29.02.2024. Oporavak Foruma na novoj adresi....
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Meni se ćini da ovaj govor Moše Pijada ne drži vodu. Volio bih preslušati audio snimku njegovog govora.
A za spomenutog Paju, narodnog heroja čuo sam nedavno priču od vrlo relevantne osobe o tom njegovom "herojskom činu" kad je "goloruk" napao neprijateljski garnizon u Mošćeničkoj Dragi.
Daluka I samo još jedan prilog koji dočarava "svojevoljnost i raskalašenost" partizana.Stari mi pričao da su zimi 43. prespavali negdje u Lici ili Bosni. Gladni! Našli nešto oraha i uzeli ih da utaže glad. Ujutro, stara kod koje su spavali, ih je tužila komandantu. Pregled džepova i kod dva borca - Talijana pronađu po par oraha. Streljanje - za dva-tri oraha! Moj stari se izvukao, valjda zato jer je bio gladniji pa je sve orahe pojeo.
Govor MošePijade se nalazi Dokument se nalazi u Arhivu vojnoistorijskog instituta u Beogradu u fajlu Štaba vrhovne komande (JVUO) pod oznakom K-12, 30/12
Citat: milić - 04.12.2018., 13:45:52Meni se ćini da ovaj govor Moše Pijada ne drži vodu. Volio bih preslušati audio snimku njegovog govora.Provuci govor kroz g..gle pa ti je sve jasno iz kojih izvora dolazi.Citat: jazbac - 02.12.2018., 20:37:50A za spomenutog Paju, narodnog heroja čuo sam nedavno priču od vrlo relevantne osobe o tom njegovom "herojskom činu" kad je "goloruk" napao neprijateljski garnizon u Mošćeničkoj Dragi. Ja, viš malo! Po meni je to tipična jedna strana medalje pisana za potrebe da se od redikula stvore heroji. Lokalci imaju sasvim drugu priču. Ja bi osobno volio ne nać "sredinu" nego ISTINU. U sedmom mjesecu 1944. teško da su među fašistima bili nebogi talijancini, oni koji se nisu slagali sa fašističkom ideologijom su nakon kapitulacije Italije 43. dezertirali (pobjegli svojim kućama), prebjegli na stranu partizana ili završili u njemačkim logorima.GIACOMO SCOTTI - LUCIANO GIURICIN, CRVENA ZVIJEZDA NA KAPI NAM SJA ,Borbeni put talijanskog- bataljona »Pino Budicin« i Talijana Istre i Rijeke u Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije Dvadeset drugog srpnja štab Gortanove brigade izdaje Zapovijest br. 24 za novi pokret i napad na Mošćeničku Dragu.Prije polaska s položaja u Mandićima, selu od desetak kuća kod Boljuna, borci talijanskog bataljona dobivaju svaki po pola kilograma mesa »kao rezervu« i zatim priđu brižljivom čišćenju oružja. Bilo je divno toplo veće. Još prije zalaska sunca, sve se jedinice stavljaju u pokret prema istočnoj padini Učke imajući za cilj liburnijsku obalu. Polazeći s odgovarajućih sektora,bataljoni se susreću kod sela šušnjevice i u Novoj Vasi. Odavde, teškim planinskim maršem koji traje cijelu noć, prenoseći rukama top »Jurinu« i granate, rano u zoru stižu na vidik cilja.Napad na Mošćeničku DraguU naredbi štaba brigade točno je naznačeno da je neprijatelj utvrđen u jednoj velikoj zgradi gotovo usred Mošćeničke Drage, broji 60 fašista i karabinjera. Garnizon će frontalno napasti prvi udarni bataljon koji će ga s jednom četom opremljenom s dva teška mitraljeza i jednim bacačem i uništiti, s drugom četom će zauzeti položaj na cesti između Vozilića i Plomina sa zadatkom da spriječi eventualna pojačanja iz Pule; jednu svoju četu dat će u rezervu pri štabu brigade. Dvije čete i mitraljeski vod 2. bataljona blokirat će neprijateljski garnizon u zaseoku Učka na padinama Učke i spriječiti neprijatelju izlazak i eventualno pružanje pomoći onom u Mošćeničkoj Dragi. Dvije čete 3. bataljona i jedna četa 4. talijanskog bataljona »Pino Budicin« zaposjest će položaj na cesti Lovran—Mošćenička Draga u blizini Medveje, gdje će minirati i zakrčiti cestuda bi zaštitile bok koji je u većoj opasnosti iz pravca