Nadvojvoda Josip i njegov park

[kobler]

Iznutra je to ovako izgledalo.
Jedno je salon nadvojvodkinje Kotilde, drugo će biti još jedan od salona zvan soba za klavir.

[kobler]

I na koncu, takozvani veliki salon.

[kobler]

Ulaz u park je na crtežu izgledao gotovo romantično, kako to prikazuje prva slika, tj. crtež
No, budući da je nadvojvoda bio, kako se to danas kaže, djelatna vojna osoba, na ulazu je zapravo stajala vojna straža.
Ova kućica gdje je bivala straža postoji i danas, samo je u njoj kafić.

[kobler]

Sam posjed bio je poprilične površine što se dade vidjeti i iz katastarskog plana.

[kobler]

Park je imao i svoje jezerce u koje se povremeno slijevao slap.

[kobler]

Park je bio gusto zasađen, ali je imao i neke slobodne prostore. Ova dva rezervoara služila su za stvaranje vodopada u jezerce, ali uopće i za zalijevanje biljaka.

[kobler]

Ti rezervoari postoje i danas, a uz njih su i ostaci okrugle kule u kojoj je po mojoj pretpostavci, bila strojarnica za taj sustav, tj. parni stroj i pumpa za vodu.

[kobler]

Sačuvale su se slike samog nadvojvode i njegove obitelji u parku. One su sve očito voljele pse, ne toliko biljke.

[kobler]

Mislim da bi vrijedilo truda objaviti ovdje popis biljaka koje ze nadvojvida dao zasaditi u svom riječkom parku - arboretumu:

Popis biljaka u parku nadvojvode Josipa
objavljeno u "Varmegyei es varosai", Fiume és a Magyar-Horvát tengerpart
Növényhonositási kisérletek Fiuméban.
József csász. és kir. főherczeg közlése.
http://mek.oszk.hu/09500/09536/html/0007/26.html

Abies:
iz Sjeverne Amerike: A. balsamea, A. bracteata (Kalifornija), A. Engelmanni, A. lasiocarpa, A. nigra (vinska, hladna) na mjestima bez boje);
Iz Cefalonije: A. Cephalonica, A. Reginae Amaliae;
s planine Taurus: A. Cilicija;
s Himalaja: A. Morinda, A. Spectabilis (Webbiana);
s planine Atlas: A. Numidica;
Iz Španjolske: A. Pinsapo;
Iz Grčke: A. Apollinis;
s Krima: A. Nordmanniana;
Iz Njemačke: A. fastigiata (A. pectinata pyramidalis), A. foliata;
Iz Irske: A. Claubrasiliana.

Araucaria:
A. Brasiliensis (iz izvornog sjemena), A. imbricata (iz Čilea), A. Cunninghami.

Cedar:
Iz Afrike, planine Atlas: C. Atlantica;
Iz Azije, naime iz Libanona: C. Libani;
s Himalaja: C. Deodara, C. argentea, C. robusta, C. verticillata glauca, C. viridis, C. crassifolia.

Cephalotaxus:
Iz Kine: C. Fortunei femina, C. mascula;
Iz Japana: C. tardiva.

Chamaecyparis:
iz Kanade; i to: Ch. Lawsoniana, Ch. plumosa aurea.

Kriptomerija:
Iz Japana: C. elegans, C. Japonica.

Cupressus:
Od kineskih Tatara: C. funebris;
Iz Perzije: C. horizontalis;
Iz Istočne Indije: C. Lusitanica (Goa), C. religiosa, C. torulosa (Himalaja);
Iz Grčke: C. pyramidalis, C. pendula;
Iz Meksika: C. elegans;
Iz Kalifornije: C. Goveniana, C. Lambertiana.

Pinus.
Iz Europe: P. austriaca, P. maritima, P. monticola, P. Mughus, P. Pinea, P. sylvestris;
s Himalaja: P. excelsa (Strobus);
Iz Sirije: P. Halepensis;
Iz Kalifornije: P. insignis;
Iz Meksika: P. oocarpa.

