Siječanj - značajni događaji

[ilirija]

01.01.1527.   Na saboru u Cetingradu Ferdinand Španjolski je izabran za hrvatskog kralja, 1530. na poniznu zamolbu vjernih, ljubljenih, plemenitih sudaca, vijeća i cijele (...) općine Sv. Vida u Liburniji potvrđuje Statut grada Rijeke.
               
Izvor: Kako čitati grad, str.514, N.Labus
Izvor: Denis Nepokoj, Gradski toranj, str.54

------------------------------------------------------------------------------

01.01.1805.   Andrija Ljudevit Adamić osnovao prvi gradski orkestar. Adamić je morao plaćati glazbenike (13),   "jednog vrsnog kapelnika, davati besplatno orkestar za svečane crkvene službe (30 godišnje), brinuti o notama, održavanju instrumenata pa čak i orgulja u zbornoj crkvi, uz određenu nadoknadu".

Izvor: Temelji moderne Rijeke, str.237          
Izvor: Povijest Rijeke 1988., str.202

------------------------------------------------------------------------------

01.01.1812.   Rijeka je postala sjedište jednog od tri distrikta Gradanske Hrvatske.

Izvor: N.Labus

------------------------------------------------------------------------------

01.01.1834.   Carskom rješitbom, nakon mnogo predstavki i pregovaranja, Rijeka je vratila municipiju u Bakru mjesta Trsat, Sušak, Dragu i Podvežicu.

Izvor: „Trsat, od davnina do današnjih dana“,Antić,Matrljan,Pavešić, Svetić;Tipograf Rijeka 1982., str.60

------------------------------------------------------------------------------

01.01.1851.   Dekretom se potvrđuju povlastice Društva za izgradnju Lujzinske ceste.
 
Izvor: Temelji moderne Rijeke, str.242

------------------------------------------------------------------------------

01.01.1853.   U Rijeci je postavljen prvi poštanski sandućić. 

Izvor: N.Labus

------------------------------------------------------------------------------

01.01.1859.   Započela sa radom Gradska štedionica. Osnovana 1858.
 
Izvor:Igor Karaman, Jadranske studije, str.109

------------------------------------------------------------------------------

01.01.1874.   Na Mlaki puštena u pogon nova Plinara koju je izgradila bečka tvrtka WIENER GASINDUSTRIE GESELSCHAFT. Lokacija stare Plinare na Školjiću smetala je širenju grada, a i kapacitet je bio nedovoljan, pa je komuna odlučila da se izgradi nova Plinara "daleko van grada" na Mlaci (tri kilometra je za ondašnje prilike bilo daleko) uz željezničku prugu koja će omogućiti lakši tran-sport kvalitetnog kamenog ugljena za isplinjavanje.
 
Izvor: http://www.energo.hr/default.asp?ru=100&gl=200408270000003&sid=&jezik=1

------------------------------------------------------------------------------

01.01.1880.   Otvorena je "Gradska opća bolnica Svetog Duha" u Rijeci, kao samostalna medicinska ustanova, od koje se administrativno odvojio Sirotinjski zavod.
   
Izvor: http://www.kbc-rijeka.hr/15000000000/klinika-za-internu-medicinu/povijest/

------------------------------------------------------------------------------

01.01.1891.   Predana zgrada novog riječkog kolodvora, izgrađena po projektu glavnog inženjera MÀV-a Ferenca Pfaffa. Kolodvor je 1907. prema novom projektu Ferenca Pfaffa djelomično rekonstruiran i simetrično dograđen s istočne i zapadne strane.
 
Izvor: Dr. sc. Nana Palinić, dipl. ing. arh.ŽELJEZNIČKA BAŠTINA RIJEKE

------------------------------------------------------------------------------

01.01.1892.   Nakon što madžarska vlada nije obnovila ugovor o subvencioniranju brodskih linija s polaskom iz Rijeke, tršcanski Lloyd ukida linije za i iz Rijeke.

Izvor: N.Labus

------------------------------------------------------------------------------

01.01.1898.   Hrvatsko-ugarsko pomorsko parobrodarsko društvo otvorilo dužobalnu liniju između Rijeke I Budve. Prvi brod koji je zaplovio na toj liniji, bio je parobrod “Fiume”.

Izvor: časopis “Dom I sviet” 1898. broj 2

------------------------------------------------------------------------------

01.01.1906.   Grad Rijeka od Komercijalne banke u Budimpešti otkupljuje dionice društva Riječki električni tramvaj.
 
Izvor: Igor Žic, Priče iz riječke prometne povijesti, Žmigavac dodatak N.L.

------------------------------------------------------------------------------

01.01.1909.   Osnovana Javna služba grada Rijeke (Servizi pubblici della citta' di Fiume), koja je objedinila gradski tramvaj, vodovod, elektricna centrala, prodaja struje, sakupljanje i odvoz smeća, pranje ulica.

Izvor: Igor Žic, Priče iz riječke prometne povijesti, Žmigavac dodatak N.L.

------------------------------------------------------------------------------

01.01.1921.   Dr. Antonio Grossich izabran je za predsjednika privremene vlade riječke države.

Izvor: http://www.fiume-book.net/Page10803/page10803.html

------------------------------------------------------------------------------

01.01.1922.   Utemeljena je Jadranska plovidba: od Jadranske plovidbe Sušak, Parobrodarskog društva Dalmatia Split, Oceania Trieste, Austro-hrvatskog društva Punat, Obalne plovidbe Dubrovnik I Hrvatskog parobrodarskog društva Senj.                                                                                               

Izvor: Sušačka revija br.84 Igor Žic Od propasti Austro-Ugarske do priključenja Italiji (kronologija)

------------------------------------------------------------------------------

01.01.1924.   Na preuređenom posjedu Grinovo na Krimeji (prijašnji ljetnikovac obitelji Frlan), u vlasništvu sušačkog trgovca Francesca Rossija Sabatinija, otvorena je Opća gradska bolnica sa samo jednim općim odjelom koji je imao 50 postelja i malom operacijskom salom. Njezin je ravnatelj bio dr. Velimir Guteša.
                           
Izvor: J.Kućić, “Prilozi za povijest rijecke kardiologije i interne medicine”, str.31

------------------------------------------------------------------------------

01.01.1925.   U Rijeci popisano 45 857 žitelja, od čega 69,8% talijana, a 23% Hrvata i Slovenaca zajedno. Bio je to prvi popis stanovništva u anektiranoj Rijeci.

Izvor: Kako čitati grad, str.528
Izvor: Daniel Patafta, Promjene u nacionalnoj strukturi stanovništva grada Rijeke od 1918. do 1924. god

------------------------------------------------------------------------------

01.01.1928.   Riječki biskup, Isidoro Sain uspostavio je bolnički vikarijat Svetoga Josipa. Naziv je kasnije promijenjen u Bolnički vikarijat Duha Svetoga.

Izvor: Marko Medved, Crtice iz crkvene povijesti Rijeke vezane uz odnos kršćana i zdravstva

------------------------------------------------------------------------------

01.01.1942.   Započinje s radom župa svete Terezije od Maloga Isusa na Sušaku (Podvežica). Upravitelj župe bio je vlč. Adam Muchtin, dotadašnji upravitelj trsatske župe.
   
Izvor: Zvona, Mjesečnik za kršćansku kulturu, prosinac 2010. broj 10/437, str.12

------------------------------------------------------------------------------

01.01.1945.    Osnovana nekadašnja bolnica Kantrida, specijalizirana za liječenje tuberkuloze kostiju. Brojila je 220 kreveta. Prostori u koje je bolnica uselila bili su već od 1924. god. namijenjeni oporavku i liječenju slabije uhranjene, distrofične i astmatične djece. Lokalitet Kantrida također je sastavni dio današnjeg KBC-a Rijeka.
       
