Croinfo - Forum o Rijeci i okolici
Povijesne teme => Povijest okolice => Autor teme: piket - 24.09.2019., 09:53:49
-
Budući da je za Karolinsku i Krasičku cestu otvorena posebna tema, ja bih u ovoj temi opisao sve ostale važnije ceste na bakarskom i kraljevičkom području.
Prvo bih spomenuo Suzanovu cestu mada je ona i djelomično opisana u temi Povijesna i bunkeraška tura oko Križišća 28.01.2017..
SUZANOVA CESTA
Veliki napredak u izgradnji novih makadamskih cesta se događa u 18.stoljeću i to izgradnjom Karolinske ceste o kojoj smo već govorili. Izgradnja brodogradilišta, ratne luke i arsenala u Kraljevici je iziskivala nužnost izgradnje prometne komunikacije koja će spajati Kraljevicu s Karolinskom cestom budući da je Kraljevica ostala prometno izolirana. Spojna cesta je napokon izgrađena i to za samo dvije godine 1786.godine, te je Kraljevici omogućila da od malog neuglednog mjesta postane za ono vrijeme veliki centar trgovine i prekomorskog prometa. Cestu Križišće-Plase u dužini od 7 km je dao sagraditi senjski trgovac Marko Suzan (Sussani) koji je u Kraljevici imao skladišta za lijes i žito te izravni interes da lakše doprema i otprema robu prema unutrašnjosti. Marko Suzan se navodi tih godina kao najveći brodovlasnik na ovom području, te jedan od najuspješnijih trgovaca. On je uspio od cara Josipa II. dobiti odobrenje za izgradnju ove ceste, a poslije i vratiti svoj novac uložen u nju iz državne blagajne. Cestu je gradio građevinski poduzetnik iz Kraljevice Ivan Evanđelista Turković od 1785 do 1786. i to velikom vještinom kroz iznimko težak krški teren. Cesta je napuštena sredinom 19.stoljeća nakon punih 70 godina prometovanja zbog njenih prestrmih dijelova kada je izgrađena nova šira cesta s puno blažim nagibom.
SUZANOVA CESTA OD PLASA DO KRIŽIŠĆA
Cesta se uspinje od raskrižja prema sjeveru kroz mjesto te, nakon 200 metara asfalta postaje put koji nedugo zatim skreće prema istoku širokom serpentinom prema malom cerkulu koji dominira tim područjem i nalazi se na brdu iznad mjesta. Mali cerkul je za ono vrijeme pravi građevinski pothvat. To je čak mjestimice deset metara široka strma serpentina koja ima potporne zidove visoke 11 metara. Na samom zavoju se danas nalazi i stalak za zastave. Cesta nakon cerkula ide prema zapadu usječena strmu stjenovitu padinu s konstantnim visokim potpornim zidovima od grubo klesanih kamenih blokova, širine je cca 5 metara, te presječena dalekovodom sljedećih 200 metara je jedva prohodna zarasla u žbunje, s urušenim podzidom i zasuta odvaljenim stjenama i kamenom sipinom. Nakon toga je sjojevrsni vidikovac s kojeg puca lijep pogled na cijeli bakarski i riječki zaljev, te otoke. Cesta nastavlja između stupova dalekovoda, te prelazi jarugu lijepim starim kamenim mostom raspona četiri i pol metra koji je jedan od rijetkih očuvanih kamenih mostova iz 18. stoljeća na našem prostoru. On je očuvan u svojem izvornom obliku sve do 2010.godine kada je prilikom postavljanja dalekovoda oštećen južni upornjak.S obzirom da postoji još mali broj kamenih mostova iz 18.stoljeća u Hrvatskoj trebalo bi ga bolje zaštititi kao dragocjeni primjer stare mostogradnje. Do Melnica cesta stiže manje zahtjevnim terenom prolazeći šumu i livade, te se strmo uspinje u naselje prolazeći još jednu jarugu koju savladava izdignuta na visokim podzidima s velikim lijepo sazidanim kamenim propustom.. Tu počinje i asfalt te cesta prolazeći kroz Melnice na n/m preko 500m izbija na Karolinu. Cesta je od Križišća do Melnica duga oko 3 kilometra.
-
Evo još nekoliko fotografija Suzanove ceste, u prethodnim fotografijama je stari kameni most, dok je u ovim i kameni propust-most neposredno ispod Melnica
-
Još nekoliko fotografija dionice od Križišća do Melnica.
-
S dijela ceste se pruža lijep pogled na Riječki i Bakarski zaljev.