Rijeka—Opatija—Lovran. Toj se grupi dodjeljuju jedan protukolski top i teški bacač. Jedna druga četa talijanskog bataljona i jedna četa 3. bataljona postavit će se u zasjedu bočno od glavne ceste prema unutrašnjosti do Lovranske Drage i spriječiti neprijateljskoj pješadiji eventualno kretanje kroz šumu. Jedna četa »Budicina« ostat će u rezervi pri štabu bataljona u blizini mjesta zasjede. Štab brigade i sanitet smjestit će se kod sela Šimetići, na kilometar udaljenosti iznad Mošćeničke Drage. Svaki bataljon održava vezu pomoću tri kurira u štabu brigade. Početak napada bit će u 03,30 sati dana 23. srpnja 1944.Naporni pokret nekih jedinica prouzročio je zakašnjenje početka operacije. U 4.30 sati ujutro, presijecanjem telefonskih žica i pod osobnim vodstvom komandanta brigade Vitomira Širole Paje, borci krenu u napad. Rafalima teškog mitraljeza skoro odmah odgovara ubilačka vatra neprijatelja s bunkera i prozora zgrade stisnute među visokim kućama na samom moru.Pristup je težak i nema načina da se objekt opkoli. Poslije nekoliko minuta s obiju strana pucnjava prestaje. Vitomir Širola Pajo naređuje da se sakupe sve ručne bombe na raspolaganju i obimna količina municije, pribavi sebi bocu benzina, pozove jednog dobrovoljca i zajedno s njime odlučuje da osobno završi akciju. Svjedok smione Pajine riješenosti je borac Ferruccio Pastrovicchio, kurir štaba bataljona »Budicin« koji se nalazio pokraj komandanta brigade upravo ti trenutku kada se ovaj uputio po jednoj uskoj krivudavoj kaldrmi, popeo najprij e na krov zgrade kra j kasarne i zatim skočio na krov kasarne. Na krovu kasarne Pajo je razmaknuo crijepove, napravio široku rupu, polio tavan benzinom i zapalio benzin bacanjem ručnih bombi. Krov se odmah zapalio i dok se plamen vrlo brzo razbuktava, komandant brigade silazi s krovazajedno s drugom, dostigne druge borce i naređuje: »Juriš!« Juriš je još jednom odbijen žestokom vatrom neprijatelja. Fašisti, povlačeći se s gornjeg kata, nastavljaju žilavom obranom iz prizemlja i bunkera. Očito je da očekuju pojačanja. Iz pravca Medveje se, u isto vrijeme, čuju rafali mitraljeza. Pojačanja su pritekla u pomoć neprijatelju, ali su završila u zasjedi postavljenoj od Budicinovih boraca, koji su nakon miniranja ceste i nakon što su je onesposobili podizanjem velikih kamenih blokova zauzeli položaj na grebenu i u usjeku brda iznad glavne ceste. Već oko dva sata traje vatra oko kasarne u Mošćeničkoj Dragi, kad se na zavoju ceste blokirane talijanskim bataljonom pojave dva kamiona njemačke kolone koja dolazi iz Rijeke. Borci »Budicina« i posebno 3. četa otvaraju odmah paljbu sa svim svojim oružjem i prelaze na juriš kad je prvi kamion, došavši na minu, poletio u zrak. Ubrzo se borba pretvara u bijesnoprsa u prsa; poleti u zrak i drugi kamion. Neprijatelji, stotinjak njih, desetkovani su. U rukama boraca »Budicina« ostavljaju teški mitraljez od 20 mm i mnogo lakog oružja. Borba nije, ipak, završena. Ona se ponovo zameće dolaskom novih njemačkihpojačanja, koja ostaju prikovana vatrom talijanskog bataljona, dok kod kasarne u Mošćeničkoj Dragi neprestano jurišaju Pajini borci. Okršaji se nastavljaju i poslije podne. Uvidjevši nemogućnost probijanja blokade na cesti, neprijatelj pokušava nadiranje s mora. I, doista, primjećuje se jedan brod njemačke ratne mornarice s kojeg se spušta u more motorni čamac pun vojnika. Iz istog broda otvorena je vatra na položaje brigade. Mali top »Jurina«, također, stupa u akciju ciljajući brod, dok borci 1. čete »Budicina« uspješno ciljaju motorni čamac koji ide prema plaži u Medveji, da mu ne dozvole iskrcavanje. Očekivanog pojavljivanja neprijatelja preko šume nema. Konačno, Pajini borci koji imaju