Nadvojvoda Josip i njegov park

[kobler]

Kad smo ih upoznali slikom i prilikom kao obitelj, red je upoznati nadvojvodu malo bolje u njegovom djelovanju i razjasniti neke opaske koji mogu zavesti u bludnju.
Nadvojvoda je bio ugarski palatin, ali ne za pravo: ta funkcija je upražnjena još za revolucije 1848/1849., a posve je ukinuta austrijsko-mađarskom Nagodbom. I kao što se car Franjo Josip u svojim titulama nazivao kraljem Jeruzalema, tako je i Josip postao ugarski palatin, baš one godine kad je sklopljena Nagodba izmeđi Austrije i Mađarske. Kao takav, Josip nije imao stvarnih dužnosti ni ovlasti. Bio je za "lijepo vidit". Međutim, budući da je uz caricu Elizabetu tj. Sissy bio jedini od Habsburgovaca koga su Mađari zbilja voljeli, dobio je stvarnu zadaću da reformira mađarsku vojsku i da joj stoji na čelu.
Jer on je još od 1845. bio u vojsci i te 1868. imao je čin generala još od 1860., a 1874. stekao je još i čin konjičkog generala.
No, uz posve vojničku karijeru, stekao je i doktorat iz humanističkih znanosti. Dakle, bio je i znanstveno sasvim potkovan.

[kobler]

Elizabeta se dogodila u žaru trenutka, a uslijedilo je njih još šestoro: Marija Doroteja (1867.), Margareta (1870.), pa sin Josip (1872.), još jedan Ladislav (1875.), Elisabeta Henrijeta (1883.), te najmlađa Klotilda Marija (1884.), rođena u Rijeci, koja je nažalost umrla 1905. s 19 godina.
Ostali su svi redom bili rođeni u Alcsutu.

[kobler]

Njegovo puno ime je Joseph Karl Ludwig von Habsburg, a 12.V.1864. vjenčao se za Marie Adelheid Amalie Clotilde Princess of Saxe-Coburg and Gotha, pa su ih svi zvali jednostavno Josip i Klotilda. Te 1864. godine mlada se obitelj trajno naselila u Alcsutu, što se čita naprosto Alčut.
Par se odmah prilježno uhvatio svojih demografskih obveza, pa im se već 18.III.1864. rodila prva kći imenom Elizabeta.

*Da to je ispravan datum. Šta ja tu mogu?

[kobler]

zokxy, Odgovori #105 : Siječanj 13, 2013, 22:38:49 » u: Odg: Povijesne priče i dogodovštine
NADVOJVODSKI PARK
Prvi riječki park kojeg se sjećam bio je Park Vladimira Nazora (danas Nikole Hosta), koji se strmo uspinjao od impresivnog kamenog podzida ulice Žrtava fašizma ka Kozali. Tamo me je od 1963., dakle kad sam imao samo dvije godine, šetao djed Ivo, koji je radio u Historijskom arhivu, svojevremeno vili nadvojvode Josipa. Zapravo cijeli taj park nastao je kao dokoni hir bratića moćnog cara Franje Josipa, koji je svoje dane na Kvarneru kratio sadnjom biljaka i pisanjem knjiga o mađarskim Ciganima.
Godine 1882. nadvojvoda, sa suprugom Klotildom, dolazi živjeti u Rijeku i otkupljuje vilu baruna Vranyczanyja. Razlog za doseljenje bila je nepoželjnost nadvojvode u Beču i njegova potreba da bude u ugarskom dijelu Monarhije, a, opet, dovoljno blizu Dvora – koji je odabrao Opatiju za svoje zimovalište. Kao vrsni botaničar podigao je park veličine 52.700 m2 ispunjen egzotičnim biljem koje su donosili pomorci brodarskih kompanija Adria i Ungaro-Croata...
O tom velikom zahvatu, u kojem mu je pomagao građevinar Isidor Wauchning, nadvojvoda Josip napisao je rad ”Essais d’aclimation des plantes à Fiume”.

Prenosim djelomice Zokxyjev post, zato što je u njemu sažeto manje-više sve što o nadvojvodi i njegovom parku znade naša javnost, čak i stručna javnost ne zna ništa bitno više.
Pođimo redom.