-
SUZANOVA CESTA OD KRIŽIŠĆA DO KRALJEVICE
Od dijela Suzanove ceste koji ide prema Kraljevici nije puno ostalo budući da je ona djelomice išla ispod novije ceste iz 1856. godine, a na tom mjestu je napravljena riječka obilaznica, te je ustupila mjesto njoj. Šteta što u tom dijelu nije sačuvana zbog lijepe perspektive budući da su čak tri ceste iz različitih povijesnih razdoblja smještene jedne ponad druge. Suzanova cesta je žrtvovana, te sad umjesto nje imamo izgrađenu riječku obilaznicu koja je u potpunosti izmjenila krajolik ali i izrazito skratila put i poboljšala protočnost vozila naročito za vrijeme turističke sezone. Prolazeći sadašnjom cestom iz 1856. pedesetak metara nakon rotora prema Kraljevici vidljiv je skroman nastavak Suzanove ceste koji je prohodan, da bi opet prelazeći preko iste asfaltirane ceste u potpunosti zarastao. Omeđena suhozidima cesta dobiva asfalt u ulici Vršina, te ulazi u naseljeni dio Kraljevice. Ona presijeca magistralu, te ulicom Podfara i Filipa Pavešića ulazi u centar mjesta.
Na fotografijama je dio ceste od ulice Vršina do sadašnje ceste iz 1856. godine. Na zadnjoj fotografiji se lijepo vidi pokaldrmljeni kolnik slagan od kamenja.
-
Evo i karte s oznakama kuda ide Suzanova cesta, svakako najzanimljiviji i najatraktivniji dio za šetnju od Križišća do Melnica, ili skraćeno od Križišća do starog kamenog mosta budući da dalje cesta prolazi kroz šumu pa nema otvorenog vidika.
-
CESTA KRALJEVICA-PLASE IZ 1856.GODINE (Ž5068)
Sredinom 19.stoljeća javila se potreba izgradnja nove ceste koja bi kao i Suzanova cesta spajala Kraljevicu s Plasama. Cesta je bila gotova i pravo je remek-djelo cestogradnje u ono vrijeme. Cesta prolazi novom trasom uz Vršinu i Medomišljinu pa se penje kroz Križišće uz crkvu na strmi istočni dio Debeljca koji svladava jednom dugačkom impozantnom serpentinom. Serpentina Veli cerkul široki je zavoj položen na potporni zid visok čak 17 metara. U odnosu na Suzanovu cesta je dovoljno široka da se mogu mimoići dva vozila, znatno blažeg nagiba i poduprta visokim podzidima od brižljivo klesanog kamenja. Zbog puno blažeg nagiba duža je od Suzanove. Za vrijeme drugog svjetskog rata 1942.godine djelomično je preuređena i proširena od Križišća do Hrastenice (razbijeni bunker). Tad je dobila lijepo izvedene i pravilno raspoređene propuste za vodu, rubnjake, bankine, zaštićene kolobrane i parapete. Dobila je čak i asfalt koji se danas na djelu od Križišća prema Plasa djelomično uništen , te se danas nazire tek u tragovima. Uz nju se nalaze izgrađena ugibališta koja služe kao fantastični vidikovci na Vinodolsku dolinu i Kvarner.
CESTOM IZ 1856.GODINE OD KRIŽIŠĆA DO PLASA
Cesta je duga 6 kilometara, gotovo dvostruko od Suzanove na tom potezu, ali je znatno blažeg nagiba. Cesta iz 1856. vodi iz glavnog raskrižja prema istoku, prolazi uz crkvu, te nakon kilometra kod velikog bunkera iz drugog svjetskog rata postaje makadamska. Inače u ovom kraju ima nekoliko bunkera, koji su smješteni uz ceste. Prolazeći dalje prema istoku dolazimo do impozantnog velog cerkula. To je serpentina s podzidima od 17 metara. S nje puca pogled na vinodolsku dolinu. Potom cesta vodi prema zapadu usječena u brdo sa jedne strane, a s druge strane s visokim podzidima. Na tom dijelu su čak tri proširenja koja su služila kao odmorišta. Nedugo nakon cerkula se od ceste odvaja planinarski put za Dedomir, najviši vrh područja Kraljevice. Do dijela koji se zove Hrastenica (dio ćemo prepoznati po porušenom bunkeru neposredno uz cestu s južne strane) je cesta proširena u drugom svjetskom ratu od 1941.do kapitulacije Italije 1943. Cesta je tad proširena jer je bilo važno za potrebe ratovanja i obranu zaprečne linije talijanskog teritorija na istoku. Namjera talijana je bila da se cesta rekontruira do Karoline na Melnicama, no zbog kapitulacije Italije se došlo do Hrastenice. Cesta je proširena dovoljno da se mogu mimoići dva teretna kola, jer su do tad budući da je cesta bila uža mogla proći samo jedna. Prilikom tog proširenja, te izgradnjom novih cesta prema Šmriki i prema Hreljinu, neke kuće u Križišću su morale biti srušene. Tu je nasuprot trafostanice prolazeći pored talijanskog bunkera, pored kojeg prolazi naftovod prema moru nailazimo na vidikovac s kojeg se pruža fantastičan pogled na cijeli zaljev i okolicu. Negdje 200 metara nakon bunkera cestom prema Melnicama je ispod ceste vidljiv pokušaj gradnje kamenog nasipa, možda baš u vrijeme proširenja donjeg dijela ceste. Prema Melnicama je širina ceste uža i kreće se kao i dotad uvijek podjednakim blagim usponom koji nije zahtjevan za bicikliste. Cesta je do pred Melnice pod makadamom, te se opet pojavljuje asfalt. Cesta od Križišća do Melnica je pravo remekdjelo, dobro očuvana s kvalitetno izrađenim podzidima i rubnim zidovima, te odvodnjom svojevremeno je i bila asfaltirana, a danas je nažalost zapuštena.
