Trsatsko groblje, počivalište mnogih...

[kobler]

U grobu lijevo od tete Rože pokopan je Gustav Kraljeta (1884.-1938.) koji je imao Trgovačku tiskaru u Strossmayerovoj 7. (A-V-55)

[milić]

Svetislava Deluka r. Borčić (1876. - 1976.) poznata narodna liječnica koja je namještala iščašene zglobove najviše nogometašima "Orijenta", osnivačica imenovanog kluba i dobročiniteljica ovog kraja.Zvali su je teta Šanta Rokova
( A - V - 42)

[milić]

Marijan Ritterman (30. 10. 1936. - 3. 5. 2018.) liječnik internist. Početkom 1990-ih bio ravnatelj Thalassotherapije u Opatiji.
(G:- 4:- 25)
_______________________________________

U istom grobu pokopan je i poznati kirurg KBC-a Rijeka FRAN DOBRILA (11. 2. 1940. -  15. 7. 2018.) 
( G - 4 - 25)

[milić]

ARAMIS KAUZLARIĆ  (1920. - 2002.) poznati riječki odvjetnik. Još je poznatiji kao dječačić s plakata za reklamnu kampanju NK Orijenta s početka 1990-ih

(polje: C sekcija: 1 broj: 19.)

U istom grobu pokopan je i Albin Kauzlarić (1900. - 1970.) koji je, kako piše u Almanahu grada Sušaka bio vlasnik kavane u ulici Franje Račkoga na broju 1. Načuo sam da je vodio i slastičarnicu no znate kako ja dobro čujem tako...

[milić]

Vladimir Kezele (Selce, 1887 - Sušak, 1948.), farmaceut, skupa s Dinkom Budakom osnovao
"Ljekarničko-kozmetički laboratorij Alga Sušak" (B - II - 18)


 

[kobler]

Prije tri godine u ovoj temi postavljen je post u kom se kaže da je grob očišćen od starih oznaka, pa je spomen na Dagoberta Mullera posve nestao. Taj grob bio je kenotaf i u njemu nitko nije bio sahranjen. U kratkoj diskusiji http://croinfo.net/forum051novi/index.php?topic=2083.msg106125#msg106125 koja se razvila, iznesen je stav kako to i nije neka šteta, s obzirom da je pravi grob na Mornaričkom groblju u Puli.
Neki dan sam zamolio Milića da obiđe grob, što je on izvrsno obavio: vidi se da su se novi vlasnik i gosp. Žuža iz klesarstva KD Kozala držali dogovora i očišćeni originalni kamen vratili na mjesto. Vidi sliku ispod.
Ono što me muči je diskusija povodom nestanka groba Andrije Račkog, jer u njoj je prevladao stav da je javni interes za iskazivanje poštovanja autoru Povijesti Sušaka veći i jači od prava privatnog vlasnika da sa svojim vlasništvom čini što god ga je volja. Vidi diskusiju: http://croinfo.net/forum051novi/index.php?topic=2083.msg67035#msg67035
(nastavlja se u sljedećem postu)

[kobler]

Iznijet ću ovdje svoj stav o statusu tih grobova:

U postupcima uređenja grobova i grobnica na zaštićenim cjelinama groblja Kozala, Trsat i Opatija svaki puta se javlja potreba da djelatnika Konzervatorskog odjela stranka podrobnije izvijesti o osobama koje su u tim grobovima pokopane, njihovim rodbinskim odnosima te o podacima čime su se ove osobe bavile za života, kako bi djelatnik mogao pravilno procijeniti značaj određene osobe i njenog djelovanja u povijesti Rijeke odnosno Sušaka. Ne očekuje se niti traži od stranaka pribavljanje bilo kakvog službenog dokumenta.

