Autor Tema: Fotografije iz ratnih vremena iz naših krajeva  (Posjeta: 309847 vremena)

0 Članova i 2 Gostiju pregledava ovu temu.

Offline Daluka

  • Full Member
  • ***
  • Datum registracije: Lis 2015
  • Postova: 1.459
Odg: Fotografije iz ratnih vremena iz naših krajeva
« Odgovori #1350 u: 05.12.2018., 13:02:02 »
Govor MošePijade se nalazi   Dokument se nalazi u Arhivu vojnoistorijskog instituta u Beogradu u fajlu Štaba vrhovne komande (JVUO)  pod oznakom K-12, 30/12

Dog, uvijek sam te smatrao za malo ozbiljnijeg čovijeka!

I u čemu je problem ???   

Evo još isti navod iz knjige Vladislava B. Sotirović  ( tu je na slovenskom )

https://reporter.si/clanek/slovenija/mosa-pijade-o-komunisticni-strategiji-mi-smo-smrtni-sovrazniki-vsake-blaginje-reda-in-miru-443116



U tvom linku ti je još jedan dokaz u nategnutost teze o autentičnosti govora, u članku imaš navodni izvor originala "Govor, shranjen v arhivu štaba Vrhovne komande jugoslovanske armade na Vojno tehniškem institutu v Beogradu, to je treća verzija arhiva.

Ovo što spominje Kardelj spada u standardne metode partizanskog, gerilskog ratovanja općenito, to nije bila samo praksa na ovim našim prostorima to se može preslikati na cijeli svijet. Kolika je to "tajna" bila vidljivo je iz podatka  da je to pismo objavljeno 1954. godine. Originalni naslov glasi "IZVEŠTAJ ČLANA POLITBIROA CENTRALNOG KOMITETA KPJ EDVARDA KARDELJA OD 2 AVGUSTA 1941 GOD. SEKRETARU CENTRALNOG KOMITETA KPJ I KOMANDANTU GLAVNOG ŠTABA NOP ODREDA JUGOSLAVIJE DRUGU TITU O VOJNO-POLITICKOJ SITUACIJI U HRVATSKOJ I SLOVENIJI 2.VIII.41"



Offline dog

  • Full Member
  • ***
  • Datum registracije: Lip 2016
  • Postova: 124
Odg: Fotografije iz ratnih vremena iz naših krajeva
« Odgovori #1351 u: 05.12.2018., 13:48:41 »
"U ratu se ne smijemo plašiti uništavanja čitavih sela. Teror će bezuslovno dovesti do oružane akcije.”...ako ti misliš da je to partizanska borba  ja tu ne mogu ništa....

Offline jazbac

  • Full Member
  • ***
  • Datum registracije: Ožu 2012
  • Postova: 1.113
Odg: Fotografije iz ratnih vremena iz naših krajeva
« Odgovori #1352 u: 05.12.2018., 17:14:38 »







Još malo raskršća Šranjga u Rupi. Ovo je raskršće bilo izuzetno važna još u stara vremena, jer sam naziv Šranjga označava mjesto gdje je bila mitnica. Na ratnim fotografijama navodi se kao Bivio di Ruppa. Kako imamo Bivio i između Preluka i Kantride bilo bi zanimljivo ako netko zna što točno znači ta riječ. Unaprijed zahvalan  :thankyou

Offline zokxy

  • Global Moderator
  • Hero Member
  • *****
  • Datum registracije: Vel 2012
  • Postova: 26.279
  • Dont drive faster than your guardian angel can fly
    • O svemu i svačemu
Odg: Fotografije iz ratnih vremena iz naših krajeva
« Odgovori #1353 u: 05.12.2018., 18:53:11 »
bivio
/bì·vio/
sostantivo maschile

    1.
    Punto d'incontro di due strade; biforcazione di una strada.
        Essere a un bivio, nella necessità di dover fare una scelta decisiva.
    2.
    Deviatoio che serve a passare da un binario ferroviario a un altro che si dirama dal primo.

Etimologija
Dal lat. bivium, comp. di bi- e via ‘strada’ •sec. XIV.
Prijevod pojma bivio na hrv

    1. raskrsnica
Don't drive faster than your guardian angel can fly!

Offline jazbac

  • Full Member
  • ***
  • Datum registracije: Ožu 2012
  • Postova: 1.113
Odg: Fotografije iz ratnih vremena iz naših krajeva
« Odgovori #1354 u: 05.12.2018., 19:15:31 »
Hvala ćo!