-
CESTOM IZ 1856.GODINE OD KRIŽIŠĆA DO KRALJEVICE
Od Križišća prema Kraljevici je cesta skoro cijelom trasom asfaltirana, te danas teče promet po njoj i vodi se djelom kao državna cesta D523. Danas do čvora Šmrika na riječkoj obilaznici dolazi prolazeći ponad nje, te su na njoj dobro očuvani visoki parapetni zidovi od finih klesanaca i kolobrani. Na samom čvoru Šmrika nalaze se ostaci najimpresivnijeg objekta na toj cesti. To je 140 metara dugačak nasip koji dominira prostorom i svima je vidljiv kad prolaze tim djelom obilaznice. On prelazeći ponikvu doline Medomišljina je poduprt golemim potpornim zidovima od brižljivo slaganih klesanaca koji na sredini ima svođeni propust. Nasip je opremljen i raskošnim kamenim burobranom koji se djelomice urušio pri radovima na izgradnji obilaznice ali je ipak srećom obnovljen. Taj preložen potez ceste i dan danas ima vidljivu asfaltnu podlogu, stoji kao slijepi krak na čvoru Šmrika kao spomenik cestogradnji. Preložena cesta na čvoru prolazeći dva rotora se blago spušta te nakon dvije široke serpentine izbija na jadransku magistralu. Zatim sa sjeverne strane nasipanog dijela jadranske magistrale opremljenog burobranom po dužini oko 400 metara cesta prolazi u zavoju. Taj dio ceste je u potpunosti devastiran građevinskim otpadom i nasipanom zemljom, te zarasao. Vidljiva su još jedna dva kraća dijela ceste koja prolazi iznad magistrale, te ne jednom začudo stoje i dva kolobranska stupića kao spomen na tu cestu. Sljedeći dalje magistralu cesta se spušta zapadnim ulazom u mjesto ulicom Kalina te prolazeći još jednu serpentinu se spušta preko ulice Rovina pored dvorca prepoznatljivim kamenim podzidima i kamenim rubnim zidom do luke.
-
Tu je nasuprot trafostanice prolazeći pored talijanskog bunkera, pored kojeg prolazi naftovod prema moru
Koji je to talijanski bunker na toj lokaciji ? Mislio sam da su tamo samo bunkeri Kraljevine Jugoslavije, dijelovi tzv Rupnikove linije? :hmm
-
Tu je nasuprot trafostanice prolazeći pored talijanskog bunkera, pored kojeg prolazi naftovod prema moru
Koji je to talijanski bunker na toj lokaciji ? Mislio sam da su tamo samo bunkeri Kraljevine Jugoslavije, dijelovi tzv Rupnikove linije? :hmm
Imate pravo, prije sam imao posla uglavnom s talijanskim bunkerima pa sam automatski pisao. Više o tim Rupnikovim bunkerima ima u zborniku grada Kraljevice br. 2, i temi ovog foruma Povijesna i bunkeraška tura oko Križišća 28.01.2017.
-
Nije baš neko remek djelo al na fotografiji je prerađena satelitska snimka s ucrtanom trasom ceste, nasip Medomišljina slikan s Frankopanske ceste (duduše malo škura fotografija), stara fotka Velog cerkula i fotka Križišća gdje se vidi Mali cerkul s lijeve strane, te Veli cerkul na cesti iz 1856.godine na desnoj strani. Nebi bilo loše dronom fotkati Veli i Mali cerkul pa staviti tu.
-
Još nekoliko fotografija cerkula ceste iz 1856. i fascinantni nasip Medomišljina koji dominira na čvoru Šmrika.