već dva pala druga i jedanaest ranjenih, prodiru u kasarnu u plamenu, likvidiraju gotovo sve fašiste (ostali će umrijeti ugušeni u podrumima) da bi se, na kraju, povukli pod zašttiom 3. bataljona, omladinskog bataljona i talijanskog bataljona. Bilanca: 2 neprijateljska kamiona uništena, 120 neprijatelja ubijeno, veliki plijen ratnog materijala. Gubici brigade: četiri mrtva i jedanaestranjenih.Oko 9 sati naveče, poslije nekoliko manjih okršaja u šumi, borci se ponovno penju na brdo po obroncima Učke, umorni i gladni, gledajući povremeno prema moru. Iz Mošćeničke Drage uzdiže se još stup dima iz kasarne koju je progutala vatra.4 4. Za rekonstrukciju borbe u Mošćeničkoj Dragi koristili smo, pored svjedočenja pojedinih učesnika,djela »Fratelli nel sangue« (str. 117—118, opis Mire šepića), »Istarska svitanja« (str. 58—62), »Borbeniput 43. istarske divizije« (str. 138—139) i »Put Prve istarske brigade« (str. 165—167). Izvorni dokumentio bilanci operacije čuvaju se u Arhivu Vojnoistorijskog instituta Beograd: k. 1321, f. 4, dok. 17. Up.Zbornik dokuauenata NOR, tom V, str. 58—72. Prema ovome je bilo malo više od par financa.
Citat: dog - 04.12.2018., 17:09:56Govor MošePijade se nalazi Dokument se nalazi u Arhivu vojnoistorijskog instituta u Beogradu u fajlu Štaba vrhovne komande (JVUO) pod oznakom K-12, 30/12Dog, uvijek sam te smatrao za malo ozbiljnijeg čovijeka!
izvorIvan Štuhec je na spletni strani Nova24 objavil komentar, v katerem je poudaril, da »obstaja resna nevarnost, da bodo levičarji vsako naslednjo krizo uporabili za svojo oživljajočo utopistično ideologijo«, tako kot so fašistično okupacijo »izkoristili za revolucijo«. Za podkrepitev te teze je zapisal, da je Moša Pijade leta 1942 na prvem zasedanju Avnoja v Bihaču govoril o tem, da želijo revolucionarji »ustvariti toliko brezdomcev, da bodo ti predstavljali večino v državi«. Tako se začne enajst stavkov dolgi citat, ki naj bi pokazal, da so borci proti okupatorju želeli, da so ljudje v čim večji bedi, saj naj bi potem »postali komunisti«. Sestavek se konča z besedami: »Mi smo smrtni sovražnik vsakega blagostanja, miru in reda.«Moša Pijade je bil srbski in jugoslovanski politik, slikar, novinar judovskega rodu. Član Komunistične partije Jugoslavije je bil od leta 1920 in prevedel je več del Karla Marxa. Med vojno je bil član vrhovnega poveljstva narodnoosvobodilnih in partizanskih enot, po vojni pa je imel visoke politične funkcije. Nobenega dokaza ni, da bi kadarkoli rekel zgoraj navedene besede.Citat naj bi leta 2013 odkril Ambrož Kodelja, župnik v italijanskem Doberdobu, potem ko naj bi ga na to opozoril neki znanec. Našel naj bi ga v četniškem delu arhiva v Vojaškem arhivu Beograd. Srbski zgodovinar Kosta Nikolić je leta 2014 za hrvaško spletno stran narod.hr povedal, da tega dokumenta tam ni našel. Zelo malo verjetno je, da sploh obstaja, ocenjuje tudi dr. Bojan Godeša s slovenskega inštituta za novejšo zgodovino. Na prvem zasedanju Avnoja se je namreč rodila krilatica o bratstvu in enotnosti, zato bi bil govor o »ustvarjanju brezdomcev« tam zelo tuj. »Tudi nasploh ne gre za jezik in terminologijo, ki bi ju uporabljali komunisti, sploh ne v javnih govorih,« pravi. Še najpomembnejše pri ocenjevanju verodostojnosti citata je po njegovem to, da govori s prvega zasedanja Avnoja niso bili nikoli zapisani, ampak zgolj stenografirani. Ampak če Štuhec danes svari, da se bo ponovila komunistična revolucija, je logično, da navaja tudi prirejene dokumente …Prvo i drugo zasedanje Antifašističkog veća narodnog oslobođenja Jugoslavije (26 i 27 novembra 1942; 29 i 30 novembra 1943). Po stenografskim beleškama i drugim izvorimafajl je cca 54 MB, neka vas ne buni ča piše drugo zasjedanje, unutra su prvo i drugo