Poslano sa mog F5121 koristeći Tapatalk


Offline Daluka

  • Full Member
  • ***
  • Datum registracije: Lis 2015
  • Postova: 1.459
Odg: Fotografije iz ratnih vremena iz naših krajeva
« Odgovori #1355 u: 05.12.2018., 19:17:42 »
Greš po jenoj ceste i prideš do mesta (bivija) kade su dve cesti od te jene  i onda misliš kamo ćeš, levo, desno, ustvari vavek greš naprvo.

Latinski
Bivium - dvoy putje, dvo putje, dva puta, ima dva puta

modernim rječnikom isti kao u prethodnom postu, spominje se još i Bivio di Studena kao granični prijelaz.


« Zadnja izmjena: 05.12.2018., 19:30:20 od Daluka »

Offline dog

  • Full Member
  • ***
  • Datum registracije: Lip 2016
  • Postova: 124
Odg: Fotografije iz ratnih vremena iz naših krajeva
« Odgovori #1356 u: 05.12.2018., 21:13:46 »







Još malo raskršća Šranjga u Rupi. Ovo je raskršće bilo izuzetno važna još u stara vremena, jer sam naziv Šranjga označava mjesto gdje je bila mitnica. Na ratnim fotografijama navodi se kao Bivio di Ruppa. Kako imamo Bivio i između Preluka i Kantride bilo bi zanimljivo ako netko zna što točno znači ta riječ. Unaprijed zahvalan  :thankyou

Ova prva fotka je ispred gostione Milan...ako još postoji...a prekoputa malo više prema rijeci je bio bunker...

Offline elvis

  • Global Moderator
  • Hero Member
  • *****
  • Datum registracije: Vel 2012
  • Postova: 10.602
Odg: Fotografije iz ratnih vremena iz naših krajeva
« Odgovori #1357 u: 05.12.2018., 22:32:21 »
Tu se radi o procjeni da li su ti za koje su nas 45 godina učili da su good boys i koji su bili nepogrešivi ipak radili gluposti zbog kojih su stradali nevini civili.

Gluvi barut
by Branko Ćopić
 4.29  ·   Rating details ·  49 ratings  ·  2 reviews
Priča o jednom srpskom selu visoko u bosanskim planinama čiji su se stanovnici, usred ratnog meteža, našli na udaru dve ideologije, između četnika i partizana. Predstavnici te dve ideologije su partizanski komesar Španac i bivši kraljevski oficir Radekić. Španac je indoktrinirani fanatik, nosilac ideja kojima želi da promeni svet ne pitajući za žrtve, a Radekić je realni poznavalac situacije, čovek iz tih krajeva koji pokušava da sačuva narod, makar i po cenu sopstvenih ideala. Španac u Radekiću vidi uzroke ogorčenog otpora koji seljaci pružaju novoj ideologiji.

Ćopićev Gluvi barut izlazi 1957. godine ...
U takvom kontekstu Gluvi barut ulazi u književnu praksu kao roman koji kritizira, čak vrlo otvoreno i nedvosmisleno, upravo ideološku moć, te odustaje od crno-bijele matrice u prikazivanju partizanske borbe, subverzivno se odnoseći prema ideološkom i simboličkom imaginiraju koji je partizanstvo izjednačio sa etično neupitnim, čak vrhunskim herojstvom i humanošću gradeći socijalistički mit apsolutne čistote partizanskog pokreta. Potpuni je paradoks da je Ćopić, kritičar, socijalističkim rječnikom rečeno, devijacija u partizanskoj borbi, proglašen na kulturnoj sceni partizanskim piscem, čime je akademska književna kritika negirala njegovu subverzivnost pretvarajući je u socijalističku ideologemičnost.


Offline elvis

  • Global Moderator
  • Hero Member
  • *****
  • Datum registracije: Vel 2012
  • Postova: 10.602
Odg: Fotografije iz ratnih vremena iz naših krajeva
« Odgovori #1358 u: 05.12.2018., 22:34:08 »

Već oko dva sata traje vatra oko kasarne u Mošćeničkoj Dragi, kad se na zavoju ceste blokirane talijanskim bataljonom pojave dva kamiona njemačke kolone koja dolazi iz Rijeke. Borci »Budicina« i posebno 3. četa otvaraju odmah paljbu sa svim svojim oružjem i prelaze na juriš kad je prvi kamion, došavši na minu, poletio u zrak. Ubrzo se borba pretvara u bijesno
prsa u prsa; poleti u zrak i drugi kamion. Neprijatelji, stotinjak njih, desetkovani su. U rukama boraca »Budicina« ostavljaju teški mitraljez od 20 mm i mnogo lakog oružja.