-
Frankopanski put od starog grada Hreljina prema Križišću.
Od starog grada Hreljina postoji stari frankopanski put koji se spušta nizbrdo do rimske trase u zaselku Kučani, te je on vjerojatno star koliko i sam grad Hreljin. To je bio put za luke i tunolovke u Bakarcu i Kraljevici. To je karavanski put koji se danas može djelomice obići pješice jer je jedan dio zarasao u šipražje. Od platoa ispod groblja Hreljin postoji jedva prepoznatljiv put koji se spušta pored razbijenog bunkera, te nakon početnog zavojitog dijela put ide direktno prema Križišću gubeći visinu. Ispod puta je mjestimice dignut debeli kameni suhozid. Kod prvih kuća na području Kučana se može spustiti na glavnu cestu, dok dalje ide put omeđen suhozidima koji se račva na dva kraka i tu je zarasao. Jedan se spušta do glavne ceste prema rimskom putu, a drugi ide paralelno s glavnom cestu prema Suzanovoj cesti poviše glavnog raskršća na Križišću.
-
Frankopanski put nema elemente ceste za promet kolima, jer je širine od cca 1,5 do 3m i više je kao karavanski put.
Novija cesta Hreljin-Križišće koja je vodoravno položena na prilično strme padine podno grada Hreljina je izgrađena 1888.godine.
Na toj cesti je ispod samog starog grada Hreljina postojao tunel. On je probijen kako bi se zapreke zaštitile od odrona kamenja jer u tom dijelu ceste teren je izuzetno strm i kamenit, su odroni bili česta pojava. Cesta i tunel su obnavljani i proširivani nekoliko puta. Tunel, u narodu zvan Galarija, preuređen je 1938./1939., a zagrađen je 2000., kada je oko njega izgrađena obilazna cesta. (Na fotografijama tunel nekada i sada kada je zazidan) Iz Hreljina do Križišća danas postoje dvije ceste i to od zaselka Kučani do raskrižja na Križišću. Starija cesta se u Kučanima spaja na tzv.rimsku koja ide prema Bakarcu, te dalje prema Križišću, a novija današnja glavna cesta je izgrađena 1972.,te ide nešto sjevernije, paralelno sa starijom. Pri njenoj izgradnji su čak neke kuće porušene da bi se probio put.
-
Najstarija cesta na ovom području je rimska cesta koja slijedi prirodnu udolinu Vinodolske doline od Bakarca uzbrdo preko Križišća prema Triblju, te je i danas prepoznatljiva u tragovima. U Bakarcu je pronađen rimski miljokaz.Od središta Križišća do Bakarca postoji kolni put koji se odvaja u zaseoku Kučani od ceste prema Hreljinu, te strmo spušta ispod vijadukta obilaznice. Put vodi gustom šumom vjerojatno prateći trasu stare rimske komunikacije.To je najkraća veza Križišća s Bakarcem, teško prohodna za automobile, eventualno terence. Cesta je omeđena suhozidima i lijepo slaganim kamenim potpornim zidovima koji su štitili od odrona. Putem nailazimo na malu kapelicu s lijepim kamenim vratima nad kojima je uklesana 1792.godina.Nešto dalje stižemo do Crkve Svete Trojice. Crkva je očito dograđivana u nekoliko navrata, a natpis na njenim vratima piše da je zadnji put produljena 1882.godine kada je i napravljen zvonik. Uz crkvu je stajalo i groblje u kojoj se pokapalo još početkom 20.stoljeća. Dio groblja je eshumiran, no iza željeznih vratiju ulaza u šipragu danas su vidljivi kameni nadgrobni spomenici, čuvajući uspomenu na pokojnike. U blizini groblja ima još ruševina koje su u potpunosti zarasle. O ovim lokacijama ima već dosta postova po forumima pa ću priložiti samo nekoliko fotografija. Vidljivo je da veliki utjecaj na cestu imaju bujice vode koji ju povremeno mjestimice unište.
-
Da malo razbijem monotoniju stavljanja postova o cestama kojih ima prilično, ukratko bih opisao specifičnosti mjesta Križišće koje je svakako jedinstveno kao raskrižje puteva.