„Zakonom o zaštiti osobnih podataka“ određuje se da:
- ako je obrada podataka nužna radi ispunjenja zadataka koji se izvršavaju u javnom interesu ili u izvršavanju javnih ovlasti koje ima voditelj zbirke osobnih podataka ili treća strana kojoj se podaci dostavljaju (čl. 7) ili
- ako je obrada podataka nužna u svrhu zakonitog interesa voditelja zbirke osobnih podataka ili treće strane kojoj se podaci otkrivaju, osim kada prevladavaju interesi zaštite temeljnih prava i sloboda ispitanika iz članka 1. stavka 2. ovoga Zakona (tj. svrha zaštite osobnih podataka je zaštita privatnog života i ostalih ljudskih prava i temeljnih sloboda u prikupljanju, obradi i korištenju osobnih podataka.) (čl. 7)
Ono što u Zakonu ne piše, mada je od značaja: Zakon se odnosi samo na ŽIVE osobe. Svako dalje tumačenje osobni je stav pravnika koji takvo tumačenje daje! Po svemu sudeći, prikupljanje podataka o umrlima na grobljima ne bi bilo u sukobu sa „Zakonom o zaštiti osobnih podataka“, jer uopće ne podliježe odredbama tog Zakona.

Preostaju još „Zakon o grobljima“ i „Zakon o općem upravnom postupku“. Prvi je znatno konkretniji.
Naime, odredba čl. 11 „Zakona o grobljima“ posve je jasna:
(2) Grobovi koji su proglašeni spomenicima kulture ne mogu se smatrati napuštenim već ih treba održavati i obnavljati sukladno propisima o zaštiti spomenika kulture.
(3) Grobovi u kojima su pokopani posmrtni ostaci značajnih povijesnih osoba, ne mogu se smatrati napuštenim, već je o njima dužno brinuti se mjerodavno tijelo jedinice lokalne samouprave.

O značenju osobe mišljenje daju Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Hrvatski institut za povijest.
Nažalost, suprotno prethodnoj tvrdnji o jasnoći, odredba o mišljenju koje daju HAZU i HIP zapravo je nedomišljena, jer smisao zaštite grobova značajnih povijesnih osoba na ovim grobljima ne zasniva se samo u tome da se zaštite grobovi ljudi o kojima podatke bez problema možemo naći u „Hrvatskom biografskom leksikonu“, a na stranu što nam za to ne treba mišljenje ovih institucija. Potom još, od djelatnika HAZU ili HIP očekuje se da konzultiraju enciklopedije i leksikone „Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža“, mada po Zakonu ispada da zavod nije mjerodavan!

Konačno, prepoznavanje značaja pojedine osobe je i, da tako kažem, kapilaran proces i lokalna povijest često prepoznaje značaj pojedinih osoba za lokalnu zajednicu, bez da postoje stvarni tragovi njihove djelatnosti na nivou države. Kao primjere navodim riječke guvernere, sušačke načelnike općine i gradonačelnike, kapetane Voloskog i slično.
Sasvim je jasno da vlasnik tvornice sapuna u Rijeci I. Levi ili predsjednik uprave brodarske tvrtke „Ungaro-Croata“ Antonio Cheracci ne predstavljaju osobe od većeg interesa ili značaja u hrvatskim okvirima, kao što bi bilo posve pogrešno ne prepoznati im grob i ne označiti ga u nekom budućem vodiču po groblju Kozala.

„Zakon o općem upravnom postupku“ samo šturo konstatira da se osobni podaci moraju štititi:
- U postupku se moraju zaštititi osobni i tajni podaci, sukladno propisima o zaštiti osobnih podataka, odnosno tajnosti podataka. (čl. 11, st. 2)
ali se i to odnosi samo na žive. Jedino uporište pruža odredba Ispitnog postupka:
- Službena osoba odredit će izvođenje dokaza kad nađe da je to potrebno radi razjašnjenja stvari te upotpuniti činjenično stanje i izvoditi dokaze o činjenicama koje prije u postupku nisu bile iznesene ili još nisu utvrđene, a potrebne su radi utvrđivanja pravog stanja stvari.(čl. 51, st. 2)

Naravno da nijedan zakon koji regulira ovu tematiku ne predviđa traženje i dostavljanje od stranaka podataka ove vrste, kao što je posve jasno da nema nekog drugog načina na koji bismo do ovakvih podataka mogli doći. Naime, vađenje podataka iz raznih almanaha je jedna stvar, a verifikacija „in situ“ i potvrda ispravne identifikacije od trećih osoba (rodbine) je nešto posve drugo.

