MATULJI, KASTAV I OKOLICA

[jazbac]

Da ti objasnin vrlo kratko: prišal je pop Bosanac i ubrzo okol sebe složil ekipu svojeh zemljaki ki su preuzeli komandu. E sad ćeš pitat ča j to komanda va crekve. To ti je da saka župa ima crkveni odbor sastavjen od predstavnici vjerniki. Iskreno, ne znan ke su mu točne nadležnosti i zadatki aš ja slabo ližen oltari, ali znan da je va njihoj nadležnoste uređenje crekvi. Bosanski del crkvenega odbora je toliko šikaniral domaći judi da nisu ih pustili nanke da čiste crekvu i to tako da su potajno sastavljali raspored čišćenja na ken nisu bili domaći. Oni su se zato si povukli i prepustili njin vlast. Moje osobno loše iskustvo je bilo kad mi je hćer imela pir. Jedna poznata pjevačica mi je kantala i moran san dostavit popis pjesam, a kad je videl da j jedna pjesma domaća, iskal je točan prevod  Nakon ceremonije smo doslovno stirani z crekvi i ni nan dozvoljeno slikanje aš da imaju nekakov sastanak. Kad san to napisal va lokalneh novinah on je poslal demantij da to ni istina (tako viš da i popi lažu  ) i još je napisal indirektno da mu domaći judi davaju puno manje soldi od Bosanci, a ča je i istina  Naši judi su se nekoliko puti tužili biskupu ki nan je sad poslal popa kako boh zapoveda.

[elvis]

pred nekoliko godina kada se kao član crkvenog odbora trudio u borbi protiv pobosančenja naše crekvi.

Kako ja ne bi primjetio ni da za plovana dođe kinez (barem ne direktno), možda nemam dobar uvid ali meni se čini da u današnje doba crkva služi za to da se u nju ne ide osim na božić/uskrs, pa mi nije jasno što bi to bilo "pobosančenje crkve" i kako bi to itko primjetio?



... osim što vidim da je crekva na Viškovu krcata, ljudi doslovce stoje i ispred u vrijeme nedeljne mise ... a nekako mi se ne čini (nemam nikakvu brojku/podatak s kojim bi to mogao potvrditi) da su to domaći u pitanju ...

[elvis]

Osim povjesno zanimljivih činjenica, meni je osobno i sociološki vrlo indikativno jer govori o nepovjerenju djela naroda (koji se u to vrijeme naziva reakcija, a glava se gubi vrlo lako) u nove organe vlasti,

Moja nona se također bojala "vlasti" u selu, ne mogu govoriti kakvi su bili po pitanju inteligencija ali očigledno su imali dovoljno vlasti da mogu naškoditi.

[fusher]

ovu Vazmu je nona spominjala...

[jazbac]

  Dosta ljudi o kojima se tu priča znam, neke moram provjerit, a za neke se malo raspitat (ako budem imao koga). Usput, drug Bogomil koji je "zadužen za rad tehnike" je otac sadašnjeg matujskog načelnika i nećak malo poznatijeg Ivana Ćikovića Belog. Osim povjesno zanimljivih činjenica, meni je osobno i sociološki vrlo indikativno jer govori o nepovjerenju djela naroda (koji se u to vrijeme naziva reakcija, a glava se gubi vrlo lako) u nove organe vlasti, a što se zadržalo do današnjeg dana. Naš je prijatel Fusher najočitiji dokaz  . Stariji iz mog kruga obitelji i prijatelja uvijek su posprdno i sa velikom dozom ironije spominjali te famozne "odbornike" koji su bili polupismeni primitivci, a zbog količine vlasti i ovlasti čak i po život opasni za domaće ljude.
Trgovci Viktor i Lipić nazivaju se reakcijom, a što nije ni čudo budući da su se prilično obogatili u vrijeme zone franke. Da je njihov "reakcionarni" stav bio opravdan svjedoči i činjenica da su im drugovi pokupili gotovo svu imovinu i poslovne prostore. Sin gore spomenutog Lipića  je početkom 90-tih bio jedan od mojih aktivnijih suboraca u skidanju s vlasti drugova odbornika  , a imao je i još jednu svijetlu epizodu pred nekoliko godina kada se kao član crkvenog odbora trudio u borbi protiv pobosančenja naše crekvi.
I još jedna poluprivatna informacija za Fushera: drug Aleks ki se spominje je Lexio Pošćić ki je potla rata prišal bivat va kuću od Dugani kade j tvoj barba bil marshialio,a to je isti lik ki je bil mej njih tri ča su zdignuli črjenu bandijeru na Orjake vreme Italije. Drug Jožić je Josip Kusturin, potla rata "istaknuti društveno-politički radnik", nem, ma pošten i umrl je bez da j niš nikemu zel (ukral). Moran točno otkrit ki je bil ta drug Mladen, čini mi se neki opasan lik, ali mislin da ni bil domaći i da je potla rata šal nekamo ća, na visoki položaj.

