Trsatsko groblje, počivalište mnogih...

[kobler]

...
Ako je privatno vlasništvo onda je privatno vlasništvo, dokle god se ne krši neki zakon/pravilo.

Krivi način razmišljanja!? Privatno ili ne, treba se održavati za buduće generacije. Uklanjanjem ovog natpisa krši se i "Zakon o zaštiti kulturnih dobara" i "Zakon o grobljima", a bogami i "Pravilnik o grobljima" KD Kozala.
Ovdje, u konkretnom slučaju, još nije gotova obnova. Prema uvjetima treba vratiti natpis i grb, a prema razgovoru i obećanju novog vlasnika, tako će i učiniti.
#Sijori, kako misliš "nije neka šteta"!? Ti kolovođa kolekcionara, pa još uposlenik lokalne samouprave!

[kobler]

Kobler nas je pitao jednom na nekom druženju, šta mislimo o tom da se to grobno mjesto proda, ili ne. ...

Pitao sam stoga da čujem "vox populi", a imao sam na umu to što od Mullerovih, koliko znam, smrću Dagice (sina ovog pokojnika), mada unuci postoje, ali su nezainteresirani, nestaju osobe koje bi održavale ovaj kenotaf.
S druge strane, ako malo promislite, i "Jelačić na konju" na Trgaču je isto tako kenotaf, za koji je mnogima među nama bilo drago da je vraćen.
Usput, dopuna nejasnog navoda: Muller je izmislio upotrebu fotoćelije kao indikatora "neprijavljenog / potajnog prolaska", a ne samu fotoćeliju.

[ilirija]

Usput, dopuna nejasnog navoda: Muller je izmislio upotrebu fotoćelije kao indikatora "neprijavljenog / potajnog prolaska", a ne samu fotoćeliju.

Mislim da znam šta je indikator "neprijavljenog / potajnog prolaska". Prekineš snop. Prekineš ga i kad ulaziš u lift kad se vrata zatvaraju, pa se počnu otvarati. Zvuči dobro. Koji put i sitan izum doprinese nekakvom boljitku

[sijori]

...
Ako je privatno vlasništvo onda je privatno vlasništvo, dokle god se ne krši neki zakon/pravilo.

Krivi način razmišljanja!? Privatno ili ne, treba se održavati za buduće generacije. Uklanjanjem ovog natpisa krši se i "Zakon o zaštiti kulturnih dobara" i "Zakon o grobljima", a bogami i "Pravilnik o grobljima" KD Kozala.
Ovdje, u konkretnom slučaju, još nije gotova obnova. Prema uvjetima treba vratiti natpis i grb, a prema razgovoru i obećanju novog vlasnika, tako će i učiniti.
#Sijori, kako misliš "nije neka šteta"!? Ti kolovođa kolekcionara, pa još uposlenik lokalne samouprave!

Slažem se da se ovdje krši nekoliko Zakona i normalno je da to u uređenoj državi ne bi prošlo odnosno postojale bi kazne i obveze za pojedince koji to prekrše....uostalom kao i u svakom zakonu. Nažalost ovi navedeni u praksi se jako malo poštuju (barem što se tiče Kozale i Trsata).

Mislim nije tolika šteta jer pod broj jedan najvažnije bi trebale biti kosti te važne osobe (ovdje ih nema, odnosno postoji samo ne baš reprezentativna grobnica sa natpisom-znači i nije neko velevažno djelo). Sam njegov natpis na praznom grobu ništa ne znači jer opet 99,99 % ljudi ne zna tko je bio on i po čemu je zaslužan ili ne.
Još kad uzmemo u obzir da nasljednici postoje a ne žele brinuti o grobu...ne vidim drugog rješenja nego da se grob proda nekome tko će brinuti.

Naravno ne kažem da se ne treba držati zakona i da se i ovdje krši, ali ovo je po meni specifična situacija gdje apsolutno se ništa ne gubi (grob će biti ljepši nego prije, novi vlasnici će plaćati naknadu...jedini "gubitak" je natpis nekog čovjeka koji tu nikad nije ni bio pokopan ali eto njegova obitelj je nekada davno napravila grobnicu).

[elvis]

Krivi način razmišljanja!? Privatno ili ne, treba se održavati za buduće generacije. Uklanjanjem ovog natpisa krši se i "Zakon o zaštiti kulturnih dobara" i "Zakon o grobljima", a bogami i "Pravilnik o grobljima" KD Kozala.

Znači li to da nije dozvoljeno (pre)prodati grobno mjesto ? 

