Spomen-ploče, spomenici i slično (Rijeka i regija)

[zokxy]

Škola Veli Brgud ... i ploča na njoj

[zokxy]

Spomenik žrtvama komunista 1943. u Brinju - Obadine ...

20.06.2014.  je pod pokroviteljstvom Općine Brinje, na Obadinama u Općini Brinje otkriven spomenik žrtvama partizanskog nekažnjenog zločina koji je počinjen u tijeku i nakon drugog svjetskog rata.

Nazočnima se obratio predsjednik Općinskog vijeća Brinja Davor Vičić koji je pozdravio brojne uzvanike, među kojima načelnika Općine Brinje Zlatka Fumića, Nadu i Ivana Sertića koji su spomenik izgradili vlastitim radom i financijskim sredstvima, obitelj pok. Mike Perkovića, Slavka i Vladimira Sertića koji su darovali zemljište na kojem je spomenik izgrađen, zamjenika župana Ličko senjskog Sanjina Rukavinu, predsjednika društva političkih zatvorenika Marka Grubišića, dr. Antu Kovačevića, predsjednika hrvatskog društva političkih zatvorenika LS Županije Ivana Vukića, predsjednika UHDDR RH Tomislava Merčepa, brigadira Branka Borkovića - Jastreba, člana družbe hrvatskoga zmaja Zvonimira Zorića, predsjednika udruge hrvatski domobran Nikolu Matičića, dr. Željka Holjevca, predsjednika Ogranka političkih zatvorenika Brinje Vladu Dasovića, Udrugu Domobran Duga Resa, načelnike Općine Saborsko i Josipdol Marka Bićanića i Zlatka Mihaljevića, gospođu Zdravku Bušić i brojne druge....

Istaknuo je tom prigodom su davne 1943. godine Brinjem vladali partizani, ali i da su u Brinju bili Nijemci, ustaše i Talijani. Domaćem čovjeku nije bilo lako, kako koja vojska je dolazila svaka je imala svoja pravila ali uglavnom se znalo, Brinjaci su stali na stranu svog naroda, branili su svoj dom, domovinu, hrvatstvo. Baš to hrvatstvo i domoljublje smetalo je partizansku vojsku koja je u Brinju bila 1943. godine, koja je među domaćim pukom imala simpatizere. Partizani su znali tko kako diše, tko što misli, gdje su čiji muževi, braća i očevi.  Tih dana završavalo se u brinjskim zatvorima, i pronio se glas da se na Obadinama dešavaju smaknuća više desetaka civila, žena i starih ljudi. Strah je zavladao među rodbinom onih koji su tih dana bili u zatvorima. Odvodili su ljude, dvoje po dvoje, vezane bodljikavom žicom na Obadine. Nije se čula pucnjava, ali se ni odvedeni nisu vraćali. Čuli su se tek bolni jauci i krici. Oni koji su bili dovedeni na Obadine morali su jame kopati, a onda su ih oni sa kapom partizankom na čelu raznim tupim predmetima zatukli jednog po jednog. Od tada je prošla 71 godina i do dana današnjeg nitko nikada nije odgovarao za ove strašne zločine nad civilima, koji nisu bili ništa drugo nego samo Hrvati i domoljubi koji su voljeli Brinje i svoju domovinu Hrvatsku, kazao je Davor Vičić.

Ivan Sertić, čiji je otac jedna od zvjerski mučenih i ubijenih žrtava znao je svih proteklih godina istinu, ali u teška vremena jugo komunizma nikomu o tomu nije smio govoriti. Dolaskom 90-tih i slobodne Hrvatske sa suprugom Nadom, u poodmaklim godinama svojim rukama, znanjem i financijskim sredstvima po vlastitoj ideji podignuli su ovaj spomenik. Oni jedino žele da današnja brinjska vlast preuzme brigu i skrb o spomeniku koji će za sva vremena svjedočiti o brinjskim žrtvama i Brinjacima koji su bili Hrvati i domoljubi.

Na spomeniku je upisana 21 žrtva, a prema nepotvrđenim podatcima žrtava ima još pa se mole svi koji znaju nešto da se jave kako bi se spisak dopunio na za to ostavljenom prostoru na spomeniku.

Prof. Ivana Horvat zahvalila je na komemoraciji nevinim žrtvama II. svjetskog rata, te izrazila nadu da će ovaj spomenik biti poticaj da se i ostala hrvatska grobišta obilježe na dostojan način i da se prestane prešućivati istina o hrvatskim žrtvama.

Načelnik Općine Brinje Zlatko Fumić pozdravio je sve nazočne, no poseban pozdrav uputio Tomislavu Merčepu i Branku Borkoviću – Mladom Jastrebu kazavši da mu je žao što je moralo proći 70 godina da bi se ovo mjesto stradavanja obilježilo. Posebnu zahvalu uputio je Ivanu Sertiću kazavši da je isključivo on zaslužan za otkrivanje ovog spomenika, jer nije samo tu pogubljen njegov otac već je ovo spomenik svim žrtvama koje su pobili zločincina području Brinja.

„Kad smo stvorili hrvatsku državu donijeli smo i zakon o oprostu a danas nam se zbog toga smiju, no nemojmo stati, nemojmo se poljuljati. Oni i danas piruju nad svojim antifašizmom koji smrdi zločinima. Jedini antifašizam koji Hrvati poznaju je antifašizam blaženog Alojzija Stepinca, antifašizam ljubavi prema Domovini i vjere u Boga“ – kazao je Branko Borković-Jastreb.