Križišće je smješteno u zaleđu današnjeg grada Kraljevice smješteno na blago uzdignutom prijevoju omeđeno brdima s morske strane koji dosežu 300 metara nadmorske visine, dok sa sjeverne strane su brda sa nadmorskom visinom inad 400 metara, prema istoku smješten Dedomir koji se uzdiže iznad Ožlaka i najviši je vrh na području Kraljevice a prema zapadu Debeljac. Mjesto Križišće je jedinstveno područje zbog svojih brojnih starih puteva i cesta, koji se sijeku na jednom raskrižju koje se nalazi u centru mjesta. Na tom glavnom raskrižju križa se čak 7 cesta, dok već nekoliko stotina metara ukrug ima još nekoliko varijanti cesta. Prateći njihov nastanak, način gradnje i trajanje može se sagledati cjelokupna povijest cestogradnje u Hrvatskoj, od rimskih vremena pa do danas. Brojne ceste svladavaju reljefne prepreke ovog krajolika, a smjerovi u kojem pravcu one idu su prvenstveno:
• ISTOK (pravac Drivenika preko Triblja prema Bribiru ili Crikvenici, pravac Šmrika prema Jadranovu i Crikvenici)
• JUG (pravac Kraljevica i otok Krk, pravac Bakarac)
• ZAPAD (Pravac Hreljin, te iz Hreljina prema Bakru, Rijeci,Zagrebu ili Fužinama)
• SJEVER (Pravac Plase prema Fužinama)
Prometnu važnost raskrižja u Križišću je neosporno umanjila autocesta A7, koja ga zaobilazi i prolazi vanjskim rubom Križišća tako otvarajući nove mogućnosti prometnih komunikacija. Tijekom stoljeća je raskrižje bilo ključno za prometnu povezanost i razvoj okolnih prostora, te je najintezivniji period bio praktički u dvadesetom stoljeću, i to na naročito na početku kada se razvio turizam i malo poduzetništvo.
Velik utjecaj na ceste Križišća svakako ima željeznica, koja je indirektno utjecala na razvoj naselja. Željeznička pruga Rijeka-Zagreb je puštena u promet 1873.godine. Ona je svojevremeno bila prilično veliki građevinski pothvat s nemjerljivim značajem za razvoj ovog kraja. Iznad Hreljina su Plase, malo mjesto poznato po vapnenicama. Plase su jedna od većih željezničkih postaja i to s četiri kolosijeka smješten na čak 618 metara nadmorske visine. Kolodvor Plase je od otvaranja pruge sljedećih osamdesetak godina bio najvažnija postaja za putnike i turiste koji su dolazili na Jadran i to na područje Kraljevice i Crikveničko-vinodolske rivijere (zbornik str.192.). Čak se i kolodvor svojevremeno zvao Plase-Crikvenica, mada je Crikvenica udaljena gotovo 20 kilometara. Kolodvor je svojevremeno bio prilično živ, imao je dvije čekaonice, slijepi kolosijek za vagone „na čekanju“, te je postojao i ugostiteljski objekt s terasom.
Godinama su putnici silazeći s vlaka u postaji Plase nastavljali svoj put nizbrdo cestama preko Hreljina ili po cesti blaže strmine preko Melnica do Križišća. Putnike su prema obali razvozile kočije, dok se prva motorna vozila javljaju 30-ih godina 20. stoljeća. U prijevozu putnika prednjače mali autobusi prijevozničkog poduzeća Tapred koje je imalo sjedišta u Crikvenici i na Sušaku. Zanimljivost je da je na relaciji Crikvenica-Plase postojala redovita linija preko Križišća četiri puta dnevno . Tad je i Kraljevica kao i ostala mjesta na obali u to vrijeme prošla svojevrsni razvojni put od malog ribarskog mjesta do pravog turističkog odredišta. Počinju se uređivati prva javna kupališta i parkovi, te graditi hoteli, vila i pansiona.
Najveći poduzetnički uzlet u Križišću se dogodio između dva svjetska rata kao direktan rezultat prometa i turizma. U to vrijeme se otvaraju gostionice, konačista, trgovine, mesnice, pekare. U Križišće se dolazilo iz okolnih mjesta, te je danas nezamislivo da se kupovalo robu poput štednjaka, bicikla, tekstila, itd. Čak je u centru Križišća postojala mala benzinska pumpa. S današnjeg gledišta je nezamislivo da su postojale tolike trgovine i gostione, no očito su svi imali posla.
Kao zanimljivost možemo spomenuti da su okolna brda Križišća bila prilično gola, te se početkom dvadesetog stoljeća intenzivno radi na pošumljavanju, i to sadnjom borića. Na vrhu brda Škabac je smještena špilja Škuljina, te se do nje može doći strmim putom koji ide od boćarskog igrališta uzbrdo.