Izvor: http://www.kbc-rijeka.hr/povijest.php   
Izvor: http://croinfo.net/forum051novi/index.php?topic=1400.msg14103#msg14103    

------------------------------------------------------------------------------

01.01.1947.   U Pazinu osnovano Istravino (prva hrvatska vinarska kuća) koje se za koji mjesec seli u Rijeku i spaja se s dvjema riječkim tvrtkama, a potom preuzia još neke primorske i istarske tvrtke.
 
Izvor: http://www.istravino-rijeka.hr/?rubrika=o_istravinu

-------------------------------------------------------------------------------

01.01.1948.   Osnovano društvo za sportski ribolov Luben.

Izvor: N.Labus

http://goo.gl/maps/pUFUj

-------------------------------------------------------------------------------

01.01.1949.   Naučna biblioteka u Rijeci počinje dobivati po jedan primjerak knjižne građe tiskane u Hrvatskoj.

Izvor: http://www.svkri.uniri.hr/index.php/o-nama/povijest

-------------------------------------------------------------------------------

01.01.1950.   Sanitarno-epidemiološka stanica (SES) u Sušaku i Gradska SES u Rijeci sjedinjavaju u oblasni Higijenski zavod Rijeka. Kadrovski popunjen i organizacijski proširen, Higijenski je zavod u tom razdoblju postigao značajne uspjehe, od kojih možemo navesti eradikaciju malarije i, kao poduhvat jedinstven u svijetu, a u zajednici s Veterinarskom službom, eradikaciju bruceloze na području Istre.

Izvor:  http://www.zzjzpgz.hr/index.php?show=povijest

-------------------------------------------------------------------------------

01.01.1953.   Osnovan je Dom narodnog zdravlja Rijeka. Djelovao je na području općine Rijeka i postigao značajan uspjeh u organizaciji izvanbolničke zdravstvene zaštite koja do tada nije bila posebno organizirana. Organizacijska jedinica Doma zdravlja Rijeka bila je i Higijensko-epidemiološka služba koja je obavljala preventivno-medicinsku zdravstvenu zaštitu.

Izvor: http://www.zzjzpgz.hr/index.php?show=povijest

-------------------------------------------------------------------------------

01.01.1964.   Spajanjem Rafinerije nafte Rijeka, Naftaplina Zagreb i Rafinerije nafte Sisak osnovana je tvrtka INA. Prvih dana djeluje pod nazivom Kombinat nafte i plina, a 26.11. iste godine dobiva današnje ime INA.
 
Izvor: http://www.ina.hr/default.aspx?id=35

-------------------------------------------------------------------------------

01.01.1965.   Spajanjem Tvornice ambalaže „8. mart" iz Rijeke, pogona izrade limene ambalaže tvornice za preradu ribe "Jadranka" iz Vela Luke i Metalnom industrijom „Lim" iz Zagreba, nastao je Metalo-grafički kombinat Rijeka.
   
Izvor: http://www.velaluka.hr/dokumenti.asp?id=116

-------------------------------------------------------------------------------

01.01.1970.   HNK Ivan Zajc zatvoreno zbog „posvemašnje dotrajalosti“. Arhitekti Fellner i Helmer bili su otvoreno protiv lokacije na kojoj je grad planirao podići Talijin hram, tvrdeći, 1883., da je nasuti teren pod jakim plimnim strujama, vrlo loše mjesto za podizanje grandioznog objekta. No mudri gradski oci bili su neumoljivi i 1970. sve se raspalo. Uslijedilo je 11 godina obnove uz ogromne troškove.
 
Izvor: NL,18.07.2012.,dodatak Žmigavac,str.8

-------------------------------------------------------------------------------

01.01.1991.   U Rijeci uveden zonski tarifni sustav, a cijelo prometno područje podijeljeno je na pet tarifnih zona. Istovremeno uveden poluautomatski sustav naplate.

Izvor: http://www.autotrolej.hr/default.asp?ru=93&sid=&jezik=1
komunalno društvo „Autotrolej“, povijest, PDF[/pre]

[Sabina]

za @fushera nije nešto iz glave ali bolje išta nego ništa.

Andrija Mohorovičić (Volosko, 23. siječnja 1857. - Zagreb, 18. prosinca 1936.), istaknuti je hrvatski znanstveni djelatnik na području meteorologije i seizmologije, s kraja 19. i početka 20. stoljeća.

Rođen je 23. siječnja 1857. u Voloskom kraj Opatije. Tamo je završio osnovnu školu, a gimnaziju u Rijeci. Studij matematike i fizike Filozofskog fakulteta u Pragu upisao je 1875. Po završenom studiju predavao je najprije na gimnaziji u Zagrebu (1879-1880), zatim na realci u Osijeku, te od 1882. god. na Nautičkoj školi u Bakru. Na vlastitu molbu 1891. godine premješten je na realku u Zagrebu, gdje 1. siječnja 1892. postaje i upraviteljem tadašnjega Meteorološkog opservatorija na Griču. Za doktora filozofije promoviran je na zagrebačkom Sveučilištu 1893. god. na osnovi disertacije O opažanju oblaka, te o dnevnom i godišnjem periodu oblaka u Bakru. Ubrzo se habilitira za privatnog docenta, a 1910. godine postaje naslovnim izvanrednim sveučilišnim profesorom, te je od 1893. do 1917/18. god. na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu predavao kolegije s područja geofizike i astronomije. Već je 1893. godine dopisni član, a 1898. god. pravi član tadašnje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Od 1918. do 1922. godine bio je tajnik njezina Matematičko-prirodoslovna razreda. Potkraj 1921. godine umirovljen je, a preminuo je u prosincu 1936. god. Pokopan je na zagrebačkom groblju Mirogoj.
Njemu u čast 1996. godine asteroid s rednim brojem 8422 dobio je naziv - 8422 Mohorovicic.

Za početak znanstvenog rada Andrije Mohorovičića odlučujući je bio rad na Nautičkoj školi u Bakru. Tu prvi put dolazi u neposredan dodir s meteorologijom, koju je predavao učenicima Nautičke škole, a što ga je toliko zaokupilo da je 1887. god. u Bakru osnovao meteorološku postaju. Za određivanje gibanja oblaka konstruirao je 1889. godine nefoskop.
Dolaskom na mjesto upravitelja Meteorološkog opservatorija u Zagrebu (1892.) usmjeruje svoj rad na tri područja. U prvom znanstveno objašnjava pojedine meteorološke pojave. Uz to mu je 1901. godine povjereno vođenje čitave meteorološke službe tadašnje Hrvatske i Slavonije, koju podiže kadrovski i instrumentalno na europsku razinu. I napokon, aktivnosti opservatorija postupno proširuje i na ostala područja geofizike.
Pokazao je zanimanje za osobito upadljive meteorološke pojave kao što su bili tornado kraj Novske 1892. god. i "vijor" kod Čazme 1898. godine. Proučavao je klimu grada Zagreba, a u svom posljednjem radu s područja meteorologije (1901) razmatra smanjivanje temperature atmosfere s porastom visine.
Početkom travnja 1893. godine Mohorovičić je uredio mrežu postaja za praćenje nevremena s grmljavinom, a 1899. godine osnovao je u kotaru Jaska postaje za obranu od tuče. Početkom 1899. godine izradio je projekt za istraživanje i iskorištavanje bure u području našeg krša, jer kako kaže "... od kolike bi to blagodati bilo za naše pusto primorje".
Početkom 20. stoljeća Mohorovičićev znanstveni interes okreće se isključivo problemima seizmologije. Analizom pokupskog potresa od 8. listopada 1909. godine, Mohorovičić je posebno unaprijedio spoznaje o mehanizmu rasprostiranja valova bližih potresa kroz Zemlju. Tom prilikom prvi je u svijetu na osnovi valova potresa utvrdio plohu diskontinuiteta brzina, koja dijeli koru od plašta Zemlje i koja je njemu u čast nazvana Mohorovičićev diskontinuitet. Ubrzo nakon Andrije Mohorovičića i drugi znanstvenici potvrđuju postojanje tog sloja.
Opća je odlika Andrije Mohorovičića kritičnost u radu. Volio je spajati opažanja s teorijom, ali nikada nije teoriju pretpostavljao motrenju. Iz njegovih izvještaja vidljiva je težnja da uradi i više, u čemu ga je sprečavao nedostatak materijalnih sredstava. Njegove misli i ideje bile su vizionarske i došle su do izražaja tek mnogo poslije (djelovanje potresa na zgrade, iskorištavanje energije vjetra, modeli Zemlje, potresi s dubokim žarištem, obrana od tuče itd.).