Podocarpus.
Iz Koreje: P. Koroiana;
Iz Australije: P. spinulosa;
Iz Afrike, Rt dobre nade: P. Thunbergii.

Prumnopytis.
P. elegans iz Čilea.

Retinospora.
R. Ellwangeriana, R. juniperoides,
iz Japana: R. squarrosa

Sekvoja (Wellingtonia).
Iz sjeverne Kalifornije: S. gigantea, S. sempervirens.

Taxus.
T. baccata, T. b. var. uspravna, T. b. Hybernica (iz Irske).

Tuja.
Th. Biota aurea (iz Kine), Th. elegantissima, compacta, Th. orientalis;
Iz Sjeverne Amerike: Th. Ellwangeriana, Th. filicoides, Th. gigantea, Th. warreana. Torreya.
Iz Kalifornije: T. Myristica;
Iz Japana: T. nucifera.

[kobler]

Chamaerops.
S Himalaja: Ch. excelsa (razmnožava se iz sjemena u vrtu);
Iz Kine: Ch. Fortunei;
Iz Španjolske: Ch. skroman. Feniks.
Iz Sjeverne Afrike: Ph. dactylifera (iz sjemena posijanog na otvorenom);
Iz Južne Afrike (Capeland) Ph. tenuis. Sabal. S. adansonii (Florida).

Cikade.
Cycas revoluta iz Japana.

Juke.
Iz Sjeverne Amerike, Kalifornije: Y. aleofolia, Y. filamentosa (flaccida);
Iz Karoline: Y. gloriosa, variegata, Y. recurvate;
Iz Kanade i Virginije: Y. longifolia;
Iz Južne Amerike, Perua: Y. quadricolor vera.

Bonaparte.
iz Meksika: B. gracilis.

Dracene.
s Novog Zelanda: Dracaena indivisa i D. ind. latifolia.

Agave.
Agave Americana, - variegata, A. filifera,
iz Meksika: A. Salmiana.

Gramineas.
iz Kine: Bambus. Bambusa Fortunei, B. Metakii, B. nigra.

Eulalija.
iz Japana: E. Zebriera.

Gynerium.
G. argenteum,
iz Sjeverne Amerike: G. roseum.

Kaktusi i opuncije.
Echinocactus iz Meksika.
Cereus Peruvianus iz Anda u Peruu.
Opuntia. O. de cumana, O. indica iz Južne Amerike;
O. leucotricha, O. Rafinesquiana, O. setacea iz Meksika;
O. vulgaris (divlji) iz južne Europe.

Paprati.
iz južne Europe: Adiantum capillus Veneris.
iz Sjeverne Amerike: Cyrtomium (Aspidium) falcatum.
iz Japana: Onychium Japonicum.

Pteris.
s Krete: Pteris Cretica, P. albo-lineata;
iz Istočne Indije: P. serrulata.
iz južne Europe: Selaginella denticulata.

Zimzeleno drveće, grmlje, trajnice.
Abelia:
iz Meksika: Abelia floribunda i rupestris.

Abutilon:
s Himalaja (?! Južna Amerika): A. striatum.

Akacija:
iz Australije: A. cultiformis, dealbata (mimoza), Sophorae (longifolia).

Akebia:
iz Kine, Koreje, Japana: A. quinata. (invazivna penjačica)

Arbutus:
iz zapadne Azije: A. Andrachne;
iz južne Europe: A. Unedo (=maginja), A. U. flore rubu.

Ardisia:
iz Japana: A. Japonica.

Orontium:
iz Japana: O. Japonicum.

Arum:
iz južne Europe: A. augustifolium, A. Dracunculus, A. Italicum (divlja);
iz Male Azije: A. oriental.

Aspidistra:
A. elatior,
iz Japana: A. lucida.

Aucuba:
s Himalaja: A. Hymalaica maculata femina, A. Hymalaica robus mascula, A. salicifolia femina;
iz Japana: A. Japonica picta femina.

Azaleja:
A. Indica i A. Pontica.

Azara:
iz Čilea: Azara microphylla.

Benthamia:
s Himalaja: B. fragifera.