Citat: milić - 04.12.2018., 13:45:52Meni se ćini da ovaj govor Moše Pijada ne drži vodu. Volio bih preslušati audio snimku njegovog govora.Provuci govor kroz g..gle pa ti je sve jasno iz kojih izvora dolazi.Citat: jazbac - 02.12.2018., 20:37:50A za spomenutog Paju, narodnog heroja čuo sam nedavno priču od vrlo relevantne osobe o tom njegovom "herojskom činu" kad je "goloruk" napao neprijateljski garnizon u Mošćeničkoj Dragi. U sedmom mjesecu 1944. teško da su među fašistima bili nebogi talijancini, oni koji se nisu slagali sa fašističkom ideologijom su nakon kapitulacije Italije 43. dezertirali (pobjegli svojim kućama), prebjegli na stranu partizana ili završili u njemačkim logorima.GIACOMO SCOTTI - LUCIANO GIURICIN, CRVENA ZVIJEZDA NA KAPI NAM SJA ,Borbeni put talijanskog- bataljona »Pino Budicin« i Talijana Istre i Rijeke u Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije Dvadeset drugog srpnja štab Gortanove brigade izdaje Zapovijest br. 24 za novi pokret i napad na Mošćeničku Dragu.Prije polaska s položaja u Mandićima, selu od desetak kuća kod Boljuna, borci talijanskog bataljona dobivaju svaki po pola kilograma mesa »kao rezervu« i zatim priđu brižljivom čišćenju oružja. Bilo je divno toplo veće. Još prije zalaska sunca, sve se jedinice stavljaju u pokret prema istočnoj padini Učke imajući za cilj liburnijsku obalu. Polazeći s odgovarajućih sektora,bataljoni se susreću kod sela šušnjevice i u Novoj Vasi. Odavde, teškim planinskim maršem koji traje cijelu noć, prenoseći rukama top »Jurinu« i granate, rano u zoru stižu na vidik cilja.Napad na Mošćeničku DraguU naredbi štaba brigade točno je naznačeno da je neprijatelj utvrđen u jednoj velikoj zgradi gotovo usred Mošćeničke Drage, broji 60 fašista i karabinjera. Garnizon će frontalno napasti prvi udarni bataljon koji će ga s jednom četom opremljenom s dva teška mitraljeza i jednim bacačem i uništiti, s drugom četom će zauzeti položaj na cesti između Vozilića i Plomina sa zadatkom da spriječi eventualna pojačanja iz Pule; jednu svoju četu dat će u rezervu pri štabu brigade. Dvije čete i mitraljeski vod 2. bataljona blokirat će neprijateljski garnizon u zaseoku Učka na padinama Učke i spriječiti neprijatelju izlazak i eventualno pružanje pomoći onom u Mošćeničkoj Dragi. Dvije čete 3. bataljona i jedna četa 4. talijanskog bataljona »Pino Budicin« zaposjest će položaj na cesti Lovran—Mošćenička Draga u blizini Medveje, gdje će minirati i zakrčiti cestuda bi zaštitile bok koji je u većoj opasnosti iz pravca Rijeka—Opatija—Lovran. Toj se grupi dodjeljuju jedan protukolski top i teški bacač. Jedna druga četa talijanskog bataljona i jedna četa 3. bataljona postavit će se u zasjedu bočno od glavne ceste prema unutrašnjosti do Lovranske Drage i spriječiti neprijateljskoj pješadiji eventualno kretanje kroz šumu. Jedna četa »Budicina« ostat će u rezervi pri štabu bataljona u blizini mjesta zasjede. Štab brigade i sanitet smjestit će se kod sela Šimetići, na kilometar udaljenosti iznad Mošćeničke Drage. Svaki bataljon održava vezu pomoću tri kurira u štabu brigade. Početak napada bit će u 03,30 sati dana 23. srpnja 1944.Naporni pokret nekih jedinica prouzročio je zakašnjenje početka operacije. U 4.30 sati ujutro, presijecanjem telefonskih žica i pod osobnim vodstvom komandanta brigade Vitomira Širole Paje, borci krenu u napad. Rafalima teškog mitraljeza skoro odmah odgovara ubilačka vatra neprijatelja s bunkera i prozora zgrade stisnute među visokim kućama na samom moru.Pristup je težak i nema načina da se objekt opkoli. Poslije nekoliko minuta s obiju strana pucnjava prestaje. Vitomir Širola Pajo naređuje da se sakupe sve