Zanimljivo...išao je u moju srednju školu a sramotno je što meni nije ostalo u glavi da je netko u Pomorskoj spomenuo da je i ovaj znanstvenik pohađao istu školu...a ko zna, možda je i spomenuo ali meni nije ostalo u glavi ... jer su mi u glavi bile neke druge stvari u to doba 




P.S. sada vidim da je @ilirija bio brži...ali nema veze, nek stoji

hvala! hvala!
a sada malo gren do starejeh sused davit za mohorovičića...pa kad kakovu pikanteriju zmuzen ću napisat..

[ilirija]

02.01.1492.   Maksimilijan I. diplomom povrati Grad Trsat opet kralju Vladislavu II. I tako Grad Trsat dođe opet u ruke porodice Frankopana. Kaže Kobler da obvezu nije ispunio.

Izvor: Rijeka,zbornik - geografija, etnologija, ekonomija, saobraćaj, povijest, kultura 1953., str.256
Izvor: http://croinfo.net/forum051novi/index.php?topic=2824.msg66638#msg66638

-------------------------------------------------------------------------------

02.01.1515.   U Reskriptu cara Maksimilijana upućenom riječkom municipiju, stoji da Rijeka od davnih dana zbog svojih zasluga nosi naslov "najvjernije" (civitas fedelissima). U istom reskriptu car gradu Rijeci podjeljuje pravo na dva sajma godišnje, prvi 24. lipnja na dan sv. Ivana Krstitelja, te drugi na 8. rujna, rođenje B. D. Marije.
 
Izvor: Danilo Klein, Stoljeće i pol prilika i neprilika u Rijeci i oko nje (1465-1627).

-------------------------------------------------------------------------------

02.01.1891.   S novosagrađenog riječkog kolodvora krenuo prvi vlak u pravcu Pivke. Iste godine počela gradnja dviju željezničkih stambenih zgrada.
 
Izvor: http://protorpedo-rijeka.hr/joomla16/index.php/homept/rijecka-industrijska-bastina 
Izvor: N.Labus

-------------------------------------------------------------------------------

02.01.1900.   Frano Supilo osnovao “Novi list”, dnevnik koji u prekidima izlazi do dana današnjeg. Tiskao se na Sušaku u Kraljetinoj tiskari do 01.03. iste godine, kada je uprava preseljena u Rijeku (Piazza Urmeny br.6).

Izvor: Irvin Lukežič, Riječke glose, str.54
Izvor: Sušačka revija br.58-59, Igor Žic, Povijest jedne iluzije

-------------------------------------------------------------------------------

02.01.1921.   Na sjednici Riječkog gradskog vijeća ponovo je naglašena svoju volja da Rijeka bude anektirana Italiji, ali odobrava prihvaćanje Rapallskog ugovora u smislu Opatijskog pakta.

Izvor: Rijeka,zbornik - geografija, etnologija, ekonomija, saobraćaj, povijest, kultura 1953., str.343

-------------------------------------------------------------------------------

02.01.1921.   Na groblju Kozala pokopani poginuli u "Krvavom Božiću".

Izvor: N.Labus

-------------------------------------------------------------------------------

02.01.1968.   U Rijeci umro Vatroslav Chilar, hrvatski književnik, publicist, prevodilac i bivši direktor Pomorskog i povijesnog muzeja u Rijeci. Rođen u Senju 1896.   

Igor Žic, Vatroslav Chilar, str.5

[ilirija]

03.01.1706.   Josip I. potvrduje diplomom riječki statut i privilegije.

Izvor: N.Labus

-------------------------------------------------------------------------------

03.01.1808.   Pučki zaštitar Augustin Dani obrazložio da je rimski luk jedini antički spomenik u gradu Rijeci, „te da i nadalje treba biti sačuvan kako ne bi bio osuđen da iščezne“.     

Izvor: Kako čitati grad, str.33

-------------------------------------------------------------------------------

03.01.1823.   U Balton-Le-Moorsu u Engleskoj rođen Robert Whitehead, utemeljitelj I prvi vlasnik Tvornice torpedo. Zbog svoje iznimne poduzetnosti, aktivnosti I inicijative, proglašen je 1876. počasnim građaninom Rijeke. Umro u Becket Parku u Engleskoj 16.11.1905.

Izvor: Irvin Lukežič, Riječke glose, str.79,80

-------------------------------------------------------------------------------

03.01.1825.   U Karlovcu je rođen Vinko Pacel, književnik i profesor na riječkoj gimnaziji. Posljednji urednik časopisa “Neven”. Umro 1869.

Izvor: http://www.radio-mreznica.hr/blog/price-profesora-mrkvice/hrvatski-sabor-u-cetinu-karlovacki-vjesnik-rodjen-vinko-pacel-rodjena-d
Izvor: SUŠAČKA REVIJA broj 69, Saša Dmitrović,  Od Nevena do Googlea

-------------------------------------------------------------------------------

03.01.1907.   Josip Srdoč (Serdoz Joseph) po zanimanju kovač, prvi je radnik zaposlen u brodogradilištu Danubius.

Izvor: Monografija 3.maj 1984., IC Rijeka , B.Sušanj, G.Manon, str.34

-------------------------------------------------------------------------------

03.01.1926.   Imenovano je Povjerenstvo za riječku luku koje na temelju Nettunskih konvencija u svojstvu glavne pomorske oblasti usklađuje rad svih pomorsko-lučkih i drugih mjesnih prijevoznih i posredničkih službi.

Izvor: N.Labus

-------------------------------------------------------------------------------

03.01.1932.   Sestre Milosrdnice Sv.Vinka (hrvatske) morale su se otcijepiti od zagrebačke provincije i osnovati samostalnu talijansku provinciju u Rijeci, zauzvrat su, uz podršku ordinarija, mogle ostati raditi u gradskoj bolnici.
   
Izvor: Marko Medved, Crtice iz crkvene povijesti Rijeke vezane uz odnos kršćanstva I zdravstva
Izvor: Marko Medved Riječka crkva i aneksija grada Italiji 1924. Godine

-------------------------------------------------------------------------------

03.01.1979.   U Rijeci zabilježena minimalna temperature od -7o C. Aerodromi u Rijeci I Puli, zatvoreni su zbog bure i lošeg vremena.

Izvor: RIJEKA 1978-1982., Izdavač: SKUPŠTINA OPĆINE RIJEKA, Glavni urednik: Miroslav Bajzek, Tisak: TIPOGRAF - RIJEKA, travanj, 1982., str. 188.

[ilirija]

04.01.1569.   Nadvojvoda Karlo izdaje privilegij, u kojem isključivo građani Rijeke imaju pravo obavljati trgovinu na malo.

Izvor: Giovanni Kobler,  Memorie per la storia della liburnica citta di Fiume III, str.281/322

-------------------------------------------------------------------------------

04.01.1719.   Car Karlo IV. izdao diplomu, kojom potvrduje statut i privilegije grada Rijeke.

Izvor: Rijeka, zbornik - geografija, etnologija, ekonomija, saobraćaj, povijest, kultura 1953., str.559

Autor Roberta F., CC BY-SA 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=2563349

-------------------------------------------------------------------------------

04.01.1751.   Snažan potres kome je slijedila neprestana trešnjava još sutradan. Potresi su se ponavljali cijeli mjesec i kasnije, da bi zamrli u proljeće. Sljedeći, ne osobito jaki, su uslijedili u studenom 1752, 24.04.1753., 16.03.1754. U znak zahvale za prestanak potresa uvedeno je zavjetno štovanje sv. Filipa Nerija.