[zokxy]

Izvještaj od 20.04.1945., oslobođenje je vrlo blizu

[zokxy]

Mjesto zbivanja - Sv. Petar, pa Veprinac (Leprinac), Svi sveti 1944. godine i dan nakon

[jazbac]

Ovo je katastarska općina Perenići (vreme Italije - Pereni)

[milić]

Hahahahaah! Ma to te ja pitan! Zaslužil si i biru i knjigu. Samo zovi! (kad prideš v Reku).
Hvala

[jazbac]

perenići su pul matuj

I Matuji su pul (kraj) Perenić ako ćemo pravo. 

Perenići su i dan danas katastarska općina, a obuhvaćaju područje zapadnega dela današnjega naselja Matulji uključujući i Mihotići. Granica katastarskeh općini Perenići i Matulji gre po ceste (pute) ki gre od štaciona prema zdolun, ča će reć da je moja kuća prva va katastarskoj općine Perenići  , pak naprvo zdolun po Tošine s ten da  naselja Markulini i Puhari spadaju va Perenići, a područje kade je izgrađena crekva, općina i škola te kompletan današnji centar pod Matulji. Osim katastra, bili su podeljeni crkveno i po cimitere, ale groblje. Stanovniki Perenići zakapani su Rukafce kamo su spadali i pod crekav, a Matulji va Kastav, a pod crekav su spadali Svetega Mihovila. Ja (za sad) još nisan uspjel z 100% sigurnosti utvrdit kade je bil točno zaselak Perenići jer se je on z vremenon utopil va druga naselja. Za sad, koliko znan, Perenići su bili naselje između Gajanići i Mihotići (okol Jugove rebri) i po njin je dobila naziv katastaska općina.
Ovisti "tvoji" Mandići su bivali va naselje Kučići ko se nalazi levo od cesti za Učku, neposredno prej Mihotići. Po oce su porijeklom od Kućel, a njih bliži rođak je bil i slavni Matko Mandić Tončev. Teodor Mandića je imel i sestru Teodoru, a njeja hćer se je oženila se je za ? Capovillu i storili su novu kuću va koj su otprli butigu z textilon "na metar", a del prostora iznajmili su Matetu Jardasu za peknjicu. Danaska je va ten prostore Privredna banka i nekakova butiga od robi, a prej tega je puno let bil frizeraj i knjižara.
Taj Capovilla je bil kurbešina i žena ga je ćapala kako "pegla" butigericu na banke i stirala ga je ća s kući. On se je odselil na Volosko i opet oženil i imel je još dece. Njegova (prva) žena je iz revolta opet zela svoje djevojačko prezime Mandić i isto tako ga je promenila svojoj dece. Jedini muški potomak teh Mandići je odrastal va SAD, a sada je va Švicarskoj uspješan bankar. Teodora je imela i sina Bogdana ki je bil lučki kapetan v Reke.

[fusher]

perenići su pul matuj

[milić]

Ništa bodova za ovu temu.

[elvis]

O Mandićima znam samo ovo : s mojin bratun je va osnovnu školu šal neki Mandić .

[milić]

Ala vi iz zvončarskeh kraji, da vas čujen. Da je bilo neko selo Perenić kraj Kastva i va njemu blizanci Dinko i Teodor Mandić ki su šli va WWI. Kade je to selo? Morda se ki od vas, njihov vršnjak  , domisli ča je bilo šnjimi. Su živi z rata prišli i to...

[elvis]

Ribarske kućice su početkon 70-teh Matujci storili z dobrovoljnen radon i udarnički. Je, malo materijala se j pokralo po firmah, ali takova su to vremena bila. Vjerovatno će ova država nać način da nan to oduzme.

Ovako napisano bi prije rekal da će naći načina da vrne ča joj je ukradeno