3. maj

[milić]

Posljednji Radnički savjet konstituiran......, završio s radom ..... (kad saznam datume stavit ću ih. Iskreno ne znam točno ni godinu. ) A ne znam niti kako se točno zvao 3. maj tada SOUR BI, Poduzeće u društvenom vlasništvu ili...
___________________________________________________________

Šanko Zorin, predsjednik; članovi: Christian Grailach, Claudio Lukšić, Milivoj Zaharija,
Stjepan Škuljević, Ivan Štrković, Miljenko Miškulin, Miljenko Mrvčić, Ervin Randić,
Tomislav Ćoraš, Šime Brtan, Josip Glavić, Bogomir Gregorić, Ivan Klačić, Željko
Ugarković, Đani Demark, Anton Valković, Stanko Brusić, Ivan Peranić, Josip Surina,
Milan Mikulić, Arsen Ronjga, Marko Škorić, Dalibor Pernat, Bruno Grbčić, Željko
Biondić, Božidar Kajba, Zdenko Jović, Tomo Crnčević, Loredana Gluhak, Dubravka
Bolf, Nadja Dijan i Zdenko Turina

Izvor: IZVJEŠĆE O OBAVLJENOJ REVIZIJIPRETVORBE I PRIVATIZACIJE

REPUBLIKA HRVATSKA
DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU
Područni ured Rijeka, Rijeka, kolovoz 2004.

[milić]

Radnički savjet poduzeća "3. maj" donio na svom prvom sastanku niz važnih odluka.

Riječki list 12. veljače 1950.

[milić]

Poduzeće 3. maj bira radnički savjet

(Ovaj je kao pravi)

Riječki list 01.10.1950.

(Interesantno, jer piše na ploči postavljenoj povodom ovog događaja da je RS oformljen 30. 9.)

[milić]

Radi lakšeg čitanja - dio 1.

[milić]

Radi lakšeg čitanja - dio 2.

[milić]

U brodogradilištu 3. maj izabran radnički savjet

Ovo me malo zbunilo. Izabran! To ne znači da je i oformljen u smislu radnih tijela, grupa i sl. Još ću malo pročačkati po novinama oko tog datuma jer vjerujem da je ipak objavljeno ime predsjednika.

Riječki list 03. listopada 1950.

[milić]

Kao što to obično bude, tražiš po bjelosvjetskim mjestima a imaš pred nosom.

Prvi predsjednik Radničkog savjeta 3. maja bio je Albino Baćac.

Vrelo:  Informacije  3. listopada 1980.

[milić]

Riječki list 8. listopada 1950.

Izvršiti godišnji plan 15 dana prije roka - prva obaveza radničkog savjeta brodogradilišta "3. maj"

Iz priloženog se vidi da je prva radna sjednica RS održana 5. listopada 1950. i na njoj je izabran predsjednik RS Albin Baćac te Upravni odbor. Direktor je već bio postavljen, moš mislit čijom odlukom  . Bio je to Jure Vukasović, čovjek o kojem nisam čuo ružne riječi. Pokopan je na Trsatskom groblju, a 5. 10. 1950. bio je star nepunih 31 godinu.

[elvis]

3 Maj autor Vlado Opatija

[zokxy]

Povijest seponavlja? 1999. u središtu Rijeke štrajkali su metalski radnici Rijeke. Torpedo se odonda upokojio, a 19 godina poslije ni 3. maj ne izgleda najbolje

[milić]

Mda.
Onda, te 1999. i sada ću reći: Zabole me ona stvar za trećemajce. Žao mi je dizalica, navoza, opremne luke... Da, nisam poludio! Kad su se zatvarale riječke firme, pa i metalske orijentacije, vrli trećemajci nisu ni suzicu pustili. Plaćica je stizala, skoro redovito koliko sam čuo. Kad su najurili čini mi se 500, ovo nisam htio upamtiti, invalida svi su šutjeli, ni pas nije zalajao.
A sad, kad im se trese hranilica, sad bi cijela Rijeka trebala plakati zbog 2.000 ljudi. Ma moš mislit!
A di si bio kad je grmilo, kad su se firme raspadale, prodavale...? Čuvali svoje ritice, od solidarnosti ni s. A sad očekuju solidarnost. Ma da ne bi!

[milić]

Model remorkera koji je 3. maj izgradio za JUNA-u. Ne piše ime broda ali, sjećam se, bila su dva - Beli Kamik i Rijavec. Ne znam na kojem navozu su građeni, drugom ili trećem, ali se sjećam da je gradnju na navozu vodio, tada mlad a sada već pokojni, Silvio Zec, dipl. ing. brodogradnje.
Brodovi su predani naručitelju 1978. Rijavec i 1979. Beli Kamik.
Bilo je velikih problema sa stabilitetom broda. Ne sjećam se detalja.
Model se trenutno nalazi u prostoriji za sastanke Udruge umirovljenika 3. maja na sjevernom ulazu, koji je sada zatvoren.

[Daluka]

Lakše nać na ćirilici po svijetu nego na latinici doma!

[milić]

Odlično Daluka! Na putu smo do puta da nađemo i izvorni dokument.

Da prevedem sa ćirilskog za ove mlade koji ne znaju ćirilski.


Službeni list br 97 od 15. novembra 1947.

Ukaz br. 712

Na osnovu tač.16 čl. 74 Ustava FNRJ, na predlog Vlade FNRJ Prezidijum Narodne skupšrune  Federativne narodne republike Jugoslavije proglašuje
za preduzeća opštedržavnog značaja:

-
-
- 12) "Cantieri navali del Quarnaro, societa anonima con sede in Rijeka"

___________________

Iz ovoga ja čitam da je tog dana Brodogradilište još ponosno nosalo ime navedeno u gornjem Ukazu!?

Će da vidimo rasplet s Trgovačkim sudom...

[Daluka]

Iz ovoga ja čitam da je tog dana Brodogradilište još ponosno nosalo ime navedeno u gornjem Ukazu!?

To može biti djelomično točno, ovo je po meni formalno pravna odluka s obzirom da je do tada brodogradilište međunarodno pravno bilo u Italiji, kako vlasnički tako i teritorijalno.
Za međunarodnu uporabu je bilo "Cantieri navali ...", kako se je u pravnom prometu zvalo za domaću uporabu po "volji naroda" Kvarnerska brodogradilišta (prijevod talijanskog naziva) ili III. maj i od kada to bi trebalo istražiti u Službenom listi Savezničke VojneUpraveJugoslavenskeArmije i Narodnim novinama iz tog vremena, to sigurno piše, kao i podatci o oduzetoj imovini (slučaj Pavella).
Nažalost i sramotu Narodnih novina nema u digitalnom obliku pa ostaje samo posjet nekoj knjižnici koja ih ima.
Narodne novine NRH 105/26.11.1947., dali su samo potvrdili odluku federativnih vlasti?