Berberis:
s Himalaja: B. macrophylla sa istog mjesta.

Šimšir:
iz južne Europe: B. arborescens - angustifolia - foliis variegatis;
s Balearskih otoka: B. Balearica,
iz Kine: B. Chinensis.

Calla:
s rta Jóremény: Calla Aethiopica, u malim jezercima u vrtu.

Kalistemon:
iz Australije: Kalistemon. C. linearis, C. semperflorens.

Camellia:
Camellia japonica.

Casuarina:
s Novog Zelanda: Casuarina equisetifolia.

Centaurea:
sa Sicilije: Centaurea candidissima;
s južne europske obale: C. maritima;
iz Raguse: C. Ragusina.

Cerasus:
iz Karoline (Sjeverna Amerika): C. Caroliniana;
iz Pennsylvanije: C. Lusitanica.

Ceratonia:
iz Dalmacije: Ceratonia Siliqua.

Cista:
iz južne Europe: C. salvifolius, C. creticus;
iz južne Francuske: C. Monspeliensis.

Citrus:
iz Japana: Citrus trifoliata.

Choisya:
iz Meksika: Ch. ternata.

Cneorum:
iz Europe: Cneorum tricoccum (Daphne Cr. foliis variegatis).

Coccoloba:
iz Južne Amerike: Coccoloba complexa.

Cocculus:
s Himalaja: Cocculus (Sarcocon) (laurifolius) (Laurus trinervis).

Colletia:
C. Pictoniensis.

Correa:
iz Australije: Correa alba.

Cotoneaster:
iz istočne Indije: C. buxifolia;
s Himalaja: C. thymifolia.

Crataegus:
s Himalaja: C. crenulata; C. glabra (Photinia serrulata);
iz Japana: C. glauca

Ciklama:
iz Perzije: C. Persicum; C. sorta div.

Daphne:
s Himalaja: D. Indica, D. odora.

Eleagnus.
iz Japana: E. refleksa, E. r. foliis variegatis.

Efedra.
iz sjeverne Afrike: E. altissima;
iz južne Europe: E. distechya.

Erica.
iz južne Europe: E. arborea; E. herbacea E. i Epacris varietates div. iz Europe.


Escallonia.
iz Urugvaja: E. floribunda i E. macrantha.


Eukaliptus.
 E. globulus (iz sjemena), E. robusta,
iz Australije: E. linifolia.


Evonim.
iz Kine: E. Chinensis fimbriatus;
iz Japana: E. Japonica; E. Japonica fol. aureis marginatis, Conte Ludovigo, foliis variegatis, macrophyllus,
iz Japana: E. radicans foliis roseo marginatis.

Farfugium
iz Japana: Farfugium grande Ligularia (Kaempferi).

Ficus
iz Kine i Japana: Ficus repens (stipularis), umjesto hedere za oblaganje zidova.

Garrya
iz Meksika: Garrya macrophylla.

Gardenia.
iz Kine: G. florida flore pleno;
iz Japana: G. radicans.

Griselina
iz južne Europe: Griselina litoralis.

Hedera.
iz Alžira u planinama Atlas: H. Canariensis;
iz Irske: H. Hybernica;
s Kavkaza: H. Roegneriana.

Ilex.
iz Europe: I. Aquifolium, I. aqu. foliis variegatis;
iz Sang-hai, Kina: I. cornuta.

Ilicij.
iz Japana: I. anisatum, I. religiosum;
iz Zapadne Floride: I. Floridanum

Kalmia
iz Karoline: Kalmia latifolia.

Laurus.
iz Japana: L. camphora, L. glandulosa;
iz Istočne Indije: L. Indica major;
iz južne Europe: L. nobilis, L. n. salicifolia, L. n. tomentosa.

Ligustrum.
iz Japana: L. coriaceum, L. Japonicum, L. ovalifolium.

Lonicera.
iz Japana: L. brachypoda foliis aureo reticulatis;
iz južnog Sibira: L. Sibirica (sempervirens);
Iz Karoline i Meksika: L. sempervirens.