U dva kamiona stotinjak neprijatelja?!?  :eek :help2 :hmm

Offline jazbac

  • Full Member
  • ***
  • Datum registracije: Ožu 2012
  • Postova: 1.113
Odg: Fotografije iz ratnih vremena iz naših krajeva
« Odgovori #1359 u: 06.12.2018., 11:18:53 »
Hvla Zoxy i Daluka na objašnjenju pojma bivio.  :cool2 bit će da imam profesionalnu deformaciju pa riječi doživljavam akustički, a kako je za mane Bivio bio toponim blizu mora, a podsvijest je povezela to sa bitvom, ja sam bio siguran da je to nešto u vezi s morem  :facepalm :ruka :lol2
Dog, točno, to je gostiona "Kod Milana", još radi, no sad je samo kafić i zove se "Carpe Diem". U najmu je, a vlasnik prostora je Vinko Surina koji je kao 16 godišnji momak gledao kroz prozor konobe kada su ubijeni Nijemci. Između ostalog ispričao je da su se neki iz te kolone doslovno usrali od straha te su došli kod njih u gostionu tražiti vode da se operu od izmeta.
Vinko je inače Milanov sin, a kuću je sagradio i gostionu otvorio Milanov otac Jože krajem 19. stoljeća. Vi mlađi se toga ne možete sjetit (jedino morda Milić) ova gostiona je bila "obavezna stanica" kad se šezdesetih počelo odlazit u Trst, pa u povratku kod Milana na pršut i teran. Milan je bio među prvim taksistima u ovom kraju, a auto je kupio od odštete koju je dobio od talijanske države jer je stradao i ostao djelomično invalid prilikom izgradnje ceste Trst-Rijeka. Zanimljivo da je ta taxi služba bila sufinacirana od države (nešto kao sada katamaranske linije) da bi se ljudima olakšao prijevoz do Rijeke, Opatije i Matulja.
Evo još malo slika Bivio di Rupa. Čak je bio i vojni policajac na malom podestu i regulirao promet!









Offline milić

  • Global Moderator
  • Hero Member
  • *****
  • Datum registracije: Tra 2012
  • Postova: 11.609
Odg: Fotografije iz ratnih vremena iz naših krajeva
« Odgovori #1360 u: 06.12.2018., 11:32:01 »
 :bravo
Pul Milana se jilo i osandeseteh. Ja san volel klobasice i kapuz. :kuhanje
Na slike smo šjor Vinko i ja va Lipe a povod je bil otvaranje postava u režiji Rodoslovnog centra ...
Prošeći se z manun okolo Trsata.

Offline jazbac

  • Full Member
  • ***
  • Datum registracije: Ožu 2012
  • Postova: 1.113
Odg: Fotografije iz ratnih vremena iz naših krajeva
« Odgovori #1361 u: 06.12.2018., 13:10:18 »
Vinko je legenda. Bezbroj štorji mi je povedel. Sako toliko se ferman pul njega na ćakulu. Čini mi se da 80-teh let oštariju držala Sonja Štemberger  :hmm Usput, hvala na informacije za Vinkota Šepića. Nisan znal, bil san odsutan pa mi je promaklo. Čera san se javil unuke jer san mu pasano proljeće bil obećal da ćemo se videt da mi još neč povede. Škoda, ali je lepe leta doživel. Bil je i dobar kantur, kako mlad je bil član crkvenega zbora. Kako ja volin malo provocirat san ga pital da kako je to jedan veli komunista bil crkveni pjevač? "Čuj mali, vi to ne razumete aš niste provali okupaciju. Ja san bil va crkvenen zbore aš se je jedino tamo moglo kantat hrvatske pjesmi dokle smo bili pod Italijun!"

Offline milić

  • Global Moderator
  • Hero Member
  • *****
  • Datum registracije: Tra 2012
  • Postova: 11.609
Odg: Fotografije iz ratnih vremena iz naših krajeva
« Odgovori #1362 u: 06.12.2018., 16:18:48 »
Vinko Čiškin je umrl va Dome  Kantrida, kuliko ja znan.
Prošeći se z manun okolo Trsata.

Offline jazbac

  • Full Member
  • ***
  • Datum registracije: Ožu 2012
  • Postova: 1.113
Odg: Fotografije iz ratnih vremena iz naših krajeva
« Odgovori #1363 u: 07.12.2018., 12:02:32 »


U Matuljima će se uskoro otvoriti nova velebna zgrada HOPS-a, nekadašnjeg Elektroprenosa koja je izgrađena na prostoru nekadašnje "centrale". Tu centralu čuvao je vod  61. legije talijanske vojske. Nakon kapitulacije Italije talijanski vojnici su ostali u centrali. Pretpostavljam da su strateški objekti ostali pod stražom bez obzira na kapitulaciju. Nakon kapitulacije formiraju se razno razni odredi i čete naoružanih civila među kojima je bilo onih mudrijih i onih, ajde recimo lakih na obaraču. Tako je jedna "udarna grupa" u noći 23./24.9.1943. napala centralu pri čemu je ubijeno 10 talijanskih vojnika. Ovo su njihova imena:
Bina Vittorio
Bubola Luciano
Copitar Luciano
Dane Luigi
Farina Ruggero
Latini Antonio
Lopapa Gaetano
Mucci Pinuccio
Oppici Lino
Svast Idino
Njemački vojna komanda reagirala je promtno i istog dana spalila Frlaniju.