[kobler]

Usamljeni grob o kom nitko ne mari. A-I-82
dr. Ivo Perović *Arbanasi 1882. - +Mali lošinj 1958., ban Savske banovine, Regent kralja Petra. Kao ban, izdao je 1.VIII.1931. rješenje kojim određuje način financiranja gradnje nove bolnice na Sušaku. Drugim riječima, odredio je na 90 godina način funkcioniranja zdravstva u istočnom dijelu Rijeke!
Ma procesu u Beogradu 16. VIII.  1949. osuđen je s Radenkom Stankovićem zbog pristupanja KJ Trojnom paktu na 11 godina zatvora, gubitak svih građanskih prava i konfiskaciju celokupne imovine. 1953. pušten iz zatvora, a ostatak kazne mu je oprošten. Poživio je još 5 godina i umro u Malom lošinju 1958.
U istom grobu s njim pokopana je i njegova kći Vjera, koja je do smrti majke živjela u Beogradu, radeći u kanadskom veleposlanstvu, da bi se 1991. preselila u Rijeku, gdje je ostala do 2007., kad je primljena u starački dom u Splitu, gdje je i umrla.

Nemam, nažalost, nikakvu bolju fotografiju od ove. Kao ispriku prilažem i nacrt  ove sekcije, s oznakom groba.

[kobler]

Još jedan zanemareni grob: B-III-9

U njemu je sahranjen Ante Vrkljan, *Sušak 12.X.1899. -1969. političar HSS/HRSS, nekoć tajnik gradske i kotarske organizacije HSS na Sušaku (1923.), član Predsjedništva II. zasjedanja AVNOJ-a i ZAVNOH-a; poslije II.svj.rata tajnik IO HRSS i ministar prosvjete u prvoj vladi DFJ (14.IV.1945.), zastupnik kotara Sušak (11.XI.1945.); ministar pomorstva FNRJ (1946.).
Nažalost, nemam vijesti o njegovom daljem životu.

[kobler]

Još jedan već zaboravljeni grob, zaboravljenog čovjeka: E-V-17

Milan barun Turković *4.II.1857.-18.IX.1937. posjednik dobra Kutjevo (1882 .-1910.), privrednik i bankar. Vitez Legije časti (1901.). Predsjednik Hrvatske eskomptne banke (1924.-1930.) po smrti brata Petra Dragutina.
Na Sušak doselio 1930. Imao je vilu do hotela Jadran. Bio je među osnivačima i predsjednik Kluba rotarijanaca na Sušaku (1930.-1932. i 1937.-1938.).

[Daluka]

Još jedan zanemareni grob: B-III-9

U njemu je sahranjen Ante Vrkljan, *Sušak 12.X.1899. -1969. političar HSS/HRSS, nekoć tajnik gradske i kotarske organizacije HSS na Sušaku (1923.), član Predsjedništva II. zasjedanja AVNOJ-a i ZAVNOH-a; poslije II.svj.rata tajnik IO HRSS i ministar prosvjete u prvoj vladi DFJ (14.IV.1945.), zastupnik kotara Sušak (11.XI.1945.); ministar pomorstva FNRJ (1946.).
Nažalost, nemam vijesti o njegovom daljem životu.

1946, inforbiro, deklarirani HSS-ovac, vjerojatno umirovljen nakon 46. i potpuno se povukao iz javnog i političkog života.
Inače za 1946. se vodi kao:

VLADA FEDERATIVNE NARODNE REPUBLIKE JUGOSLAVIJE
(imenovana 1 februara 1946 g.)
Pretsednik Ministarskog saveta, maršal Jugoslavije Josip Broz Tito;
Potpretsednik Ministarskog saveta i pretsednik Kontrolne komisije pri Vladi Edvard Kardelj;
Drugi potpretsednik Ministarskog saveta Jaša Prodanovič;
Ministar bez portfelja Milovan Đilas;
Ministar bez portfelja Kirilo Savič;
Ministar bez portfelja Dimitar Nestorov;
Ministar inostranih poslova Stanoje Simič;
Ministar narodne odbrane maršal Jugoslavije Josip Broz Tito;
Ministar saobrača j a Todor Vujasinovič;
Ministar pomorstva Ante Vrkljan;
Ministar pošta Drago Marušič;
Mmistar spol j ne trgovine inž. Nikola Petrovič;
Ministar finansija Sreten Žujovič;
Ministar unutrašnjih poslova general-lajtnant Aleksandar Rankovič;
Ministar pravosuda Frane Frol;
Ministar industrije i pretsednik Planske komisije Andrija Hebrang;
Ministar rudarstva Bane Andrejev;
Ministar trgovine i snabdevanja d-r Zaim Šarac;
Ministar poljoprivrede i šumarstva d-r Vaso čubrilovič;
Ministar rada Vicko Krstulovič;
Ministar gradevina Vlada Zečevič;
Ministar informacija Sava Kosanovič.
------------------------------------------------------------------------
PRETSEDNIŠTVO SAVEZNOG VEĆA
(izabrano 2 februara 1946 g.)
Pretsednik Vladimir Simič
Potpretsednici Franjo Gaži Avdo Humo
Sekretari Vojo Lekovič, Ljubčo Arsov, Stevan Jovič
PRETSEDNIŠTVO VEĆA NARODA
(izabrano 2 februara 1946 g.)
Pretsednik Josip Vidmar
Potpretsednici Božidar Maslarič Kosan Pavlovič
Sekretari Ninko Petrovič, Joža Milivojevič, Mihajlo Grbič
NARODNI POSLANICI SAVEZNOG VEĆA
(stanje u februaru 1946 g.)
... Ante Vrkljan ...

[Daluka]

Još jedan zanemareni grob: B-III-9

U njemu je sahranjen Ante Vrkljan, *Sušak 12.X.1899. -1969. političar HSS/HRSS, nekoć tajnik gradske i kotarske organizacije HSS na Sušaku (1923.), član Predsjedništva II. zasjedanja AVNOJ-a i ZAVNOH-a; poslije II.svj.rata tajnik IO HRSS i ministar prosvjete u prvoj vladi DFJ (14.IV.1945.), zastupnik kotara Sušak (11.XI.1945.); ministar pomorstva FNRJ (1946.).
Nažalost, nemam vijesti o njegovom daljem životu.

1946, inforbiro, deklarirani HSS-ovac, vjerojatno umirovljen nakon 46. i potpuno se povukao iz javnog i političkog života.

Da demantiram sam sebe.
Ante Vrkljan politički život do 1953..

Ustavotvorna skupština DFJ / Narodna skupština FNRJ 1945. – 1950 - Savezno vijeće
Narodna skupština FNRJ 1950. – 1953 - Vijeće naroda

Predsjedništvo Narodnog sabora Hrvatske/Prezidijuma Sabora NRH 1945. – 1946.
Prezidijum Ustavotvornog sabora NRH 1946. – 1947.
Prezidijum Sabora NRH 1947. – 1950.
Prezidijum Sabora NRH 1950. – 1953.
Ministar prosvjete (14. travnja 1945. – 1. veljače 1946.)
Ministar rudarstva (22. siječnja 1948. – 13. siječnja 1949.)

[zokxy]

Ne znam bih li ovo što je bio ministar prosvjete, pa nedugo zatim rudarstva shvatio kao položaj o promicanje ili srozavanje

[kobler]

Ministar prosvjete bio je u republičkoj vladi, a ministar pomorstva u saveznoj. Avanzirao, dakle.

[kobler]

Trsat B-IX-8

Franjo Kresnik, rodio se u Plemenščini kod Pregrade u Zagorju 27. III. 1841. godine, a umro na Sušaku 19. X. 1919. Došao je u Sušak 1870., kad se i oženio, četiri mjeseca nakon što mu se u Beču rodio sin. Zaposlio s te jeseni na sušačkoj gimnaziji, kao profesor klasičnih jezika.
Izabranica njegovog srca bila je 13 godina starija i zvala se Ottilia Pernhoffer von Barenkron. Ovo prezime nije rijetko, ali  u kombinaciji ovakvim pridjevkom jest rijetko, tj. jedistveno, pa je morala biti nekako u rodu s Jozefom istoga prezimena, koji je 1859. od cara Franje Josipa dobio plemstvo s istom pridjevkom"von Barekron"  povodom odlaska u mirovinu, kako to svjedoči vijest u br. 37 od 16.II.1859. u Troppauer Zeitungu. Bila mu je kći po svoj prilici.