Izgubljeni rudnik željeza u Studeni

[fran pitur]

U odgovoru #2 ove teme, prenesena sa klana.net.


Sent from my BLA-L09 using Tapatalk

[milić]

Koliko se mogu dosjetiti tri su prezimena u Studeni koja mogu vući potijeklo iz klane i Lisca: Gržinčić, Šustar i Iskra. Ali to je normalno zbog ženidbi. Tako

Zapravo uopće nije normalno zbog ženidbi, barem ne u ono doba 

Kako je "smjer" ženidbi bio takav da je žena išla u kuću od muža, tj njegovih roditelja i uzimala njegovo prezime - geni su se miješali ali prezimena jok.

Ne sjećam se više gdje sam pročitao no priča je bila da su za rad u rudniku doveli radnike negdje "sa strane", mislim nešto tipa s današnjeg prostora Rumunjske ili Bugarske, ali čak nije ni bitno. Bitno je da su došli muški, koji su živjeli u Studeni. Nisu bili baš neka prilika tako im je izbor žena bio bitno sužen pa su se većinom (ili u potpunosti ?) ženili udovicama kojima je isto izbor mogućih supružnika bio bitno ograničen.
Lokalne (studenske) udovice nisu bitne za ovu priču ali jesu klanjske, koje su imale djecu iz prethodnog braka. Ta djeca su došla živjeti sa  svojim majkama u Studenu ali su zadržali očevo prezime (nisu dobili očuhovo). Njima je sada dom postala Studena te ako su se ženili djevojkama iz Studene, iste su dobile Klanjska prezimena ali za razliku od prije, nisu se i odselile u Klanu. I tako su se klanjska prezimena "doselila" u Studenu zbog rudnika.

 

Sve ovo što si napisao je tako ako ima muških nasljednika. Ali bilo je i takvih slučajeva gdje su bile samo ženske. E tada nastupaju Klanjci. 

[fran pitur]

Daluka, koji je to tekst? Iz neke knjige ili?
Imate li još?

Sent from my BLA-L09 using Tapatalk

[Daluka]

Imate li još?

Ne vidim uopće smisao daljnjeg objavljivanja priloga pošto se raspravlja o trivijalnim pitanjima dok sadržaj priloga (mislim na moje priloge) uopće nije interesantan. Prve dvije stranice su dale toliko podataka za istraživanje i raspravu, ali to je potpuno nebitno?
Rudnik je egzistirao tri maksimalno pet godina tako da neki podatci ovdje objavljeni spadaju u kategoriju "priče i legende".
Popis arhiva koji su poslužili autoru u pisanju knjige:
1. Das k. u. k. Haus-, Hof- und Staatsarchiv.
2. Das Archiv des k. k. Ministeriums des Innern.
3. Das Hof-Kammerarchiv des k. u. k. Reichs-Finanz-Ministeriums.
4. Das Archiv der k. k. Statthalterei in Graz.
5. Das Archiv der ehemaligen kais. Landeshauptmannschaft für Krain in Laibach.
6. Das Archiv des ehemaligen kais. Vizedomamtes für Krain in Laibach.
7. Das Archiv der k. k. Landtafel für Krain in Laibach.
8. Das Archiv des k. k. Revierbergamtes in Laibach.
9. Die Akten der löbl. Krainischen Industriegesellschaft in Sava.
10. Die Akten des Baron Zoisschen Nachlasses in Jauerburg, deponiert von der Krainischen Industriegesellschaft im Landesmuseum zu Laibach.
11. Die Akten des Obern Hammers in Krop bei Herrn Karl Pibroutz in Krop.
12. Die Akten des Herrn Johann Globotscbnigg in Eisnern.

[elvis]

??

Ne uspijevam više pronaći gdje sam pročitao ovu priču. Ne sjećam se tko su bili "stranci" koji su došli raditi u Studenu, kao da su bili iz istočnijih krajeva , barem u toj priči, ali ne mogu tvrditi. Čini mi se da su došli raditi u rudnik. Ne mogu tvrditi ni da se ja dobro sjećam tog dijela priče, niti da je autor bio u pravu za porijeklo radnika. Ma nisam ni 100% siguran da je bio rudnik u pitanju.

Dio koji sam zapamtio 100% je:
Došli su neki "gastarbajteri" u Studenu pred koju stotinu ili više godina, od kojih su neki oženili klanjske udovice s djecom iz prethodnog braka i na taj način "migrirali" klanjska prezimena u Studenu.