Izvor: N.Labus

-------------------------------------------------------------------------------

04.01.1868.   Počinje redovito izlazi "La Bilancia" (prvi – ogledni broj izašao je 23.12.1867.). Najprije subotom kao tjednik, a od kraja 1870. g. novine su izlazile dnevno (osim blagdana), sve do 1919. Novine su se osim na Rijeci mogle dobiti u Pešti, Beču, Trstu, Hamburgu, Berlinu i Zurichu. Tiskale su se kroz čitavo vrijeme svog izlaženja u tiskari Emidia Mohovicha, koji je bio i glavni i odgovorni urednik.

Izvor: Rijeka,zbornik - geografija, etnologija, ekonomija, saobraćaj, povijest, kultura 1953., str.613

La bilancia od 14.11.1918.

-------------------------------------------------------------------------------

04.01.1890.   Gabor Baross (1848.-1892.), mađarski minister zaslužan za razvoj riječke luke, proglašen počasnim gradaninom Rijeke.
 
Izvor: Nina Spicijarić Paškvan, Prilog biografiji Gábora Barossa, PDF

-------------------------------------------------------------------------------

04.01.1946.   Odlukom Prosvjetnog odjela Oblasnoga N.O.O. za Istru i Gradskog N.O. za Rijeku osnovano je 4.  Narodno kazalište sa sjedištem u Rijeci s dramama: Hrvatskom i Talijanskom, te Operom i baletom. Istim aktom imenovana je I privremena uprava Narodnog kazališta / Teatro del popolo na čelu s intendantom dr. Đurom Rošićem, direktorom Opere Slavkom Zlatićem, direktorom Hrvatske drame Ivanom Cuntom, direktorom Talijanske drame Tulliom Fonda i članom uprave Osvaldom Ramousom s osnovnim zadatkom da umjetnički, tehnički i personalno formira buduće kazalište.

Izvor: http://www.hnk-zajc.hr/Default.aspx?sec=19
Kako je stvarano Narodno kazalište / Teatro del popolo danas Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca Rijeka

-------------------------------------------------------------------------------

04.01.1977.   U Trentu (Italija) umro Giorgio Alessandro Conighi (rođen u Rijeci 07.06.1892) građ. Inžinjer, zapovjednik riječkih vatrogasaca (1925.-1940.), član iredentističke organizacije  “Giovine Fiume”, jedan od zapovjednika riječke legije.

Izvor: http://it.wikipedia.org/wiki/Giorgio_Alessandro_Conighi
Izvor: http://www.fiume-rijeka.it/images/Elenco%20dei%20legionari%20dannunziani.pdf
Izvor: http://www.vatrogasci-rijeka.hr/Slike/povijest/ZAPOVJEDNICI.pdf

http://istria-fiume-dalmatia.blogspot.hr/p/italian-biographies-quarnaro.html

-------------------------------------------------------------------------------

04.01.1985.   U Zagrebu umro Lovro von Matačić, dirigent i skladatelj. Maestro sa Sušaka. Često nazivan u svijetu grand segneur europske glazbe i kulture ili grand segneur s Balkana. Dirigent i ravnatelj opernih kuća u Osijeku, Novom Sadu, Ljubljani, Beogradu i Rigi.  Ravnao orkestrom Bečkih simfoničara. Dirigirao u Bayreuthu, Beču, Berlinu, Dresdenu, Londonu, Clevelendu, Tokiju, Milanskoj Scali, Rimskoj operi, u Pragu, itd. Šef-dirigent Nacionalnog orkestra Kneževine Monaco, počasni dirigent Japanskog simfonijskog orkestra u Tokiju. U Hrvatskoj, 1964. postaje doživotni šef-dirigent Zagrebačke filharmonije. Dobitnik mnogobrojnih nagrada i priznanja. Još za života postao je legendom i našim najvećim glazbenikom. Rođen na Sušaku 14.02.1899.
 
Izvor: http://www.hgu.hr/status/23/matacic.htm

Uploaded by Zlatka Salopek, http://en.wikipedia.org/wiki/Lovro_von_Matačić

-------------------------------------------------------------------------------

04.01.2007.   Ana Jelušić osvojila je drugo mjesto u slalomu na zagrebačkom Sljemenu, jedinoj hrvatskoj utrci Svjetskoga skijaškoga kupa, ostvarivši najbolji rezultat u karijeri.

Izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/Ana_Jelušić

Foto: Roni BRMALJ, http://www.novilist.hr/Sport/Ostali-sportovi/Zimski-sportovi/Ana-Jelusic-u-utrci-za-clana-Komisije-sportasa-MOO-a

[ilirija]

05.01.1860.   Carskim Reskriptom Bartol Zmajić je imenovan velikim županom Riječke županije i civilnim kapetanom Bakra i Rijeke.

Izvor: N.Labus

------------------------------------------------------------------------------

05.01.1894.   Održana je svečanost stavljanja zgrade Guvernerove palače pod krov.

Izvor: Kako čitati grad V, str.382

------------------------------------------------------------------------------

05.01.1921.   Nakon vojnog poraza i propasti Talijanske regencije Kvarnera na 'Krvavi Božić' 1920. vlast u Rijeci preuzima Privremena vlada na čelu s Antoniem Grossichem, bivšim predsjednikom Talijanskog nacionalnog vijeća Rijeke, koji je ujedno bio i ministar vanjskih poslova. Vlada je imala deset ministarstava odnosno dvanaest ministara, a njezino djelovanje bilo je određeno dekretom - zakonom od 07.01.1921. Glavna zadaća Privremene vlade bila je stvoriti uvjete za izbore na kojima će se izabrati riječka konstituanta i privremeno vršiti funkcije izvršne vlasti.

Izvor: http://arhinet.arhiv.hr/_Generated/Pages/Stvaratelji.PublicDetails.aspx?ItemId=13296
Izvor: Daniel Patafta, Privremene vlade u Rijeci (listopad 1918. – siječanj 1924.)

------------------------------------------------------------------------------

05.01.1921.   D'Annunzijevi legionari započinju s povlačenjem iz Rijeke, a sam pjesnik-vojnik napušta grad zrakoplovom 13 dana kasnije.
   
Izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/Gabriele_D'Annunzio

------------------------------------------------------------------------------

05.01.1921.   Na sastanku u sjedištu fascia, osnovan je Nacionalni blok (Blocco Nazionale) pod predsjedanjem ing. Conighija.   

Izvor: N.Labus

------------------------------------------------------------------------------

05.01.1953.   U Trstu umro Marcello Ostrogovich. Uz Cornellija Zustovicha, jedan od najplodnijih riječkih slikara gradskih veduta stare Rijeke i primorskih mjestašca oko nje (Volosko, Rukavac, Matulji, Mošćenice) te istarskih starih jezgri i ambijenata. Rođen u Rijeci 19.01.1888.
 
Izvor: Sušačka revija 38-39, Daina Glavočić, Carlo i Marcello Ostrogovich riječki slikari prve polovice 20 st.

------------------------------------------------------------------------------

05.01.1978.   U Zagrebu umro Zdenko Balabanić, riječki slikar i likovni pedagog. Nastavnik na Pedagoškoj akademiji u Rijeci. Slikao je primorske pejzaže, figurativne motive, portrete, gradske vedute i mrtve prirode.  Rođen u Novalji 19.01.1927.
 
