Torpedo

[kobler]

Da. I to ne jedamput. Torpeda su sama po sebi skupa. No, kad kupuješ torpedo - riječ je o državama tj. ratnim mornaricama lova po sebi nije problem.
Veći je problem pouzdanost. Nitko ne kupuje oružje koje otprilike leti u željenom pravcu. Prodaje se samo ono koje pouzdano razori metu. Ako svako torpedo pogađa, to nema cijene.

[elvis]

Potpuno mi je očekivano da se svako torpedo istestira "na suho" kao i u npr bazenu. Razumno i ekonomski prihvatljivo. No ispaliti (tj lansirati) svako torpedo (citat "i to ne jedanput") u more dubine do 65m ...

Logično mi je da se svaka serija torpeda dobro ispita na moru, tj nekoliko primjeraka dok se ne postigne zahtijevana pouzdanost ali nakon toga mi ne izgleda vjerojatno da se svaki slijedeći primjerak testira na tako skup način. 

No, kad kupuješ torpedo - riječ je o državama tj. ratnim mornaricama lova po sebi nije problem.

Lova je uvijek problem.

[LLeon]

No ispaliti (tj lansirati) svako torpedo (citat "i to ne jedanput") u more dubine do 65m ...

Kakve veze ima dubina mora, kada torpedo, u pravilu- pliva.

Znalo se dogoditi da nakon testiranja torpedo na bi izronilo, več potonulo. Tada sa tražio tako da su dvije brodice, koje su plovile dovoljno razmaknute jadna od druge, za sobom po morskom dnu vukle čelično uže. Kad bi čelično uže zapelo o torpedo, brodice bi se približile, a oba kraja čeličnog užeta provukla bi se kroz olovni prsten koji bi se zatim spustio na morsko dno, stvarajući tako oko torpeda omču, što bi bitno smanjilo mogućnost ispadanja torpeda tijekom izvlačenja. Ako bi omča klizla uz torpedo, na vrhu pirne glave bile su kuke za koje bi zapelo čelično uže. Podizanje torpeda izvodilo se uz pomoć ručnih vitala koja su bila ugrađena na dvije veće brodice.

Logično mi je da se svaka serija torpeda dobro ispita na moru, tj nekoliko primjeraka dok se ne postigne zahtijevana pouzdanost ali nakon toga mi ne izgleda vjerojatno da se svaki slijedeći primjerak testira na tako skup način. 

I meni logika govori da je tako ali navodno je svaki torpedo prošao sedam ispaljivanja (naravno, ne sa bojevom glavom)

Da bi bio predasn na korištenje, svaki je torpedo morao proći uspješno sedam uzastopnih probnih ispitivanja. Probna ispitivanja torpeda izvodila su se na tri lansirna pravca- prema Opatiji, Crecu i Brseču. Lansirno pravci prema Brseču, koji je ujedno bio i najduži, zadržan je za ispitivanje do kraja proizvodnje i repariranja torpeda u tvornici Torpedo u Rijeci.

[elvis]

Kakve veze ima dubina mora, kada torpedo, u pravilu- pliva.

Mislim da torpedo roni, tj ide ispod površine vode , no nije problematično ako je ispravno, a testira se, tj valjda očekuje da nije 

Znalo se dogoditi da nakon testiranja torpedo na bi izronilo, več potonulo. Tada sa tražio tako da su dvije brodice, koje su plovile dovoljno razmaknute jadna od druge, za sobom po morskom dnu vukle čelično uže. Kad bi čelično uže zapelo o torpedo, brodice bi se približile, a oba kraja čeličnog užeta provukla bi se kroz olovni prsten koji bi se zatim spustio na morsko dno, stvarajući tako oko torpeda omču, što bi bitno smanjilo mogućnost ispadanja torpeda tijekom izvlačenja. Ako bi omča klizla uz torpedo, na vrhu pirne glave bile su kuke za koje bi zapelo čelično uže. Podizanje torpeda izvodilo se uz pomoć ručnih vitala koja su bila ugrađena na dvije veće brodice.

Opisu nedostaje "ono nešto" što bi objasnilo zašto bi npr olovni prsten obuhvatio baš torpedo a ne se samo vukao po dnu?  Jasno mi je da npr "love" torpedo mrežom ili kočom, ali običnom sajlom? BTW što je "pirna glava"? 