-
Pola kilometra iza raskrižja u Križišću se odvaja Frankopanska cesta sjevernom padinom Mižolova poduprta dugačkim i danas ruševnim potpornim zidom od velikog slaganog kamenja i zaštićena pokojim grubo priklesanim kolobranskim stupićem. Prebacivši se preko hrpta obilazi s juga malu dolinu zvanu Medomišljina te se gubi zarasla travom, grmljem i rijetkim borićima. Tu ju je presjekla nova cesta koja ide prema krčkom mostu. Nakon toga izbija na staru obalnu cestu, te u Kraljevicu stiže današnjom Strossmayerovom ulicom. Budući da cesta dijelom nije prohodna prema Kraljevici, može se prošetati dalje isključivo prema Šmriki putom koji se naziva Englezova put. On je išao od obale (Plovanov stol ili uvala Dubno) uz današnje naselje Šmrika prema Medomišljini, te padinom Mižolova praktički frankopanskom cestom prema Križišću. Ovaj put nastao je vrlo vjerojatno u doba kada Knezovi krčki/Frankopani počinju širiti vlast izvan otoka krka na kopno.(dodati fusnotu-zbornik). Na natpisu koji je uklesan na cesti stoji godina 1193. Frankopanima je put bio važan i radi tunolova u uvali Dubno, a franjevcima s Krka radi širenja bogoslužja. Danas je put zapušten mada je očito bio obnavljan, vjerojatno početkom 19.stoljeća kada je Aleksandar Scott imao ljetnikovac u uvali Dubno koju danas zovemo Uvala Scott, te danas taj put lokalni mještani zovu Englezov put.. Kasnije će biti poseban post o dijelu Englezovog puta od mora do Šmrike.
-
Cesta od Križišća Prema Novom i Senju je modernizirana u 19. stoljeću i danas je to asfaltirana cesta kojom se s raskršća spuštamo prema Triblju. U pravcu Šmrike postoji stara cesta uz Kalvariju (Cesta Križišće-Šmrika) koja je iznad današnje glavne ceste koja je probijena tek 1942. i ide ispod Kalvarije i iznad Barbine drage. Taj novi odvojak ima znameniti usjek pred samim mjestom, te nasipane dijelove s visokom uzdignutim kamenim podzidom. Postojao je i put kojim se može ići iz pravca današnjeg groblja prema Šmriki i on se nalazi u samom usjeku.
Na fotografijama je satelitska snimka okolice Križišća s označenim cestama i stara cesta prema Šmriki preko današnje Kalvarije.
-
Evo još nekoliko fotografija te ceste prema Šmriki, od kojih je jedna s početka dvadesetog stoljeća fotografirana iz sličnog kuta kao u prethodnom postu. Očito je da je materijal sa stare ceste korišten kad se radila nova.
-
Zanimljiv je bio Englezovog puta od Tifonove benzinske pumpe kod krčkog mosta prema Šmriki. Usput se dolazi i do zanimljivog jezerca Sitovica, te ruševina sela Sitovica.
Staviti ću naknadno rutu tog puta, sad prilažem samo fotografije.
-
"Na natpisu koji je uklesan na cesti stoji godina 1193."
???
Gdje je ta godina? Ja sam našao samo 1853?
http://croinfo.net/forum051novi/index.php?topic=3072.msg76411#msg76411
-
Bravo piket! Lep putopis. :palacgore
-
"Na natpisu koji je uklesan na cesti stoji godina 1193."
???
Gdje je ta godina? Ja sam našao samo 1853?
http://croinfo.net/forum051novi/index.php?topic=3072.msg76411#msg76411
Taj natpis iz 1193 spominju neki izvori pa tako i Radmila Toić u drugom zborniku Kraljevice, no on je vezan za tu Frankopansku cestu koja ide padinom Mižolova. Englezovu cestu koju spominjete je sagradio Scott kojom je selo u uvali Dubno spojio s glavnom cestom pred Križišćem iz 1856. godine. Ovaj link koji ste stavili s slikama nasipa Medomišljina je cesta iz 1856.godine Kraljevica-Plase.
-
Evo stavio sam i trasu tog Englezovog puta koristeći katastarsku kartu iz 19.stoljeća. Za eventualnu šetnju je najbolje parkirati auto kod tifonove benzinske pumpe koja je na strani ceste u smjeru krčkog mosta. Tu je početak lijepog prohodnog puta širine 3-6 metara omeđenog suhozidima. Na mjestu gdje se susreće više putova prateći put koji mide crveni trag na karti dolazimo do glavne ceste Krčki most-Čvor Šmrika koja je presjekla put, te se treba vratiti. Na karti je označena pozicija lokve Sitovica od koje put vodi prema Kraljevici. Sjeverno od lokve se i nalaze ostaci sela Sitovica.