[Daluka]

Zašto je njegova grobnica uopće tu, tko je bio pokopan u nju?

Usput, dopuna nejasnog navoda: Muller je izmislio upotrebu fotoćelije kao indikatora "neprijavljenog / potajnog prolaska", a ne samu fotoćeliju.

Mislim da znam ...

AT95610B&CH107498A, InventorMueller DagobertThirring Hans Dr Prof

[kobler]

Znači li to da nije dozvoljeno (pre)prodati grobno mjesto ? 

Uopće ne, baš obrnuto - za "Zakon o zaštiti kulturne baštine" sasvim svejedno je tko je vlasnik. Taj samo ima zakonsku obvezu da brine o kulturnom dobru. Svejedno je ima li ikakve veze s izvornim naručiocem ... itd. Mora osigurati da integritet kulturnog dobra ne bude narušen. Sviđalo mu se to ili ne.

[kobler]

Zašto je njegova grobnica uopće tu, tko je bio pokopan u nju?
AT95610B&CH107498A, InventorMueller DagobertThirring Hans Dr Prof

Ponajprije, hvala za link, za koji nisam znao.
Ovo je kenotaf - spomenik u spomen nekome, tko je ili nestao (primjerice u moru) ili pokopan negdje drugdje.
Dakle, pokopan nije nitko. Ovo je bio "rezevni položaj", za slučaj da mu ne dozvole da ga pokopaju na Mornaričkom groblju u Puli. Budući da je taj ukop bio odobren, mada je Mornaričko groblje bilo zatvoreno za ukope od 1945. Muller je postao zadnji koji je tamo pokopan uz dozvolu vlasti 1956.
Inače, on je bio muž Zorke Ružić, s kojom je imao troje djece, pa je plac iza kapele Ružić bio "prigodno" mjesto. Zorka je umrla isto u Klagenfurtu 1977. godine i pokopana u kapeli Ružić.
I, konačno, s obzirom na pronacističko raspoloženje, Muller je s obitelji morao napustiti Sušak, ako nije želio stradati nakon rata, pa je vila (posljednja na Plumbumu, iznad plaža) nacionalizirana, a namještaj iz nje je i danas izložen u Guveru.

[sijori]

Totalno mi cudna ta priča oko njega. Znaci otvoreno je pomagao nacistima u Rijeci i osvajanju Sušaka,nakon rata bježi, imovinu mu konfisciraju (očito kao državni neprijatelj), i onda umire i traži se njegov pokop u Puli, na groblju na kojem je od 1945’ zabranjen ukop? To se odobrava posebno za njega i navodno sam Tito to odobrava ( vise manje točan podatak al opet...)? Ako to nije u najmanju ruku cudna priča...

[kobler]

Čudna je. Istina.
Mislim da su dobili odobrenje jer je bio A-U mornarički oficir.

[Daluka]

Zašto je njegova grobnica uopće tu, tko je bio pokopan u nju?

Ovo je kenotaf - spomenik u spomen nekome, tko je ili nestao (primjerice u moru) ili pokopan negdje drugdje.

Hvala

... s obzirom na pronacističko raspoloženje, Muller je s obitelji morao napustiti Sušak, ...

Iz zapisnika OZNE sa saslušanja dr. Viktora Ružić :
     80. Pitanje: Je li tačno da Vam je Dagobert Mueller pronašao jednog vojnika koji je odnio pismo Vašem bratu Đuri (Jurici) u Italiju?
           Odgovor: Moj šogor Dagobert Mueller mi je jednom saopćio da netko od tit. Rivolta ide u Milano, te da mogu po njemu poslati pismo mojem bratu, te sam ja po njemu poslao jedno otvoreno pismo.
    102. Pitanje: Zašto je Vaš rodjak Muller Dagobert napustio Sušak, kada je otišao i gdje se sada nalazi?
           Odgovor: Dagobert Muller njemački je državljanin, te je sa Njemcima napustio Sušak i otišao u Trst. Kako smo mogli doznati otišao je u smjeru Austrije. On je otišao 19. IV. 1945.
    120. Pitanje: Odakle ste doznali, da je Muller Dagobert krenuo u pravcu Austrije?
           Odgovor: Od nekoje obitelji Reinlein u Trstu, koja je u dobrim odnosima sa mojim šogorom

[kobler]

Taj brat Jurica (Gjuro / Đuro) koji se spominje, nekadašnji je gradonačelnik Sušaka te bivši muž slikarice Božene Vilhar, s kojom je imao kći Jelenu (Enu).

