MATULJI, KASTAV I OKOLICA

[zokxy]

Pu veselog željezničara???   

[fusher]

[jazbac]

Pu veselog željezničara???   

Pul veselega železničara bi bilo po naši 
Je točno to je bila va vreme Italije Osteria Milano. a kako se na ovoj slike vidi bilo je tu i skladište biri (austrijske, a ne velebitske)

[jazbac]

Kad smo već pul oštarij evo jedne ka je dan danas va funkcije. Puno vremena mi je trebalo da otkrijen ka je ovo oštarija, ali .... ki išće tisti i najde 

[fusher]

bo...senzal?

[jazbac]

Ne. Va Senzale je va to vreme bila štala s konji. Kancileri su bili furmani. Nasledil ih je, uvjetno rečeno, pok. Ivo Kanciler ki je bil "menadžer" od prevozniki. Kad ti je rabilo ča zapejat s kamionon šal si do Betota ili slastičarni, tu je Ivo sedel od 7 do 21 i samo si rekal ča ti rabi. Ivotu si platil kafe i kamion je prišal. On je bil epileptičar u ni pil alkohol, ali je bez obzira na to bil vavek parićan za potuć se. Navodno je dobil epilepsiju kad su ga pripejali Nemci zgora jami s pištolin va potiljak.
Morda će ki pogodit za oštariju, počekajmo malo

[fusher]

da j'lih onu kuću desno videt....

[jazbac]

Evo ćo! Sad ću ti al pomoć  ili te zmešat do kraja 
Va ovoj kuće desno koj se vidi leh kušćić je isto bila oštarija i to ovista tu dole:



Ako ne moreš reči. Tu smo pak ćemo pomoć 

[fusher]

ti mane za*ebavaš! pul žunića ja frizeraj sada? il san ja kompletamente zgubjen?

[fusher]

apropo...iman sliku rukavačke crekvi kakova je znutri bila. a i kako je zvani zgledala...

[jazbac]

Bravo, dobro si zaključil da je sada frizeraj od moje priji kade je bil Žunić!!!! I još kad ti poveden da je mej dolnjun oštarijun i ovun kućun sada jedna vela kuća, znači da stara oštarija more bit samo.....

P.S. I ja iman jednu sliku rukavačke crekvi. Stavit ću je jutra aš ju moran skenirat

[fusher]

ma ča šiftar??

[jazbac]

Blizu si! To ti je stari (prvi) Beto!!!!

[fusher]

da znaš da nisan našal ni jednu sliku (panorama) da je ova kuća na njoj! tj ne vidi se!

[jazbac]

apropo...iman sliku rukavačke crekvi kakova je znutri bila. a i kako je zvani zgledala...

Kad smo već pul te teme evo i par mojeh sličic pa ti nadopuni:

RUKAVAŠKA CREKAV
Ovo je lokalni naziv za crkvu Svetog Luke koja je građena u drugoj polovici 19. stoljeća, vjerovatno na temeljima starije crkve. U crkvi je i oltar Svetog Petra tako da se u Rukavcu slave oba sveca. Jedan malo bučnije, drugi nešto skromnije.
Crkva je 2.10.1943. pogođena njemačkom tenkovskom granatom otprilike sa glavne ceste kod veletržnice i u potpunosti je izgorjela. Obnova crkve započela je 1977. godine i to u organizaciji nedavno preminulog, a u našen narodu vrlo omiljenog svećenika Josipa Šimca. Ne treba ni napominjat da su to vremena kada se popovi nisu bahatili i razbacivali parama kao danas pa je umijeće snalaženja velečasnog Šimca bio glavni pokretač obnove. U obnovi su učestvovali i katoličke dobrovoljačke brigade mladih iz zapadne Europe te mještani Rukavca. Bilo je i tragikomičnih situacija jer je Mjesni odbor koji je bio de facto pod kontrolom svemoćne Partije podupirao obnovu crkve, ali izvan dnevnog reda službenih sastanaka. Crkva je ponovno stavljena u funkciju za Petrovu 1982. godine. Po mom skromnom mišljenju (a na osnovu fotografija zaključite sami) novoobnovljena crkva daleko je od ljepote stare crkve. Na žalost, zbog nama domaćima poznatih razloga, crkva danas nije baš na glasu kao omiljeno svratište lokalnog puka.










Na gornjoj slici se vidi i stara zgrada škole u kojoj su se utvrdile jake njemačke snage i oko koje su se 2. i 3. maja vodile teške bitke u kojima je poginulo 48 partizana.
Možda najvrijednija stvar koja se nalazi u crkvi je glagoljski natpis na kojem je uklesano : 1, maja 1600. Natpis je ugrađen u zid sakristije prilikom obnove crkve, a izvorno potiče iz kuće nešto niže od crkve u kojoj su  arheolozi utvrdili da je nekad služila kao skladište žita. Ujedno svjedoči o vjekovnoj težnji Rukavčana da slave 1. maj