-
CESTE OD HRELJINA DO BAKARCA
Iako su mjesto Hreljin koje ima najviše stanovnika na području općine Bakar, i koje se nalazi na rasponu nadmorske visine od 200 do čak 500 metara nadmorske visine i Bakarac koji je na moru i nalazi se u sastavu općine Kraljevice udaljeni samo jedan kilometar zračne linije današnje prometne komunikacije su tako raspoređene da se vozilom mora prijeći čak 9 km. Od Bakarca do Hreljina postoje dvije stare komunikacije. To su relativno kratke ceste, doduše strme, te su zbog toga i vjerojatno napuštene. Jedna od njih je ucrtana kao važna cesta na kartama još od 18.stoljeća, a ona skreće s rimskog puta malo prije crkve i starog napuštenog groblja prema Hreljinu velikom uzbrdicom. Široka je oko 5 metara, omeđena suhozidom, odnosno grubo zidanim podzidom s jedne, te usječena u brdo s druge strane. I danas je mjestimice vidljiv pokaldrmljen kamenit kolnik. Gornji dio ceste pred samim Hreljinom je uništen gradnjom zaobilaznice. Danas se može proći jedino pješice od ceste Hreljin-Križišće, te se prolazi tunelom ispod zaobilaznice, te dalje prema Bakarcu.
Druga cesta, odnosno put je položen zapadnije, a njime se od Hreljina do Bakarca može pješice stići već za dvadesetak minuta, za nazad ipak malo više zbog velike uzbrdice. Isto tako se izbija na rimsku cestu, ali ovaj put više prema Bakarcu. Taj put je djelomice skroz zarasao pa se do Bakarca može doći puteljkom koji je u nekim dijelovima više kao planinarski put. Do početka spusta ceste na kojem su Ljubavne stijene (domaći to tako zovu) dolazi se makadamom ulicom sa raskrižja gdje se nalazi kafić Millenium.
Na karti je označen i sustav lokvi na Biljinu (Hreljin). Te lokve sam otkrio slučajno vidjevši da je na nekoj staroj karti nacrtano jezerce, pa me zanimalo jer živim prilično blizu. Otkrio sam da se tu nalazi 5 lokvi, koje su prilično zarasle, i jedva se dođe do njih jer je sve zaraslo. Eto s akcijom čišćenja bi se napravio lijep prostor da je malo inicijative lokalnog stanovništva odnosno lokalne uprave.
Na fotografijama su rute i fotografija s te ceste. Na karti je ucrtana i obalna cesta o kojoj ću pisati kasnije.
-
Na karti iz 19. stoljeća se vidi koje su ceste bile tad izgrađene i koje su se koristile. Vidljivo je da je komunikacija Hreljin-Bakarac bila itekako važna.
-
Cesta od Hreljina (Lonja) prema Bakarcu je prilična nepoznanica, o toj cesti nisam baš ništa našao u literaturi. Ucrtana je na nekim starim kartama ali kao ne baš važna cesta. Širine je oko 4-4.5 metara i prilično strma. Još nekoliko fotografija te ceste...
-
Od centra Praputnjaka se preko Kalvarije putemma može doći do konobe Bajta (Ravnica) na odvojku Lujzijane, te dalje prema želj.postaji Meja, te dijelovima Jelvica i Bakarsko polje. To je put koji je prilično strm na nekim dijelovima, širok oko 3,4 metara s grubo zidanim podzidom ucrtan na starim kartama. Od Lujzijane do želj.postaje Meja je preložena početkom dvadesetog stoljeća i cesta je asfaltirana. Dijelovima puta prolazi planinarska staza i označena je kao biciklistička na stazama riječkog prstena.
Druga cesta na karti je također stara, i označena na starim mapama, a vodi od Karolinske ceste kod vapnenica na Plasama do Satničkog. Na dijelu ceste gdje se prolazi pašnjacima ispod pruge cesta prolazi izdignuta na nasipu i ima vidljive grube kolobrane. Ispod pruge prolazi tunelom, i isto tako prolazi planinarska staza njome.
-
Kako budem nalazio, staviti ću još poneku fotografiju ovdje.
Na fotografijama je obalna cesta Bakarac-Bakar koja je asfaltirana, i očiti karavanski put koji je prethodnica Karolinske ceste, a spušta se s prijevoja Peć prema Plasama.
-
Na fotografijama je dio očuvanog rimskog puta kroz Vinodolsku dolinu i lijep mlin u zaseoku ispod Drivenika. Fotke stavljam podsječajući kako u Vinodolskoj dolini ima očuvanih dijelova rimskog puta, al to je posebna tema o kojoj je već pisano na forumu.
-
Na fotografijama je dio Suzanove ceste ispod čvora Križišće. Vidljivo da je odnešen potporni kameni zid za druge svrhe, jer se cesta davno prestala koristiti (izgradnjom novije 1856 godine). Na fotki novog mosta iznad magistrale vide se i ostaci starog na obalnoj cesti Kraljevica-Šmrika.