Nije mi namjera izazivat polemiku oko dobrih i loših momaka, samo ću napomenut:
U povijesti koju su nas učili kao pionire i izviđače na raznim komemoracijama ovi se dva događaja nisu nikad povezivala!
Članovi "udarne grupe" koja je napala centralu radili su i poslije razne provokacije prema okupatoru pri čemu su se oni osvećivali nad nedužnim narodom. Meni najzanimljivije je da su ti omladinci ostali u kolektivnoj svijesti naroda negativno obilježeni i nikad više nisu stekli značajniji društveni ugled. Ali čak nisu stekli nekakve povlastice kao činove, kuće, direktorske funkcije i slične privilegije.

Offline Daluka

  • Full Member
  • ***
  • Datum registracije: Lis 2015
  • Postova: 1.459
Odg: Fotografije iz ratnih vremena iz naših krajeva
« Odgovori #1364 u: 07.12.2018., 13:28:31 »
Tako je jedna "udarna grupa" u noći 23./24.9.1943. napala centralu pri čemu je ubijeno 10 talijanskih vojnika.
Zašto nisu pobjegli svojim kućama ili se stavili na raspolaganje antifašistima kao većina svojih suboraca.
Formalno pravno tek su 29. 11 odnosno 6. 12. 1943. obveznici službe pod njemačkom komandom kad su izdate zapovijedi njemačke komande OZAK o mobilizaciji i službi u njemačim trupama.
 29.novembra in 6.decembra 1943 sta izšli dve zelo važni odredbi, ki sta se najbolj nasprotni mednarodnemu dogovoru o vojni in okupaciji. Prva - "odredba o obvezni vojni službi v Operacijski coni "Jadransko Primorje" določala sta "da so obvezni za vojno službo italijanski državljani, ki spadajo v letnike, določene z italijanskim zakonom o civilni mobilizaciji, ki je bil izdan 31.oktobra 1942. Vojni službi zadoste oni, ki opravljajo službo v domačih obrambnih oddelkih, v službi obnove, v nemški vojaki, oddelkih SS in nemški policiji, v organizaciji TODT ali oddelkih nove italijanske vojske, ki delajo v podjetjih, ki jih visoki komisar določa kot važne za vojno.
Druga - odredba o ustanovitvi domaćih ih samoobrambnih oddelkov v Operacijski coni "Jdransko primorje” - določa, da se za pomoč pri vzdrževanju javnega reda in varnosti lahko ustanove domobranski oddelki, ki so stavljeni iz domačih prostovoljcev, sposobnih za nošenje orožja. Poveljstvo nad temi oddelki imajo v imenu visokega  komisarja prizadeti višji vodje SS in policije

Njemački vojna komanda reagirala je promtno i istog dana spalila Frlaniju.

*• 12.septembra 1S43 je Hitler na konferenci z visokimi političnimi in vojaškimi osebnostmi ukazal, da se mora vse ozemlje, ki so ga zasedli partizni "radikalno očistiti" in da se na tem ozemlju razmesti nekaj nemških divizij, ki bodo sposobne, da v vsakem trenutku pravočasno intervenira­jo proti katerikoli fronti.
Za ofenzivo, ki je nosila naziv "Welkenbruch", so nemci privlekli iz Italije okrepljeni SS tankovski korpus.
V njegovem sestava so bile v tem času l.SS takonvska divizija "Leibstandarte Adolf Hitler", deli tankovske divizije 'Hermann Göring”, 71. pehotna divizija, deli 44. grenadirske divizije, 162. pehotna divizija "Turkestanska" in deli 188. rezervne gorske divizije.

izvor slovenskog teksta: "Pregled osvobodilnega boja v Slovenskom primorju, Kraigher - Sentjurc"

Možemo mi danas pričati ovako i onako, treba se staviti u kontekst onog vremena i sagledati stvari kako su se tada događale.
Što onda reći za silna bombardiranja iz zraka njemačkih gradova 45., a bilo je jasno da je rat gotov, nikome ne pada na pamet pitanje dali su bila opravdana samo zato što su veliku većinu izveli ameri?