Izvor: http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=53597

------------------------------------------------------------------------------

05.01.1990.   Nadbiskup Anton Tamarut preuzima službu nadbiskupa metropolita riječke nadbiskupije. Na službi ostaje do preminuća 28.06.2000.

Izvor: Bakarska zvona,Mjesečnik za kršćansku kulturu, br.6, srpanj-kolovoz 2009.str.25/28
http://www.ri-nadbiskupija.hr/upload/zvona/zvona0709.pdf

------------------------------------------------------------------------------

05.01.2005.   52-godišnja Riječanka, kao najstarija prvorotkinja u povijesti riječkog rodilišta rodila je carskim rezom dvije djevojčice, u razmaku od jedne minute. Starija blizanka teška je 3,120 kg i dugačka 51 cm, a druga 2,720 kg i dugačka 49 cm.

Izvor: N.Labus
Izvor: http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285F286328592863285A28582858285F2863287A287128632863285A285C285A285D2861285A28632863286328582863I

Riječke blizanke u rukama sestre Violete Iskra
http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285F286328592863285A28582858285F2863287A287128632863285A285C285A285D2861285A28632863286328582863I

------------------------------------------------------------------------------

05.01.2005.   Na sjednici Nadzornog odbora Novog lista d.d. većinom glasova razrješen je direktor Zoran Borčić, te imenovan Franjo Butorac za novog direktora tvrtke. Zoran Borčić obnašao je dužnost direktora godinu i pol dana, dok je Franjo Butorac dosad bio direktor izdavačke kuće Adamić u vlasništvu Novog lista.

Izvor: N.Labus

[ilirija]

06.01.1288.   Nastao najstariji pravni spomenik na hrvatskom jeziku – Vinodolski zakonik, u čijem su sastavljanju i potpisivanju sudjelovali i predstavnici Trsata (plovan Vazmina, satnik Nedrag, sudac Dominik, i Vika). 
   
Izvor: „Trsat, od davnina do današnjih dana“,Tipograf Rijeka 1982., str.49

------------------------------------------------------------------------------

06.01.1572.   Giacomo Giacomini, član obitelji koja je u Rijeci izgradila značajan ugled od početka XVI. stoljeća i čiji su članovi obavljali niz funkcija u gradskoj i crkvenoj upravi, izabran je za riječkog arhiđakona, no smrt ga je zatekla vrlo brzo – već 06.12. iste godine u kojoj je i izabran.

Izvor: Sušačka revija br.62.63, Kristina Benić – Škurinje … Prije trgovačkih centara ...

------------------------------------------------------------------------------

06.01.1913.   U Sušaku umire češki glazbenik, kompozitor i predavač na sušačkoj gimnaziji Karel Kukla. Sahranjen uz kapelicu na trsatskom groblju.
   
Izvor: Sušačka revija br.66/67, Andrija Brondić – Karel Kukla

------------------------------------------------------------------------------

06.01.1918.   Salezijanci na poziv Marijine udruge stižu u Rijeku. 

Izvor: Kako čitati grad V, str.201, 528

------------------------------------------------------------------------------

06.01.1944.    U privatnoj zgradi na Zametu u kojoj je uređena jedna učionica, NDH otvara hrvatsku školu. Škola se zbog bombardiranja zatvara već u travnju, I nastavlja s radom tek 1945. nakon oslobođenja.
   
Izvor: Milivoj Čop, Ornela Pleša -  105 godina Osnovne škole Zamet, Rijeka 1988, str.84

]

[ilirija]

07.01.1652.   U Senju rođen Pavao Ritter Vitezović, hrvatski književnik, povjesničar, jezikoslovac i nakladnik. Predlagao je i uporabu dijakritičkih znakova u hrvatskom pravopisu i tako bio ispred svog vremena. Umro je u Beču 20.01.1713.
   
Izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/Pavao_Ritter_Vitezović

-------------------------------------------------------------------------------

07.01.1783.   Ugledni posjednik Francesco Thiepolo uputio Gradskom vijeću molbu za podizanje jednog „Teatra Nobile“, što opisuje u osam točaka. Traži besplatno zemljište u susjedstvu kuće Battiani, monopol na 25 godina, tijekom kojih će organizirati kazališne priredbe, balove tijekom karnevala, osigurati bolji orkestar i dvije komične družine svake godine. Obvezuje se izgraditi kazalište u dvije godine, u kazalištu napraviti klub (Casino) za ugledne građane, osigurati jednu ložu za Gubernij i jednu za suce rektore te omogućiti bolje osvjetljenje od sadašnjeg. Od Vijeća traži, ukoliko je suglasno s danim uvjetima, da pripremi ugovor. Općina je, uzevši u međuvremenu u najam Bonovo kazalište, izgubila interes za gradnju nove kazališne zgrade.

Izvor: Nana Palinić,Projekti kazališta Bono-Gerliczi i Teatro Nobile

-------------------------------------------------------------------------------

07.01.1830.   Radi ostavinske rasprave sastavljen je popis Adamićeve nepokretne imovine i procijenjena njezina vrijednost. Među nekretninama nalazila se velika zgrada kazališta (kbr. 464), kuća zvana Rotonda pored zgrade gradske straže (kbr. 704), gradilište na obali zvano Locanda Nuova pored kuće Caligarich i Cragnez, imanje Potasch na Brajdi, vinograd Dolac, kuća na Sušaku (kbr. 144, 2/3 vlasništva), vinogradi te kuća i mlin u Martinšćici.    

Izvor: Temelji moderne Rijeke, str. 248

-------------------------------------------------------------------------------

07.01.1865.   Počinju izlaziti novine “Giornale di Fiume” kao tjedna novina. Uređuje ga i tiska u svom Stabilimeno tipo-litogragrafico fiumano Emidio Mohovich. Sa izlaženjem prestaju 30.12.1865. Novine su ponovo počele sa izlaženjem u prosincu 1970., da bi krajem 1871. Definitivno presatlae sa izlaženjem. U drugom izlaženju, tiskane su u tiskari “Patriotica fiumana”. Urednik je bio dr. dr. Carlo Salvadori. Izlazile su dnevno (osim ponedjeljka).
   
Izvor: Lea Lazzarich, Izvori o riječkim povijesnim novinama 1813.-1918.
Izvor: http://crolist.svkri.uniri.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1110720043
Izvor: Rijeka, zbornik - geografija, etnologija, ekonomija, saobraćaj, povijest, kultura 1953., str.612

-------------------------------------------------------------------------------

07.01.1867.   Sastala se komisija Austrijskog ministarstva rata, i procijenila da su riječki pokusi s torpedom održani u prosincu 1866., unatoč uočenih brojnih nedostataka, bili uspješni, da se nedostaci mogu otkloniti te da nakon što se torpedo poboljša, može započeti s novim pokusima.

Izvor: Miljenko Smokvina dip. oec. Pro torpedo Rijeka, Rijeka, Hrvatska, Isporuke riječkih torpeda Japanu

-------------------------------------------------------------------------------

07.01.1895.   U fotografskom studiju l. Carposia napravljene prve fotografije za službene potrebe policije u Rijeci: budući da nikako nije uspjela ustano¬viti  identitet dvoje prevaranata koji su se predstavili kao Carlo Farkas i Maria Sram, policija je poslala njihove fo¬tografije u Zagreb, Budimpeštu, Trst, Beč, Prag i drugdje.
 
Izvor: Slavko Katnić,  Arte miracolosa, stoljeće fotografije u Rijeci, str.301

-------------------------------------------------------------------------------

07.01.1901.   U gradskom kazalištu održano je natjecanje pjesama u dijalektu u organizaciji Književnog kruga (Circolo letterario). Suprotno odluci žiria, koji je prvu nagradu dodijelio pjesmi "Son tabachina" Alberta DeRea, a drugu "Dime Rita" Achilea La Guardie na tekst Arriga Riccottia, publika je glasno protestirajući prisilila žiri da prvu nagradu dodijeli pjesmi "Dime Rita" zbog njenog patriotskog značaja. 