Na otkrivanju spomenika žrtvama partizanskog nekažnjenog zločina koji je počinjen u tijeku i nakon drugog svjetskog ratasjećanja na mračne dane jugo komunističkog terora evocirali su i svjedoci tog vremena.












Moje fotke ovog spomenika od četvrtka 17.07.2014.

[milić]

A zašto je nizozemska zastava na spomeniku?
A zašto je poneko slovo U ovako istaknuto? Novo pravopisno pravilo?

[elvis]

A zašto je nizozemska zastava na spomeniku?

Valjda nisu smjeli staviti onu koju su htjeli pa radije ništa 

A zašto je poneko slovo U ovako istaknuto? Novo pravopisno pravilo?

Valjda zato što su  im je jedini grijeh bio što su voljeli domovinU - uočite datum postavljanja.

Ne opravdavam ničije zločine , nemam pojma da li su zbilja nešto skrivili ili im je presudio partizanski "arkan", kojeg ima u svim vojskama svijeta. No za razliku od nacističko-fašističke ideologije od komunista nitko nije nastradao samo zato što je bio neke nacije/vjere (pojedinačne osvete su naravno uvijek moguće).

[zokxy]

Još jedan spomenik 1000godišnjici Hrvatskog kraljevstva: 925 - 1925 - u Jadranovu
(obnovio 1990. HDZ!)   

[milić]

Spomenik poginulim hrvatskim braniteljima čija su imena:
                        - Petar Horvat
                        - Samir Terzić
                        - Zvonimir Škerl
                        - Nikola Salopek
                        - Zoran Teodorović
                        - Denis Kursar                       
na Pehlinu-Turkovu kod autobusnog okretišta.



Mala ekipa UABA Pehlin polaže vijenac i pali svijeće povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti.

[zokxy]

Ima u ovoj temi već podosta fotki raznih spomeničića koje su sami udarnici omladinskih radnih brigada koji su radili na proboju ceste od Gornjeg Jelenja do Delnica koja je zamijenila potopljeni pravac preko Mrzlih Vodica i Lokava ostavljali kao spomen na svoj rad pri probijanju kamenitih usjeka ... ovo je još jedan nedavno pronađen, blizu G. Jelenja - 1,5 - 2 km možda ... opet spažen iz vožnje krajičkom oka 









Ovdje je radila I ludbreška ORB
III (?) put udarna

[zokxy]

Samo malo dalje od ovoga ORA i ORB spomenika ima još jedan, ali na njemu je ostala samop čitljiva riječ OVDJE i zvijezda petokraka  ... 

[zokxy]

Spomenik PLES - Ritam s mora 2013. postavljen je kraj Pajol bara na Pećinama ... umjetnik je Željko Kranjčević Winter

[zokxy]

Skulptura Majčinstvo, akademske kiparice Jasne Bogdanović, iz 1979., pred zgradom je Zavoda za javno zdravstvo

[milić]

Spomenik PLES - Ritam s mora 2013. postavljen je kraj Pajol bara na Pećinama ... umjetnik je Željko Kranjčević Winter

Je, malo sam pažljivije pogledao i, je. Ples je, samo ne znam je ll čačača ili tango bolonjeze.

[Magnum]

Da sad ne kopam, evo par spomenika iz Crikvenice....

U Parku Stjepana Radića spomenik je političaru i publicistu Stjepanu Radiću(1871–1928), koji je u doba svog djelovanja prozvan vođom i učiteljem Hrvatskog naroda.

Umro je kao hrvatski poslanik od posljedica atentata u Narodnoj skupštini Kraljevine Jugoslavije.

S bratom Antunom osnovao je Hrvatsku pučku stranku, čiju tradiciju danas nastavlja Hrvatska seljačka stranka.

Nakon podizanja spomenika Mali park dobio je ime Park Stjepana Radića. Poprsje Stjepana Radića u bronci izradio je akademski kipar Zvonko Car.



U središtu Crikvenice,u Parku palih za domovinu, ispred hotela „International“, nalazi se kamena spomen-knjiga s imenima 74 Crikveničana, poginula u Narodnooslobodilačkoj borbi protiv fašističkih okupatora u II. svjetskom ratu, te 4 Crikveničana žrtve fašističkog terora. Tu je i spomenik crikveničkim partizanima. U istom je krugu i spomen grobnica boraca 4. armije narodnooslobodilačke vojske, koji su na ovom području sudjelovali u završnim operacijama oslobođenja (rad ing.arh. Zdenka Sile).

[Magnum]

Glavni ulaz u hotel ”Kastel”, nekadašnji pavlinski samostan, Crikvenica

U Crikvenici su, uz djela Zvonka Cara, spomenik Vladimiru Nazoru, u parku kod Hotela Kaštel, autora Zdenka Kolacija (arhitekt i urbanist, Sušak,1914. – Zagreb,1987.), a kameni kip sv. Ivana Nepomuka, pred istim hotelom, iz 1735., restaurirao je 1980. kipar Zvonimir Kamenar.

[Magnum]

Mlikarica, Crikvenica

[Magnum]

Nezaobilazna turistička...

Riba je jedno od znamenja Crikvenice, jer simbolizira višestoljetnu crikveničku tradiciju. Ona je i simbol plodnosti i mudrosti, a prije križa bila je prepoznatljivi znak kršćanstva. Moderna skulptura ribe, rad crikveničkog arhitekta i slikara Zdravka Gržičića, nalazi se na središnjem crikveničkom trgu (Trg Stjepana Radića) kojeg Crikveničani zovu Pod murvicun.