[z355ko]

daluka je u pravu, potpuno se skrenulo s teme, iz priče o rudniku fokus je preseljen na to tko se je s kim i gdje.
u dahu sam pročitao temu i mislim da se previše toga pokušava ugurati u priču o rudniku, rudi i rudarima, a sve u tih 5 ili 15 godina
no iako nemogu ovo što mislim dokazati argumentima , već isključivo iz priča koje sam čuo
kao prvo, čuo sam da željezna vrata postoje, ne kao toponim vezan uz rudarenje već doslovno uz željezom okovane stjene gdje su se nalazila vrata rimskog zida, čak mi je jedan kolega pokazao približnu lokaciju, a prilikom šetnje na kojoj smo posjetili i nalazište rude, načelno je dogovoreno da bi mogli jednom potraziti i ta skrivena željezna vrata, a možda i u obližnjoj kasarni napraviti jedan od sada već tradicionalnih roštilja i druženja.
priča o rudniku je prilično oskudna i malo je veze sa terenom i mogućim lokacijama
ali paralelno s tim je i priča o Pačićima, ali oni nisu živjeli na Studeni kao ovi gore spomenuti Cincari, već su imali naselje u području koje se danas naziva Paka(Pačka močila)
nastavit ću....

[milić]

Čuo sam i za Zelena vrata. Je li to isto odnosno jesu li to Želizna vrata?

[kobler]

Jedna opaska uz razumjevanje slovenskog prijevoda:
Mada se u postu pogrešno kaže, Georg L. B. Barbo von Waxenstein u. Guttenegg NIJE nadvojvoda, nego samo piše nadvojvodi iz Gutenega. Barbo je u tom času pazinski kapetan, a zakupit će i prihode u kastavskoj gospoštiji. Znači barun, a ne nadvojvoda, jer je taj naslov bio rezerviran samo za članove kuće Habsburg.

[fran pitur]

U prvih par odgovora stavio sam neke tekstove koje sam našao na internetu i naveo njihov izvor. Jasno da su neki od njih lokalni mitovi i legende, na ovima sa stranice klana.net i piše da je to zapisano prema pričanju nekih ljudi u oštariji pred 50 godina. Za ono što je bila moja hipoteza ili mišljenje, tako sam i napisao i nisam tvrdio da to zaista i jest tako. A na osnovu stvarnih dokaza, dobar dio ove priče možemo razjasniti i razbiti mitove.

Daluka, meni su Vaši prilozi bili izuzetno interesantni, međutim ne razumijem čemu nepotrebna misterioznost?
Pitao sam je li tekst iz neke knjige, a dobio popis izvora koje je autor koristio pred više od 100 godina.

Bjesomučnim guglanjem, otkrio sam izvor:

Autor je Alfons Mullner, knjiga je objavljena 1909. godine, a naslov knjige je:

Geschichte des Eisens in Inner-Österreich von der Urzeit bis zum Anfange des XIX. Jahrhunderts
Mit besonderes Berücksichtigung der Ökonomischen, sozialen und handelspolitischen Verhältnisse sowie des Eisenhandels nach sämtlichen europäischen Ländern, der Levante und Nordafrika
Erste Abteilung Krain, Görz und Istrien

ili prevedeno:

Zgodovina o železu na Kranjskem, Goriškem in v Istri od praveka do začetka 19. stoletja

Knjige se mogu preuzeti u PDF-u ovdje:
https://www.sistory.si/publikacije/elastic/?sort=&dir=&results=20&content=0&search=mullner

Tekst o Studeni može se naći u drugom dijelu prevedene knjige, str 303. Osim toga, u knjizi je detaljno poglavlje o Čabru i Učki.

Moram pročitati još par puta i malo posložiti sve informacije. A isto tako, volio bih saznati:

- kakvu rudu su kopali? Laički, što je to točno, kako izgleda? U tekstu se spominje da se kopa iz slojeva ilovače između japnenca pa ispire.
- kako izgledaju ti rovovi? U tekstu su opisani, međutim nisam potražio koje su to mjere i konvertirao u metre. Vidim na internetu da se u Tršću može razgledati neke rovove, pretpostavljam da bi bili slični samo manji.

Koliko vidim kod Rječine nije bilo ništa. Razmatrala se lokacija za talionicu, ali preferirali su negdje kod Bistrca. Na kraju nisu ni izgradili ništa.

Lokacije za koje je dobivena dozvola za iskop su navedene, a pitanje je možemo li ih locirati danas? Također opisani su dva iskopa/rova i navedeno je da su bile izgrađene daščane barake i zidano spremište za ugljen, bez krova. Gdje? Postoji li još danas trag zidanog dijela?

I još masu pitanja se otvara.

A zapravo me u cijelom tekstu izbedirala količina negativnog lobiranja konkurencije i njen uspjeh.