N.Labus 

-------------------------------------------------------------------------------

07.01.1921.   Donesen dekret-zakon koji je odredio djelovanje vlade Antonia Grossicha. Prema njemu ta je vlada trebala stvoriti uvjete za izbore na kojima će se izabrati riječka konstituanta i privremeno vršiti funkcije izvršne vlasti, također se prema njemu od sada u Rijeci trebalo suditi u ime “suverenog naroda Rijeke”.

Izvor: Daniel Patafta, Privremene vlade u Rijeci (listopad 1918. – siječanj 1924.)

-------------------------------------------------------------------------------

07.01.1921.   Riccardo Gigante podnio ostavku na mjesto gradonačelnika, pa je umjesto njega izabran odvjetnik Salvatore Bellasich, bivši tajnik (segretario) prve privremene vlade. Formirana privremena vlada na čelu s talijanskim Narodnim vijećem.

Izvor: Daniel Patafta, Privremene vlade u Rijeci (listopad 1918. – siječanj 1924.)
N.Labus

-------------------------------------------------------------------------------

07.01.1934.   Čitateljima predstavljen Sušački list “ISTINA” (1934. – 1941.). Prvotno je izlazio kao vjersko glasilo da bi postupno prerastao u jasno usmjeren politički list. Uprava i uredništvo “Istine” bili su isprva u Samostanu časnih sestara Svetoga Križa, a potom u Starčevićevoj dvorani na Sušaku. Krug oko “Istine” bio na osobit način povezan s Trsatskim svetištem, pa su i lik Gospe Trsatske i obrisi bazilike Majke Milosti bili istaknuti u zaglavlju tjednika, koji je od prvoga do posljednjeg broja tiskan u Primorskom štamparskom zavodu Vladimira Devčića.  Pokretač lista, koji se prodavao u Hrvatskom primorju, Gorskome kotaru i Lici, bio je dr. Ivan Starčević, biskup senjsko-modruški (1932. - 1934.). Starčevićev nasljednik, biskup dr. Vikor Burić podržavao je također djelatno izlaženje “Istine”.
Formalno, vlasnik lista bio je svećenik Adam Muhtin, a urednik Josip Blažina. Presudnu potporu listu davao je Marin Bubanj, prvak Katoličkog pokreta na Sušaku. Posljednji broj je otisnut kao dvotjednik 30.03.1941.
 
Izvor: https://mbasic.facebook.com/fluminensia?v=timeline&timecutoff=1385649500&page=20&sectionLoadingID=m_timeline_loading_div_1388563199_1357027200_8_20&timeend=1388563199&timestart=1357027200&tm=AQBh5cq-SYxoCCTu
Izvor:  http://www.klub-susacana.hr/revija/clanak.asp?Num=62-63&C=21

------------------------------------------------------------------------------

07.01.1942.   Policijski agenti su prilikom patroliranja u Starom gradu, otkrili na zidovima kuća ispisane svježom crvenom bojom parole sa znakom srpa i čekića, u kojima se ponavljao natpis "Viva il comunismo", "Viva le Armate rosse", "Viva la liberta", "Viva l'URSS" . Iste su noći prekrili parole gustom naslagom crne boje. Glavni nosioci te akcije bile su omladinske grupe kojima je rukovidio Mario Špiler a u kojima su se nalazili Marino Štembergher, Francesco Jagnich (Franjo Jagnjić), Eugenio Čulinović, Amleto Mantegazza, Mirko Grbac, Nevio Baccarini, Zvonko Bušljeta i još neki.

Izvor: "Prva godina NOB-a na riječkom području " str. 93

------------------------------------------------------------------------------

07.01.1944.   U 11:30 sati započelo je anglo-američko bombardiranje Rijeke.
   
Izvor: Alberto Balarini, Mihael Sobolevski,Žrtve talijanske nacionalnosti u Ri i okolici 1939.1947,PDF,str.113
Izvor: Cronologia - Istriana - dal 1941 al 1999

------------------------------------------------------------------------------

07.01.1945.   Započela bombardiranja angloameričkih aviona s obje strane Rječine. Bombardiranja trajala do do 20. travnja 1945.
   
Izvor: Fotografska vrela o oslobođenju Rijeke 1945.

------------------------------------------------------------------------------

07.01.1945.   U Klosterneuburgu, nedaleko Beča umrla Agata Breuner-Whithead, udovica Johna Whiteheada. Rođena 18.07.1859.
   
Izvor: http://www.geni.com/people/Agathe-Whitehead/6000000018175868502

[ilirija]

08.01.1862.   Zbog naredbe Ministarstva unutrasnjih poslova iz Beča. izvršen je strogi pretres uredništva i tiskare novina Gazzetta di Fiume, nakon čega je uhićen urednik I nakladnik Ercole Rezza.
      
Izvor: Irvin Lukežić, Riječki knjižar, tiskar, novinski urednik i nakladnik Ercole Rezza

-------------------------------------------------------------------------------

08.01.1873.   Imendan carice i ugarske kraljice Elizabete (radni dan sa skraćenim radnim vremenom javnih ureda).

Izvor: N.Labus

-------------------------------------------------------------------------------

08.01.1888.   U prisutnosti predstavnika riječke civilne i crkvene vlasti na čelu s guvernerom grofom Augustom Zichy i načelnikom Giovannijem De Ciotta, službeno je otvorena zgrada Muške građanske škole u ulici Ciotta, zgrada u kojoj danas radi Srednja talijanska škola i osnovna škola "Dolac". Početak nastave bio je 20.09.1888, prvi direktor škole Giorgio Viezzoli.
   
Izvor: http://www.ss-talijanska-ri.skole.hr/scuola/storia/storia2

-------------------------------------------------------------------------------

08.01.1893.   Društvo za brodogradnju Howaldt i dr. i Društvo za dokiranje (oba iz Rijeke), sklapaju sa ugarskim ministrom trgovine, ugovor o gradnji doka i brodogradilišta na području Brgudi. Ugovor je imao vrijednost od 10 godina.
   
Izvor: Monografija 3.maj 1984., IC Rijeka , B.Sušanj, G.Manon, str.21

-------------------------------------------------------------------------------

08.01.1912.   Općinsko zastupstvo Sušaka u svrhu početka izgradnje bolnice imenuje Permanentni odbor zastupstva u sastavu: "...dr Ivan Kiseljak, kotarski liječnik, dr Nikola Bačić, općinski liječnik, dr Milan Kovačević, privatni liječnik u Sušaku, dr Hugo Fabijanić, privatni liječnik u Sušaku, dr Juraj Ožbolt, privatni liječnik u Rijeci, mr ph Ivica Velčić, ljekarnik u Sušaku, ing arh Vladimir Vidmar, arhitekt u Sušaku i tehn. Juraj Chvele, tehnički izvjestitelj kotarske oblasti."
Zbog pogoršane gospodarske, a poslije i političke situacije izgradnja bolnice nije pokrenuta ni do početka Prvoga svjetskog rata (1914.). Tako je ovdašnje pučanstvo i dalje za bolničke usluge ovisilo o Bolnici Sv. Duha "s onu stranu Rječine".

Izvor: Milan Zgrablić - Poteškoće oko osnivanja obiju bolnica u Sušaku

-------------------------------------------------------------------------------

08.01.1920.   Utakmica između Reprezentacije Rijeke i Vojne komande (Comando Militare) ušla je u povijest kao prvi nastup reprezentacije Rijeke,  kao i zbog grba kojeg je neka talijanska nogometna selekcija nosila na dresovima. U jednom od izdanja Talijanskog olimpijskog komiteta objavljeno je i potvrđeno da je upravo na ovoj utakmici prvi put na dresu Azzura upotrijebljen takozvani "Scudetto" s talijanskom trobojnicom. Taj isti grb nosi i danas talijanska reprezentacija. Do kraja WW2 talijanske selekcije nosile su na dresu grb kraljevske obitelji Savoia. Na ovaj način Rijeka i Kantrida zauzimaju mjesto u povijesti talijanskog nogometa. Prije početka utakmice kapetan Rijeke Goacci predao je kapetanu CM-a buket i riječku trobojnicu (karmin crveno, žuto, plavo).
   