Da bi bio predasn na korištenje, svaki je torpedo morao proći uspješno sedam uzastopnih probnih ispitivanja.

Nekako mi postaje jasno zašto je proizvodnja torpeda propala ...

[ilirija]

Nemam pojma je ovo bilo

An interesting view of the lower surfaces of a S.79 carrying a "whitehead Fiume" torpedo



http://www.finn.it/regia/html/seconda_guerra_mondiale03.htm

[elvis]

Nemam pojma je ovo bilo

An interesting view of the lower surfaces of a S.79 carrying a "whitehead Fiume" torpedo

U kom smislu "nemaš pojma" - to je običan "torpedni avion" .

[kobler]

Kakve veze ima dubina mora, kada torpedo, u pravilu- pliva.

Mislim da torpedo roni, tj ide ispod površine vode , no nije problematično ako je ispravno, a testira se, tj valjda očekuje da nije 

[/quote]
Torpedo roni na dubini koja se zadaje (namjesti) prije lansiranja. Kod ispitivanja torpedo je, kad potroši gorivo, u pravilu plutalo jer je bilo ispunjeno zrakom i dihtalo. Zato kažu da je izronilo.

Znalo se dogoditi da nakon testiranja torpedo na bi izronilo, več potonulo. Tada sa tražio tako da su dvije brodice, koje su plovile dovoljno razmaknute jadna od druge, za sobom po morskom dnu vukle čelično uže. Kad bi čelično uže zapelo o torpedo, brodice bi se približile, a oba kraja čeličnog užeta provukla bi se kroz olovni prsten koji bi se zatim spustio na morsko dno, stvarajući tako oko torpeda omču, što bi bitno smanjilo mogućnost ispadanja torpeda tijekom izvlačenja. Ako bi omča klizla uz torpedo, na vrhu pirne glave bile su kuke za koje bi zapelo čelično uže. Podizanje torpeda izvodilo se uz pomoć ručnih vitala koja su bila ugrađena na dvije veće brodice.

Opisu nedostaje "ono nešto" što bi objasnilo zašto bi npr olovni prsten obuhvatio baš torpedo a ne se samo vukao po dnu?  Jasno mi je da npr "love" torpedo mrežom ili kočom, ali običnom sajlom? BTW što je "pirna glava"? 

[/quote]
Kad bi ga našli, izvuku sajlu provuku je kroz olovni prsten da dobiju omču, pa tu omču sad provuku ispod i oko torpeda na dnu. S obzirom da omču na sajli zatvara prsten, omča se pod težinom torpeda zatvara i steže oko njega.  Dalje se kuži ...
Pirna glava je prednji dio torpeda umjesto bojeve. Vidi na linku:
http://www.paluba.info/smf/index.php/topic=2953.msg73908#msg73908 date=1275853427
(link se otvara na početku stranice, ali vidi donju sliku u Reply #7)[/quote][/quote]

Da bi bio predasn na korištenje, svaki je torpedo morao proći uspješno sedam uzastopnih probnih ispitivanja.

Nekako mi postaje jasno zašto je proizvodnja torpeda propala ...

[/quote]
Ovo je ironija, pretpostavljam. Whitehead i dioničari stekli su takav imetak, da se niti jedno poslovno poduzeće u Rijeci nije moglo mjeriti s njima.

Žao mi je da se samo ja osvrćem na bedastoću u izjavi:

Upravo su Hrvati osmislili to revolucionarno, pravo mornaričko oružje - ističe ravnatelj Lozo.

Whitehead otac i sin? Hoyos? Ploech? Hrvati

[fusher]

hrvati, hrvati! nego?




malo mi hitaju ovi z takovemi izjavami na onu "srbija do tokija" i "srbi narod najstariji"

[elvis]

Nemaju Hrvati, kako znamo, pretjerano mnogo razloga za ponos svojim doprinosom čovječanstvu. Kad tako s vremena na vrijeme, za potrebe političkog marketinga - i onoga, kako se zove, brendiranja nacije - napravimo saldo našeg sudjelovanja u veličanstvenoj priči o zapadnoj civilizaciji, sve se svede na torpedo, dirižabl, dinamo, penkalu, izmjeničnu struju i kravatu.