-
Bravo piket! Veliki trud i znanje su uloženi u ovim objavama. Hvala! :bravo
-
:treeswing
Bravo piket! Veliki trud i znanje su uloženi u ovim objavama. Hvala! :bravo
Bilo bi dobro kad bi bilo više dokumentacije vezano za te sporednije stare ceste, no međutim dobro dođe i postojeća, te stranica https://mapire.eu koja je čudo pa se ne mora kopati po starim arhivima. Velik je potencijal iskoristiti te stare pravce i komunikacije, te prezentirati ljudima, no i ovako imaju svoju čar za nas entuzijaste koji ih rado obilazimo i gledamo kako odolijevaju zubu vremena.
-
no i ovako imaju svoju čar za nas entuzijaste koji ih rado obilazimo i gledamo kako odolijevaju zubu vremena.
Bravo i svaka čast za napisano u temi :palacgore :cool2 :bravo3, a ovdje mislim da si htio napisati "kako nestaju pod zubom vremena" :coolwink
-
Očito je da su se graditelji ceste iz 1856. godine Kraljevica-Plase malo precijenili pa su u želji da malo skrate put i izbjegnu zavoj počeli graditi nasip, no iz nekog razloga su odustali ili se to dogodilo za vrijeme proširenja ceste za vrijeme drugog svjetskog rata. Lokacija je malo iznad Hrastenice (Razbijeni Rupnikov bunker uz samu cestu). Kao i drugim slučajevima pokušaj nasipa najbolje je vidljiv zimi kad nema vegetacije.
-
Vidljiva je trasa stare ceste (puta) od Praputnjaka prema Bakarskom polju u podnožju Tuhobića. Dvije fotografije su s početka puta koji kreće od parkinga kod doma na Praputnjaku,a jedna je s lijepim pogledom neposredno iznad Želj.stanice Meja.
-
Dostupne su snimke crno-bijele snimke cijele Hrvatske na netu koje su fascinantne. Na njima se vidi kako se puno toga izgradilo na pojedinim lokacijama (naročito obalna područja) i isto tako trase pojedinih starih cesta koje nisu vidljive na današnjim snimkama jer je bilo puno manje vegetacije. Na fotografiji su označene ceste koje su ranije spominjane. Lijepo se vidi Frankopanska cesta koja se odvaja od ceste iz 1856.godine, te mjesto gdje ona nastavlja prema Kraljevici (danas je taj dio nevidljiviv iz zraka, zarasao i neprohodan radi izgrađene obilaznice. Drugi krak ceste ide prema Šmriki i u literaturi se smatra Englezovom cestom koja vodi do uvale Scott. Na mapi biciklističkih staza riječkog prstena je označena staza upravo ovim putem (cestom) koji je i danas prohodan.
-
Na području Jadranova i Šmrike su mnogi ostaci stare obalne ceste koju je zamijenila Jadranska magistrala. Na fotografiji su označeni ti dijelovi. Cesta je prohodna nakon skretanja za Jadranovo prema Crikvenici i prolazi kroz Smokovo i Klanfare ponad magistrale do skretanja za Dramalj. Djelomično je pod asfaltom, a kroz šumu je makadam. Preporuka je koristiti je pri vožnji biciklom umjesto prometne magistrale koja je ljeti prepuna vozila. Na fotografiji je skretanje s magistrale nakon kojeg se dolazi nakon 50 metara do meni zanimljivog odsječka u izvornom stanju. Dobar dio te stare ceste je zasut građevinskim materijalom poput odsječka ceste iz 1856. iznad Kraljevice.
-
https://tunera.info/cesta-od-krizisca-do-melnica-kompletno-pod-asfaltom
MELNICE Cesta od Križišća do Melnica kompletno će se asfaltirati. Lani je završena prva dionica, od Križišća do priključka JANAF-a u duljini od 2,7 kilometara, a danas je potpisan ugovor o asfaltiranju dionice od priključka JANAF-a do Melnica duljine 1,6 kilometara.
(https://tunera.info/wp-content/uploads/2025/06/krizisce-melnice.jpg)
-
Svaka čast za odličnu prezentaciju starih cesta. Najveći problem za nas koji ne poznajemo dobro taj teren je kako to pronaći na terenu.
Ukoliko imate GPS tragove cesta (srednji vijek ili starije) mogu ih ubaciti na kartu Tragovima starih putova-Interaktivna karta povijesnih cesta. (https://www.google.com/maps/d/u/0/viewer?mid=1oVP45yslt8M1eBNsh_a7Ve7ifP2jNjWk&ll=44.697912406916764%2C16.03522220000001&z=7)