Izvor: Zlatko Moranjak, Rijeka nogometa 1873. – 1948., str.77

-------------------------------------------------------------------------------

08.01.1944.   Komanda karabinjera uvela je u Rijeci policijski sat, tako da je kretanje noću moglo biti jedino uz propusnice.
 
Izvor: N.Labus, http://croinfo.net/forum051novi/index.php?topic=2840.msg24004;topicseen#new

-------------------------------------------------------------------------------

08.01.1946.   Na narodnom zboru održanom u Rijeci, građani Rijeke iskazali želju za sjedinjenje sa Jugoslavijom. O željama Riječana,  sa zbora je upućen telegram Skupštini Ujedinjenih naroda.
 
Izvor: Rijeka, zbornik - geografija, etnologija, ekonomija, saobraćaj, povijest, kultura 1953., str. 387

-------------------------------------------------------------------------------

08.01.1947.   Plivački klubovi Primorac i Jedinstvo ujedinjuju se u  Fiskulturno društvo Primorje. Društvo je 1948. godine reorganizirano, i stvoreno je Sportsko društvo Primorje, a malo potom i Plivački klub Primorje.

Izvor: Sušačka revija br.62.63, Boris Petrović – Stoljeće ponosa

-------------------------------------------------------------------------------

08.01.1974.   Na Zboru radnih ljudi fakulteta usvojena je odluka Znanstveno-nastavnog vijeća sa 161/4. sjednice o promjeni naziva Strojarsko-brodograđevnog fakulteta u Tehnički fakultet u Rijeci.

Izvor: N.Labus

[ilirija]

09.01.1612.   Po naređenju nadvojvode, kapetan Della Rovere uvodi fratre u posjed na Trsatu koji im je ranije oduzeo Gašpar Knežić. Spor između Gašpara Knežića, trsatskog zakupnika i franjevaca trajao je godinama.

Izvor: Igor Žic, Kratka povijest grada Rijeke, str. 41.

-------------------------------------------------------------------------------

09.01.1828.   Gradski edil Adam Olf, u izvještaju obavještava Gradsko vijeće o zatvaranju kanala između dvije kuće. Račun podnosi 22.01.1828. To znači da je i u niskom dijelu Starog grada već u veljači 1828. postojala kanalizacija.
               
Izvor: Kako čitati grad V, str.471

------------------------------------------------------------------------------

09.01.1888.   Upriličena je inauguracija nove školske zgrade, ženske osmogodišnje građanske škole u kojoj je danas Sveučilišna knjižnica. Opremljena je u skladu s visokim talijanskim standardima koji su vladali u prosvjetnim ustanovama toga vremena.
 
Izvor: http://www.svkri.uniri.hr/index.php/o-nama/povijest
Izvor: Kako čitati grad V, str.359, 524

]

-------------------------------------------------------------------------------

09.01.1897.   Osnovana fotografska sekcija Kluba prirodnih znanosti. Službeno otvorenje upriličeno početkom mjeseca rujna. Prvi predsjednik bio je Sandor (Alessandro) Riegler.   
       
Izvor: Slavko Katnić,  Arte miracolosa, stoljeće fotografije u Rijeci, str.301

Ana Alebić Juretić, 2008. godina triju obljetnica – kaže 07.01.

-------------------------------------------------------------------------------

09.01.1898.   Svečano je otvoren dom Hrvatske čitaonice na Trsatu. Izgrađen je za 15 mjeseci. Gradnja doma zajedno sa izdacima za kupnju zemljišta, s pristojbama i taksama stajala je 30.573.11 forinti.

Izvor: „Trsat, od davnina do današnjih dana“,Antić,Matrljan,Pavešić,Svetić;Tipograf Rijeka 1982., str.93

-------------------------------------------------------------------------------

09.01.1909.   Na Sušaku rođen kompozitor Artur Klementi. Umro u Sarajevu 26.11.1985.

Izvor: https://www.youtube.com/watch?v=OqkCupctpjU&feature=youtu.be

-------------------------------------------------------------------------------

09.01.1916.   Zabranjen Novi list.

Izvor: Ljudmila Toševa Karpovitz, Riječki korpus separatum 1868. – 1924., str.193

-------------------------------------------------------------------------------

09.01.1918.   Na redovnoj izbornoj skupštini CS Olympie, izabrano novo predsjedništvo kluba: predsjednik: Antonio de Schlemmer, potpredsjednik: Ugo Mattersdorfer, Tajnik: A. Susmel, Podtajnik: L. Kobi Blagajnik: R. Kovacs, Revizori: E. Fabbroni, R. Starcich, A. Vanich, E. Frumann Kap. Ekipe: I. Keszler.

Izvor: Zlatko Moranjak, Rijeka nogometa 1873. – 1948.

-------------------------------------------------------------------------------

09.01.1920.   Giovanni Giuriati, kao izaslanik D'Annunzia, i Gino Antoni, kao izaslanik Consiglio nazionale, govore na Mirovnoj konferenciji u Parizu.   

Izvor: Sušačka revija br.84 Igor Žic Od propasti Austro-Ugarske do priključenja Italiji (kronologija)

Giovanni Giuriati

-------------------------------------------------------------------------------

09.01.1922.   Osnovan Ferrobeton, jedina profesionalna građevinska tvrtka u Sušaku u razdoblju međuraća. Tvrtka se bavila i kupnjom te prodajom zemljišta i zgrada, kao i građevinskoga materijala. Utemeljitelj Ferrobetona bio je inž. Stjepan Rovešak iz Crikvenice, a prvi predsjednik inž. Milan Čalogović, pionir u korištenju armiranobetonskih konstrukcija u nas.

Izvor: David Buneta - Mogućnosti i dosezi međuratnoga sakralnog graditeljstva u Sušaku na primjeru pregradnje crkve Presvetoga Srca Isusova

-------------------------------------------------------------------------------

09.01.1967.   U Mariboru umro Pavel Rasberger, kompozitor. (Rođen u Ljubljani 21.01.1882). Djelovao kao zborovođa pjevačkih društava u Ljubljani, Bakru i kao dramski umjetnik u kazalištima u Ljubljani, Zagrebu i Mariboru.

Izvor: N.Labus
Izvor: https://sl.wikipedia.org/wiki/Pavel_Rasberger

[ilirija]

10.01.1516.   Datacija na ruži (rozeti) sa pročelja crkve Uznesenja Marijina (Vele crikve): «DIE. X. JAN. MDXVI».

Izvor:  http://www.rijeka.hr/Default.aspx?art=211
Izvor: N.Labus

------------------------------------------------------------------------------

10.01.1853.   U Voloskom rođen Andrija Stanger, odvjetnik iz Voloskog. Opatijski gradonačelnik 1895. – 1918. Uveo je hrvatski jezik u javnu općinsku službu, borio se za uređenje bolnice u doniranoj zgradi Delmestrijevih (zasluge su požnjeli Talijani 1919.), a bio je i među osnivačima Komunalne male realne gimnazije 1909. Godine 1914. izazvao je skandal pozdravivši talijanskog ministra vanjskih poslova San Giulijanija govorom na hrvatskom. Umro je 30.01.1934. u Voloskom.