Onda se ispostavi da prvi torpedo jest konstruiran u Rijeci, ali da ga je složio Britanac, da je onaj samozatajni genije iz Županje - kojemu je grof Van Zeppelin ukrao nacrte za dirižabl - bio zapravo mađarski Židov, da je tip iz Križevaca što je patentirao dinamo bio u stvari austrijski plemić, da je slavni Slavoljub Penkala po ocu bio Poljak, po majci Nizozemac, a Nikola Tesla – sve, samo to ne – Srbin.

I ostane na kraju kravata. A komad krpe vezan oko vrata za ukras, složit ćete se, nije nešto po čemu bi itko sanjao biti zapamćen. Dostatno je to tek za historijsku raspravu oko toga jesu li ljudskom rodu više doprinijeli Hrvati ili mala britanska kolonija Bermudi. S tim da oni osim ljetnih kratkih hlača imaju još i Bermudski trokut.

Boris Dežulović

[milić]

Ovo što napisa vrlo cijenjeni B.Dežulović, a pastao još cjenjeniji elvis samo ukazuje na to da u Hrvatskoj, tako lijepoj, svaki pojedinac, ma kojoj god grupi pripadao (narodu, vjeri, seksualnoj orjentaciji, spolu...), može dati velik doprinos vascelom čovječanstvu. Jerbo su takvi uvjeti stvoreni zbogradi pitomosti, dobrodušnosti, dobrohotnosti... ovdašnjeg življa koje je na ovome svetome tlu još od doba, ma vrag zna od kada.

[z355ko]

Nemaju Hrvati, kako znamo, pretjerano mnogo razloga za ponos svojim doprinosom čovječanstvu. Kad tako s vremena na vrijeme, za potrebe političkog marketinga - i onoga, kako se zove, brendiranja nacije - napravimo saldo našeg sudjelovanja u veličanstvenoj priči o zapadnoj civilizaciji, sve se svede na torpedo, dirižabl, dinamo, penkalu, izmjeničnu struju i kravatu.

Onda se ispostavi da prvi torpedo jest konstruiran u Rijeci, ali da ga je složio Britanac, da je onaj samozatajni genije iz Županje - kojemu je grof Van Zeppelin ukrao nacrte za dirižabl - bio zapravo mađarski Židov, da je tip iz Križevaca što je patentirao dinamo bio u stvari austrijski plemić, da je slavni Slavoljub Penkala po ocu bio Poljak, po majci Nizozemac, a Nikola Tesla – sve, samo to ne – Srbin.

I ostane na kraju kravata. A komad krpe vezan oko vrata za ukras, složit ćete se, nije nešto po čemu bi itko sanjao biti zapamćen. Dostatno je to tek za historijsku raspravu oko toga jesu li ljudskom rodu više doprinijeli Hrvati ili mala britanska kolonija Bermudi. S tim da oni osim ljetnih kratkih hlača imaju još i Bermudski trokut.

Boris Dežulović

Znam što piše Dežmović i kako piše i za čije interese tako da ne bi baš uzeo zdravo za gotovo te njegove umotvorine. Da kojim slučajem doprinese nešto svekolikom čovječanstvu što mislite tko bi se s njim "brendirao"?

[kobler]

...
Boris Dežulović

Znam što piše Dežmović i kako piše i za čije interese tako da ne bi baš uzeo zdravo za gotovo te njegove umotvorine. Da kojim slučajem doprinese nešto svekolikom čovječanstvu što mislite tko bi se s njim "brendirao"?

Vidiš, a meni se učinilo da bi baš @z355ko mogao prepoznati zavjeru, koju bez problema prepoznaje kod raznih stanja vode i neopreznih općenja drugarica. Zar je u kolektivnoj hajci protiv razumnog rezoniranja zbilja tako teško prepoznati djelovanje mentalnog bratstva "Naš čovik" združenog oko nelagode koju u njima rađa razuman govor?
Ajdemo radije na chat da baš skroz ne zeznemo temu!