Magnolija.
jugoistok Sjedinjenih Država Sjeverne Amerike dio: M. grandiflora, M. Oxoniensis flore pleno, M. ferruginea;
iz Australije: M. Galionensis.

mahonija.
iz Sjeverne Amerike: M. aquifolium;
iz Japana i Himalaja: M. Beali;
iz Kine: M. Fortunei.

Mespilus
iz Japana: Mespilus japonica. (Njegov ukusni plod sazrijeva u srpnju.)

Myrsine
s rta Jóremény: Myrsine Africana.


Mirta.
iz južne Europe: M. communis flore pleno i M. latifolia.

Oleander
iz južne Europe: nerij;
Nerium Oleander - flore pleno - flore albo.

Olea.
obično se uzgaja oko Rijeke: O. Europaea,
iz Kine i Japana: O. fragrans;
Iz Australije: O. Australis.

Osmantus.
iz Japana: O. aquifolium;
 O. aquifolium foliis variegatis.

Persea
Persea Caroliniana.

Phillyraea
iz Italije: Phillyraea angustifolia.

Pistacia
iz južne Europe: Pistacia vera (lentiscus).

Phormium
s Novog Zelanda: Phormium tenax.

Physianthus
iz Brazila: Physianthus albens.


Pittosporum.
iz Japana: P. Tobira; P. Tobira foliis variegatis.

Plumbago.
iz Perua: P. coerulea;
iz sjeverne Kine: P. Larpentae.

Prunus.
iz južne Europe: P. Laurocerasus;
s Crnog mora: P. Colchica,
iz Pennsylvanije: P. Laur. Luzitanica (Cerasus Lusitanicus).

Quercus.
 Qu. dealbata, (-3° hladnoća štipa rubove lišća; ali -5° joj više nije naškodilo),
iz južne Europe: Qu. Ilex;
iz Kalifornije i Meksika: Qu. laurifolia (imbricaria);
iz južne Europe: Qu. Suber.

Raphi
Raphi olepis R. Indica i ovala iz istočne Indije.

Rhamnus
Rhamnus laternus iz južne Europe i sjeverne Afrike.

Rhinospermum
Rhinospermum jasminoides iz Šangaja.

Rododendron
Rododendron. R. arboreum, R. Nepalense, R. suave, R. komet s Himalaja.

Rodetia
Rodetia Amherstiana iz Istočne Indije.

Rosmarinus
Rosmarinus officinalis iz južne Europe.

Rubus
Rubus Australis iz Australije.

Ruscus
Ruscus R. aculeatus (divlji), R. hypoglossum iz Grčke; R. racemosus.

Smilax
Smilax. S. Neoseelandia s Novog Zelanda; S. aspera iz južne Europe (divlja)

Stauntonia
Stauntonia latifolia iz Istočne Indije.

Teucrium
Teucrium fruticans iz Španjolske.

Thea.
Th. Bohea i Th. viridis.

Tussilago
Tussilago japonica.

Verbena
iz Buenos Ayresa: Verbena citriodora (Lippia).

[kobler]

Mislim da je popis impresivan. Bilo bi lijepo da se napravi istraživanje i ustanovi jesu li bar neke biljke preživjele do danas. Ja znam za dva stabla tise (thuja) i one danas imaju nekih 140 godine. S obzirom da tise žive i 1000 godina, recimo da su ušle u pubertet.
Nadvojvoda je o svom parku u Rijeci objavio i članak u Biltenu za prirodopis u Zagrebu. Nažalost, taj časopis nije dostupan na mreži, ali postoji francuski prijevod izdan u Alžiru, koji se čuva u riječkoj Sveučilišnoj knjižnici, a može se vidjeti i na netu.
Naslov će biti "Pokusi aklimatizacije biljaka i utjecaj jedne teške zime u Rijeci".

[kobler]

To je mala knjižica od svega 30 stranica, od čega čak 16 čini popis biljaka zasađenih u parku, sličan ovom koji sam već objavio gore, samo što je detaljniji, pa je označeno koliko dugo je svaka biljka bila u procesu aklimatizacije do časa objave 1886. godine.