ručne bombe na raspolaganju i obimna količina municije, pribavi sebi bocu benzina, pozove jednog dobrovoljca i zajedno s njime odlučuje da osobno završi akciju. Svjedok smione Pajine riješenosti je borac Ferruccio Pastrovicchio, kurir štaba bataljona »Budicin« koji se nalazio pokraj komandanta brigade upravo ti trenutku kada se ovaj uputio po jednoj uskoj krivudavoj kaldrmi, popeo najprij e na krov zgrade kra j kasarne i zatim skočio na krov kasarne. Na krovu kasarne Pajo je razmaknuo crijepove, napravio široku rupu, polio tavan benzinom i zapalio benzin bacanjem ručnih bombi. Krov se odmah zapalio i dok se plamen vrlo brzo razbuktava, komandant brigade silazi s krovazajedno s drugom, dostigne druge borce i naređuje: »Juriš!« Juriš je još jednom odbijen žestokom vatrom neprijatelja. Fašisti, povlačeći se s gornjeg kata, nastavljaju žilavom obranom iz prizemlja i bunkera. Očito je da očekuju pojačanja. Iz pravca Medveje se, u isto vrijeme, čuju rafali mitraljeza. Pojačanja su pritekla u pomoć neprijatelju, ali su završila u zasjedi postavljenoj od Budicinovih boraca, koji su nakon miniranja ceste i nakon što su je onesposobili podizanjem velikih kamenih blokova zauzeli položaj na grebenu i u usjeku brda iznad glavne ceste. Već oko dva sata traje vatra oko kasarne u Mošćeničkoj Dragi, kad se na zavoju ceste blokirane talijanskim bataljonom pojave dva kamiona njemačke kolone koja dolazi iz Rijeke. Borci »Budicina« i posebno 3. četa otvaraju odmah paljbu sa svim svojim oružjem i prelaze na juriš kad je prvi kamion, došavši na minu, poletio u zrak. Ubrzo se borba pretvara u bijesnoprsa u prsa; poleti u zrak i drugi kamion. Neprijatelji, stotinjak njih, desetkovani su. U rukama boraca »Budicina« ostavljaju teški mitraljez od 20 mm i mnogo lakog oružja. Borba nije, ipak, završena. Ona se ponovo zameće dolaskom novih njemačkihpojačanja, koja ostaju prikovana vatrom talijanskog bataljona, dok kod kasarne u Mošćeničkoj Dragi neprestano jurišaju Pajini borci. Okršaji se nastavljaju i poslije podne. Uvidjevši nemogućnost probijanja blokade na cesti, neprijatelj pokušava nadiranje s mora. I, doista, primjećuje se jedan brod njemačke ratne mornarice s kojeg se spušta u more motorni čamac pun vojnika. Iz istog broda otvorena je vatra na položaje brigade. Mali top »Jurina«, također, stupa u akciju ciljajući brod, dok borci 1. čete »Budicina« uspješno ciljaju motorni čamac koji ide prema plaži u Medveji, da mu ne dozvole iskrcavanje. Očekivanog pojavljivanja neprijatelja preko šume nema. Konačno, Pajini borci koji imaju već dva pala druga i jedanaest ranjenih, prodiru u kasarnu u plamenu, likvidiraju gotovo sve fašiste (ostali će umrijeti ugušeni u podrumima) da bi se, na kraju, povukli pod zašttiom 3. bataljona, omladinskog bataljona i talijanskog bataljona. Bilanca: 2 neprijateljska kamiona uništena, 120 neprijatelja ubijeno, veliki plijen ratnog materijala. Gubici brigade: četiri mrtva i jedanaestranjenih.Oko 9 sati naveče, poslije nekoliko manjih okršaja u šumi, borci se ponovno penju na brdo po obroncima Učke, umorni i gladni, gledajući povremeno prema moru. Iz Mošćeničke Drage uzdiže se još stup dima iz kasarne koju je progutala vatra.4 4. Za rekonstrukciju borbe u Mošćeničkoj Dragi koristili smo, pored svjedočenja pojedinih učesnika,djela »Fratelli nel sangue« (str. 117—118, opis Mire šepića), »Istarska svitanja« (str. 58—62), »Borbeniput 43. istarske divizije« (str. 138—139) i »Put Prve istarske brigade« (str. 165—167). Izvorni dokumentio bilanci operacije čuvaju se u Arhivu Vojnoistorijskog instituta Beograd: k. 1321, f. 4, dok. 17. Up.Zbornik dokuauenata NOR, tom V, str. 58—72. Prema ovome je bilo malo više od par financa.