[milić]

Grobno mjesto D - IV - 19

Milan Blažević stariji (1908. - 2002.) privrednik, sportski radnik, humanitarac.

Rođen je 1908. godine u Smokvici, Općina Krmpote. 1909. obitelj dolazi u Sušak gdje je Milan završio poznatu sušačku Trgovačku akademiju.
Poslije 2. sv. rata vodio je riječke firme Opskrbu i Istratekstil, preteču nekadašnjeg Rijekatekstila čiji je bio prvi direktor a što je i ostao sve do odlaska u mirovinu krajem šezdesetih.
U Sušaku Milan se bavio nogometom u Orijentu a po završetku 2. sv. rata prešao je u NK Kvarner današnju HNK Rijeku. 1953. na Milanovu inicijativu osnovan je Omladinski nogometni turnir Kvarnerska rivijera, jedan od najpoznatijih turnira te vrste. Za svoj rad u nogometu Milanu je 1993. dodijeljena Nagrada Grada Rijeke za životno djelo.
M. Blažević radio je s osobama s mentalnom retardacijom uključivši sport u njihovu terapiju i aktivnosti. Njegovom zaslugom početkom 80-ih godina Riječani prvi put sudjeljuju na Specijalnim olimpijskim igrama u Dublinu, a nakon toga je u Rijeci održano Europsko natjecanje za hendikepirane osobe.

Marija Blažević Mima (1920. - 2005.) zubarica, humanitarka.

Dugogodišnja (16 godina) predsjednica riječke udruge za pomoć osobama s mentalnom retardacijom Srce.
(Sada pišem po sjećanju: Sreli smo se početkom osamdesetih u jednom malom mjestu na otoku Pagu i raspričali se. Bila je šezdesetih sekretar za zdravstvo Kotara Rijeka, prva žena dr. Jože Gabrovšeka s kojim ima kćerku.  S Milanom je rodila 2 sina Milana i Mladena. Tada je s njom u društvu bio jedan dječak  s mentalnom retardacijom, član familije. Od tuda, vjerojatno, volja za radom s takvim osobama.)

PS. grob F-bl. XVI-231 je od dr. Milana ml. Blaževića

[milić]

F-bl. XVI-231

Milan Blažević mlađi (1946. - 2013.) liječnik - radiolog, poduzetnik.

Dr. Blažević je pionir privatnog zdravstva u Rijeci jer je 1991., skupa s mužem moje rođakinje Hermannom Schreiberom, osnovao i vodio prvu privatnu polikliniku u Rijeci Medico.  Mislio sam da je Medico izvedenica od dvije riječi: medicina i company. Ali ne, izvedena je iz medicina i computer jer, kako je Blažević izjavio u jednom intervjuu, je od samog početka u Medicu intezivno korišten kompjuter u medicinske svrhe (CT!).
Inače je bio sin poznatih roditelja Milana starijeg i Marije Mime Blažević.

[milić]

Grobno mjesto: B - II - 20

Josip Linić (Pepić) (1852. - 1931.) trgovac, urednik novina, društveni djelatnik.
Najpoznatiji po 50 godišnjem predsjednikovanju Trsatskom čitaonicom ali je bio i urednik Starčevićeva lista Sloboda koji je izlazio na Sušaku od 1878. do 1884. Putem sporta širio je hrvatske nacionalne osjećaje kao predsjednik Primorsko planinskog društva iz kojega se razvilo 1903. Domoljubno gombalačko društvo Primorski sokol na Sušaku.

Rude Linić *21. IV. 1861. - 21. I. 1937., pravnik, političar, novinar “Novog lista”

Šime Vlahović (1932. - 1977.) liječnik - fiziolog.

Redoviti profesor Medicinskog fakulteta u Rijeci koji se posebno bavio transplantacijskom imunologijom čime je otvorio vrata prvoj transplantaciji bubrega u Hrvatskoj 1971. Hvala mu!

Ana Vlahović (1961. - 2008.) liječnik - nefrolog
Liječnica koja me je nekoliko dana prije iznenadne smrti pregledala i rekla: - Odlično ti je to Miljeniče!
Dobra ko kruh oči ko nebo. Hvala ti Ana na svemu!


Vlasta Linić - Vlahović (1929. - 2019.) farmaceut, imunolog.
Završila studij farmacije u Zagrebu. Po otvorenju Medicinskog fakulteta u Rijeci, zajedno sa suprugom Šimom Vlahovićem, vratila se u Rijeku te je na MF provela radni vijek razvivši se u vrsnog imunologa. Profesorica na Medicinskom fakultetu u Rijeci.