[ilirija]

Torpedo izvučen iz mora na ušću Rječine

Novi list, 23.10.2015. Andrej PETRAK, Snimio lvica TOMIĆ

Muzej grada Rijeke obogatit će svoju zbirku torpeda još jednim primjerkom, izrađenim u Rijeci između dva svjetska rata, što su ga pripadnici specijalne policije izvukli iz mora, na ušću Rječine, nasuprot Veslačkog kluba Jadran. Ostaci torpeda darovani su Muzeju, a Rijecani ee ga moci razgledati već u subotu od 11 sati nadalje, zajedno s još nizom drugih artefakata vezanih uz ovaj dio riječke povijesti, na svjetskom natjecanju u igri potapanja brodova »Battleship Fiume«, što će biti održano na lansirnoj rampi torpeda. Ravnatelj Muzeja Grada Rijeke Ervin Dubrović ostao je ugodno iznenađen očuvanošću torpeda, što garantira da će novi muzejski izložak predstavljati pravu atrakciju za posjetitelje.

"Zasad još ne znamo detalje o torpedu. Poznato nam je samo da je motor i ono što je od torpeda ostalo riječke proizvodnje te da je po svoj prilici izrađen izrneđu dva svjetska rata. Po izvlačenju, torpedo ćemo odvesti u naše spremište na Žabici. Ondje ćemo ga pregledati, desalinizirati, urediti i nakon toga ćemo moći konkretnije reci o čemu je riječ i koliko je ovaj eksponat važan u našoj zbirci i uopće za povijest torpeda u Rijeci," objasnio je Dubrović.

Privremeni muzej

U muzejskom spremištu na Žabici Muzej grada Rijeke sprema se za veliku izložbu kojom sljedeće godine namjeravaju obilježiti 150 godina otkad je u Rijeci izrađen prvi pravi torpedo. U Muzeju se nadaju da bi ondje mogli smjestiti i barem privremeni muzej torpeda, jer procjena je da Rijeci nedostaje postav koji bi na atraktivan nacčn prikazivao tu važnu etapu riječke "torpedne" povijesti.

"Nadamo se da bi ta izložba mogla potrajati i više godina, pa možda i prerasti u poseban muzej posvećen riječkom torpedu. I sad nas već turisti, pa i gosti s kruzera, pitaju gdje je taj muzej. Turisti na našim internetskim stranicama vide naša torpeda, ali onda dođu razočarani pred muzej, gdje nema ničega. Vani u vrtu imamo izložen jedan ruski torpedo, kao i jedan od posljednjih torpeda izrađenih u Rijeci, ali nažalost nemamo stalnog postava," rekao je Dubrovic.

Muzej grada Rijeke u svojoj zbirci ima više torpeda, od kojih nisu svi riječki, več su pojedini primjerci izrađeni u Njemačkoj, ali i drugim zemljama. Radi se, pojašnjava Dubrović, o predmetima koji nisu najbolje očuvani. No, zanimljivo je da Muzej posjeduje motore torpeda, koji su izvučeni iz mora i nakon više od pola stoljeća, au izvrsnom su stanju.

Sačuvani motori

"Motori i određeni dijelovi torpeda ne propadaju pod morem koliko bi se to očekivalo. Propada oplata, vanjska ovojnica, koja je tanka. No, imamo dva motora koja smo restaurirali i ostali su u izvrsnom stanju", pojašnjava Dubrović.

Muzej grada Rijeke vec godinama uspješno surađuje sa specijalnom policijom, na izvlačenju torpeda iz mora. Prikupljena su i torpeda, koja su ostala u spremištu Hrvatske vojske, pa je posljednje izvlačenje torpeda iz mora zapravo nastavak već uhodane suradnje.

"Ovaj torpedo je bio pohranjen na području Riječkog zaljeva i policija ga je odvukla do obale. Hvala policiji i vojsci koja nam u ovom poslu pomaže. Zahvaljujući tome održali smo i vrlo zapaženu izložbu o povijesti torpeda u Rijeci," reći
će Dubrović.

[milić]

  (ja bih ga jutros stavio, mislim na članak, ali nisam se mogao sjetiti što bih trebao staviti )

[ilirija]

(ja bih ga jutros stavio, mislim na članak, ali nisam se mogao sjetiti što bih trebao staviti )

Hmmm ... znači svih nas to čeka