (se) – srušiti (se)
Zbrat – skupiti, sabrati
Zmed - između
zogar – cestar





Preuzeto s LPR by gost-Riječanka
Prošeći se z manun okolo Trsata.

Offline Rijeka

  • Global Moderator
  • Sr. Member
  • *****
  • Datum registracije: Vel 2012
  • Postova: 3.349
Odg: Klana i okolica
« Odgovori #839 u: 11.02.2015., 21:19:09 »
I danas se naveliko peljamo tom cestom; mještani se već bune a i mi ostali se žalimo..  :a025

Bravo Miliću  :palacgore
Hranite se zdravim mislima i pazite da Vam imunitet ne opadne na serviranu glupost :)