[z355ko]

prilikom uređenja zemljišta za voćnjak, sada već davnih 60tih godina, radnici šumarije su kod kopanja rovova za drenažu i sadnju voćaka naletjeli na pougljenjene temelje više brvnara
za pretpostaviti je da negdašnja naselja, kuće i općenito život nisu izgledali kao danas, nemojmo zaboraviti i dva svjetska rata koja su ovaj dio izmjenili do neprepoznatljivosti
nedavno otkopana crkvica st. Magdalene orjentirana je baš čudno, tako da cesta/put prolaze iza nje(Lolo je rekav da je to radi prašine) valjda da kad auto prođe da prašina ne ulazi unutra, ali
gdje su onda bili auti? ma ni konja baš nije bilo, kola su vukli voli, dakle pretpostavljam da ni put nije išao tuda kuda ide sada, već se to napravilo u vrijeme talijanske okupacije
priču o Pačićima znate?
rudarima koji su došli negdje iz Rumunjske i protjerani su iz ovog kraja nekamo u Istru
šezdesetih godina živjeli smo kod pokojne Darinke Fagaletove kao podstanari, ali Darinka je imala još soba za iznajmljivanje, pa je ljeti tu obavezno odsjedala jedna profesorica geologije, vodila je batićare, kako su ih u Klani zvali, studente geologije na ljetnoj terenskoj praksi
viđao sam je godinama i poslije kad smo odselili, a mislim da i dan danas ti batićari u ljetnim mjesecima dolaze na terensku nastavu u Klanu
prije par godina sreo sam ih baš ispod tunela na Gumancu i malo pobrbljao s njma, tom sam im prilikom pokazao jednu željeznu žilu u odvaljenom kamenu, a oni baš i nisu bili zainteresirani za željezo, ali nešto ih očito godinama privlači baš u Klanu
e sad
jesu li ti rudari imali samo brvnare uz rudnik u paki, a bili su iz Studene?
ili su to dvije različite priče, čak možda iz različitih doba
definitivno da željezne rude u Klani ima, no je li isplativo iskopavanje i kakve je kvalitete ta ruda drugo je pitanje , pokazao sam tu rudaču jednoj poznanici koja je završila geologiju i ona klaže da je to hematit
no možda u dubljim slojevima ima i neke bolje rude

[elvis]

priču o Pačićima znate?
rudarima koji su došli negdje iz Rumunjske i protjerani su iz ovog kraja nekamo u Istru

Ipak nisam krivo zapamtio! 

[fran pitur]

priču o Pačićima znate?
rudarima koji su došli negdje iz Rumunjske i protjerani su iz ovog kraja nekamo u Istru

Ipak nisam krivo zapamtio! 

Ako pročitate ove stvarne izvore vidjet ćete da je malo vjerojatno. Prvo, piše da su rudari bili iz Gorenjske, pomoćni radnici lokalci. Već tu možemo stati.
Drugo, uvozili su se stručni radnici iz Kranjske, Njemačke, Austrije...koji su poznavali suvremene metode rada, dok u knjizi piše da su u Hrvatskoj i Bosni koristili primitivnije metode.

To pak ne isključuje mogućnost da su ti Vlasi došli raditi ugljen ili pasti stoku.

Sent from my BLA-L09 using Tapatalk

[milić]

priču o Pačićima znate?
rudarima koji su došli negdje iz Rumunjske i protjerani su iz ovog kraja nekamo u Istru

Ipak nisam krivo zapamtio! 

Ako pročitate ove stvarne izvore vidjet ćete da je malo vjerojatno. Prvo, piše da su rudari bili iz Gorenjske, pomoćni radnici lokalci. Već tu možemo stati.
Drugo, uvozili su se stručni radnici iz Kranjske, Njemačke, Austrije...koji su poznavali suvremene metode rada, dok u knjizi piše da su u Hrvatskoj i Bosni koristili primitivnije metode.

To pak ne isključuje mogućnost da su ti Vlasi došli raditi ugljen ili pasti stoku.

Sent from my BLA-L09 using Tapatalk

Ovo su ipak dva različita događaja (ako uopće jesu).
Rudnik je tema br. 1 a crkva sv. Mandalene i legenda o Pačićima tema br. 2.
Elvisovi Vkasi (Rumunji ili kako već) su kao ti Pačići.
Drugim riječima - ne nisi pogriješio Elvis, samo su to dva različita događaja ako se to tako može nazvati.

[Daluka]

Pitao sam je li tekst iz neke knjige, a dobio popis izvora koje je autor koristio pred više od 100 godina.
Bjesomučnim guglanjem, otkrio sam izvor:
Autor je Alfons Mullner,

Ova tema mi godinama stoji "otvorena"

U tekstu su opisani, međutim nisam potražio koje su to mjere i konvertirao u metre.

hvat = °, stopa = ^,, palac (col) = ^,,, crta (linija) =^,,, , točka =^,,,,

[Daluka]

hvat = °, stopa = ^,, palac (col) = ^,,, crta (linija) =^,,, , točka =^,,,,