Na koncu je na stranicama 27-30 opisano stradavanje biljaka zbog hladnoće i ledene kiše, u nepogodama 9. i 16. prosinca 1885. Prvo je 65 dana do 9. prosinca padala kiša za koju nadvojvoda kaže "kakvu u životu nismo vidjeli", a zatim su uslijedile hladnoće, a potrajalo je do 24. siječnja 1886. Takvo vrijeme nije bilo zapamćeno 75 godina. Što je najbolje, bilo je nekih šteta na biljkama, ali nijedna nije stradala.

[kobler]

Najzanimljiviji podaci nalaze se na 8. stranici, gdje nadvojvoda kaže:

"Prije nego li sam počeo s uređenjem svog vrta, potražio sam dovoljno veliku rijeku koja, prema otkrićima gospodina inženjera Isidora Wauchniga teče ispod stijenja prema moru. Za dosezanje te vode·trebalo je bušiti 17 metara bijelog vapnenca koji ima otpornost mramora. Kad je bunar iskopan, u njega su ugrađena dva sustava za navodnjavanje i crpljenje vode, koje je pokretao motor od 8 konjskih snaga. Na najvišoj točki vrta dao sam iskopati dva rezervoara u stijeni u koje se slijeva voda dovedena u visinu i iz kojih se cijelim vrtom proteže sustav ili mreža akvaduktnih cijevi. Time sam svojim biljkama osigurao život na potpuno kamenitom tlu, čak i za velikih ljetnih vrućina. Zatim sam dao donijeti nešto na kojoj raste erica, pa čak i one od kornjaša iz Lopače, kao i zemlje iz lovranske kestenove šume. Tlo je transformirano za biljke podizanjem zidova na već opisani način u terase gdje su rupe i jarci kopani dinamitom i barutom, a zatim zatrpani zemljom.
Pokazalo se da materijala za podizanje ovih zidova nije nedostajalo. Bilo ga je čak toliko da su građevinski poduzetnici luke u Rijeci besplatno prevozili 17.000 do 20.000 kola kamenja, jer im je vrt bio bliži od kamenoloma. Bio je to težak posao, ali isplativ.

Isidoro Wauschnig (*Trieste 7. X. 1839. – Rijeka 8. IV. 1923.); 1876.-1923. radio kao inžinjer u gradskom Tehničkom uredu, kojemu je bio direktor 1876.-1896.

[kobler]

I na kraju, tek jedna rečenica o famoznom "donošenju" biljaka koje su pomorci "poklanjali" vraćajući se s dalekih putovanja, što je kao poslužilo za formiranje parka kod vile Angioline, a i ovdje kod nadvojvode. On kaže:
Većinu biljaka dao sam ukrcati na brodove Mađarske brodarske kompanije “Adria”.
Naravno da je kupovao i plaćao prijevoz.

Pustimo li po strani činjenicu da su parkovi nastajali vrlo planirano i s jasnim ciljem svojih autora, gdje nema mjesta pristupu "daj bog veću hrpu", preostaje i pitanje pomorcima s našeg foruma: kad ste, ustvari zadnji put osjetili poriv da s putovanja donesete neko sjeme ili sadnicu!?

[kobler]

Za one koji žele znati nešto više:

Car Leopold II. se svojski naradio, tako da je umro stvarno mlad proživjevši tek 45 godina. Mada je bio car samo dvije godine (1790-1792), još od 1767. bacio se na stvaranje potomstva, pa ih je 1788. sa svojom jedinom vjernom drugaricom Mariom Luisom rodom iz kuće Bourbon ukupno imao 16! I roditelji su mu imali 16-toro djece, isto 5 sinova, ali njima su se sve kćeri (dica?), zvale Maria.
Njegov najstariji sin (starija od njega bila je samo sestra Marija Terezija) zvao se Franz (Franjo), to ime je uzeo, kao drugi po redu i kod sjedanja na carsko prijestolje (1792), ali su ga Napoleon i njemačke zemlje saveznice Napoleona prisilili da odrekne krune Svetog rimskog carstva te postane samo car Austrije. Tu je bio Prvi. Njega spominjem tek stoga što je s drugom ženom rodio sina Ferdinanda, koji ga je 1835. godine naslijedio. Ferdinand je vladao baksuznih 13 godina, pa je morao abdicirati 1848.
Njega je naslijedio Franjo Josip, Francjozef ili kako vam drago.
A sad korak unazad. Spominjani car Leopold imao je i 7. sina imenom Josip, no Josip Anton (JOSEPH Anton Johann Baptist), postao je ugarski palatin nakon prerane smrti svog starijeg brata Aleksandra (1795) i potrajao je sve do 1847. Tu ga naslijedi njegov najstariji sin Stjepan (Stefan Franz Victor), ali samo na godinu dana jer je odstupio zajedno s višeupomenutim carem Ferdinandom. Drugi sin Josipov, Aleksandar, umro je još 1836., tako da je čast ugarskog palatina pripala Josipu Dragutinu (Josef Karl Ludwig), ovom našem, riječkom nadvojvodi.
Na koncu, veza među carem Franjom Josipom i nadvojvodom Josipom je:
Leopold II.
II
1. Franjo II. (I.)      7. Josip Anton
II   II
9. Franjo Dragutin   4. (7), 3. brak Josip Dragutin
II
1. Franjo Josip I.

Sedmi sin Leopolda II.:
Josip Antun Ivan Krstitelj (Josef Anton Johann Baptist) von Habsburg-Lotringen, *Firenze 9. 3. 1776. - + Buda 13. 1. 1847.;
I. brak oo Gačina 30.10.1799. Aleksandra Pavlovna Romanov. Kći ruskog cara Pavla I. Petroviča Romanova. *St. Petersburg (Carskoe Selo) 9. 8. 1783. - + Buda 16. 3. 1801. (Umrla je pri porodu). Imali su samo:
1. Alexandrine von Habsburg, *Buda 8. 3. 1801.
II. brak oo Schaumburg 30. 8. 1815. Hermine Princess von Anhalt-Bernburg-Schaumburg-Hoym, kći Viktora II. princa od Anhalt-Bernburg. *Hoym 2. 12. 1797. - + Buda 14. 9. 1817.  (Također je umrla pri porodu). Imali su blizance koji su oboje umrli neoženjeni i bez djece:
1. Hermine Amalie Marie von Habsburg, *Buda 14. 9. 1817. - +Wien 13. 2. 1842.
2. Stefan von Habsburg, *Buda 14. 9. 1817. - +Menton 19. 2. 1867.; ugarski palatin 13. 1. 1847.- 1848.
III. brak oo Kirchheim unter Teck 24. 8. 1819. Maria Dorotea Luise Wilhelmine Karoline Wuerttemberg, kći Ludwiga vojvode od Wuerttemberga. *Karlsruhe 1. 11. 1797. - +Buda 30. 3. 1855. Imali su petoro djece:
1. Franziska Marie Elisabeth von Habsburg-Lotringen, *Buda 31. 7. 1820. - +Buda 23. 8. 1820.
2. Alexander von Habsburg-Lotringen, *Buda 6. 6. 1825. - +Buda 12. 11. 1837.;
3. Elisabeth von Habsburg-Lotringen, *Buda 17. 1. 1831. - +Wien 14. 2. 1903. oo I. Ferdinando Carlo Vittorio von Habsburg-Este; II. Karl Ferdinand von Habsburg-Teschen.
4. Josip Dragutin (Joseph Karl Ludwig) von Habsburg, *Bratislava/Preßburg/Pozsony 2. 3. 1833. - +Rijeka 13. 6. 1905.; ugarski palatin 19. 2. 1867. - 13. 6. 1905.; oo Coburg 12. 5. 1864. Marie Adelheid Amalie Clotilde Princess of Saxe-Coburg and Gotha

Ukratko: nadvojvoda Josip Dragutin, dakle "naš" nadvojvoda je unuk cara Leopolda II. Kako je car Franjo Josip praunuk tog istog cara Leopolda II., "naš" nadvojvoda je zapravo bio carev stric u drugom koljenu. To vas je ustvari zanimalo, zar ne!?