Izvor: Problemi sjevernog Jadrana 12 (2013), str. 85-99; Amir Muzur, Vesna Leiner,  Uliks Stanger, prilozi za biografiju velikog, neopravdano zanemarenog Istranina

------------------------------------------------------------------------------

10.01.1894.   Zaslugom dr. Jaromira von Mundy i grofa Johanna Wilczeka koji su donirali ambulantna kola, nešto medicinskih instrumenata i materijala, u Opatiji osnovano Dobrovoljno društvo za hitnu pomoć. Službeni naziv društva bio je “Freiwilige Rettungs-Gesellschaft des Kurortes Abbazia”.
Društvo je počelo sa radom 14.01.1894. Prvi predsjednik društva bio je dr. Franz Tripold.

Izvor: Janez Fischinger - Dobrovoljno vatrogasno i spasavajuće društvo lječilišta Opatija

------------------------------------------------------------------------------

10.01.1902.   Autonomna stranka zamijenila je svog prvaka Maylendera s Francescom Viom, koji je umjesto Maylendera izabran za gradonačelnika.

Izvor: http://en.wikipedia.org/wiki/Autonomist_Association
N.Labus

------------------------------------------------------------------------------

10.01.1903.   Gradsko Zastupstvo (Reppresentanza civica) odobrava odluku školskog vijeća (Consiglio scolastico) iz 1902. kao i odluku gradskog magistrata (Magistrato civico), kojom se odbija zahtjev hrvatskih općinskih škola u Rijeci, koji je napismeno dala grupa Hrvata, predvođena odvjetnikom Barćićem. Školsko vijeće je u svojoj odluci izjavilo da Hrvata u Rijeci nema toliko da bi zahtjev za školom na hrvatskom jeziku bio opravdan; uostalom u obližnjem Sušaku postoje hrvatske škole na raspolaganju svim Hrvatima iz Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s boravištem u Rijeci, a to su oni za koje Barćić traži hrvatske škole na trošak općine; budući da je bilo odlučeno putem referenduma koji su u doba kraljevskog komesara organizirale školske vlasti (1899) u podopćinama da su tzv. illirici, koji pripadaju Rijeci, tražili potpunu taliansku školu, dakle bez nastave na hrvatskom jeziku, koje su za učenike bile samo gubitak vremena. Samo jedan vijećnik, Albert Širola, predložio je da nastava na hrvatskom bude uvedena, uz mađarski jezik, kao obavezni dopunski predmet. Prijedlog je jednoglasno odbijen.

Izvor: N.Labus

------------------------------------------------------------------------------

10.01.1921.   Arditi napustili Rijeku.

Izvor: N.Labus

------------------------------------------------------------------------------

10.01.1934.   Donesen prvi pravilnik o ribljoj burzi. Vrijedio do 22.10.1937.
      
Izvor: Vanja Seršić Veletržnica ribe u prošlosti i danas

Detalj plana Sušaka iz 1937. Pod brojem 3, bila je smještena pučka kuhinja, a "tu negdje" u blizini je bila riblja burza.

------------------------------------------------------------------------------

10.01.1937.   Gjuro Szabo (Hrvatski pjesnik, konzervator i muzeolog), upućuje apel načelstvu grada Sušaka, u kojem naglašava nužnost restauratorskih radova na Trsatskoj gradini
   
Izvor: Kako čitati grad, str.73.

[ilirija]

11.01.1850.   U Brseču rođen Eugen Kumićić (Jenio Sisolski), hrvatski književnik i političar. Zagovornik ideja Ante Starčevića.  Uređivao pravaške novine „Hrvatsku vilu“ i „Hrvatsku“. Bio je među najistaknutijim Istranima svojeg vremena. Najpoznatija književna djela su: „Olga i Lina“ (1881.), „Začuđeni svatovi“ (1882.), „Gospođa Sabina“ (1883.), „Saveznici“ (1883.), Pobijeljeni grobovi (1896.) te povijesni romani: „Urota zrinsko-frankopanska“ i „Kraljica Lepa“. Umire u Zagrebu  13.05.1904.                
Izvor: http://www.give-me-art.com/josip-eugen-kumicic/

-------------------------------------------------------------------------------

11.01.1866.   U Rijeci rođen Higin Pajkurić ( (+17.02.1949. Varna), jedan od osnivača bugarske trgovačke mornarice.

Izvor: Sušačka revija broj 61, Irvin Lukežić, Obitelj Pajkurić

-------------------------------------------------------------------------------

11.01.1875.   Idejni začetnik torpeda Riječanin Giovanni Blasius Luppis de Rammer umire u Milanu. Pokopan je na središnjem milanskom groblju.

Izvor: http://www.lupis.it/Personaggi/Giovanni%20Luppis.htm
Izvor: http://www.biographien.ac.at/oebl_5/371.pdf     Österreichisches Biographisches Lexikon 1815–1950"

-------------------------------------------------------------------------------

11.01.1890.    Profesor Pomorske akademije dr. Peter Salcher održao u Klubu prirodnih znanosti predavanje o slikarstvu i fotografiji (Llber Malerei und Photographie) BCSN 1 (1896).

Izvor: Slavko Katnić,  Arte miracolosa, stoljeće fotografije u Rijeci, str.300

-------------------------------------------------------------------------------

11.01.1898.   Instalacija Maylendera za gradonačelnika, ali on ne želi dati prisegu zbog novih zakona prema kojima je u ostavci.

Izvor: Rijeka, zbornik - geografija, etnologija, ekonomija, saobraćaj, povijest, kultura 1953., str.234

-------------------------------------------------------------------------------

11.01.1902.   U Zagrebu umrla Marija Akaćić (Maca Peris), hrvatska kazališna glumica. Proglašena jednom od najvećih glumica ilirizma. Rođena u Hreljinu 1835. godine.
 
Izvor: http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=47637
Izvor: http://novine.novilist.hr/default.asp?WCI=Pretrazivac&WCU=285A286128632859285A2863285A28582858285C286328632863285A28602860285A28632863286328582863J

-------------------------------------------------------------------------------

11.01.1919.   Andrea Ossoinack i predsjednik Talijanskog nacionalnog vijeća Antonio Grossich obavijestili su talijansku vladu da Francuska pokušava, koristeći se prilikama u Rijeci, okupiranoj od Saveznika, steći prednost na riječkom tržištu.

Izvor: Ljudmila Toševa Karpovitz, Riječki korpus separatum 1868. – 1924., str.193

-------------------------------------------------------------------------------

11.01.1935.   Smješten je prvi bolesnik u novoj Banovinskoj bolnici u Sušaku.
 
Izvor: http://www.formula1-dictionary.net/rijeka_6_a.html

-------------------------------------------------------------------------------

11.01.1944.   Na Kantridi odigrana posljednja službena nogometna utakmica. Nastupile su kombinirane momčadi Fiumane i Elletre.

Izvor: Marinko Lazzarich Stoljetno iščitavanje povijesti pod stijenama riječkoga sportskog hrama

[LLeon]

11.01.1972.      U ranu zoru uhićeno je deset sudionika Hrvatskog proljeća. Uhićeni su poimence: Franjo Tuđman, Marko Veselica, Šime Đodan, Hrvoje Šošić, Vlado Gotovac, Vlatko Pavletić, Jozo Ivičević-Bakulić, Ante Glibota, Zvonimir Komarica i Ante Bačić.
Bila je to posljedica Titove odluke o ugušenju pokreta, koja je donesena još prethodne godine i zbog koje je veći dio hrvatskog republičkog vodstva već bio uklonjen s položaja. U stanovima uhićenih provedena je premetačina koja je trajala satima, no u kojoj nisu pronađeni dokumenti o zavjeri protiv države. Uhićenici su dovedeni pred sudove, pod optužbama za nacionalizam, kontrarevolucionarstvo i separatizam. Slijedećih dana uhićeni su i drugi pojedinci, a mnogi su ostali bez posla. Veliki broj sudionika Hrvatskog proljeća napustio je zemlju i otišao u emigraciju.
         
Izvor: http://www.dnevno.hr/ekalendar/na-danasnji-dan/51070-uhicenje-pripadnika-hrvatskog-proljeca-tudman-pavletic-gotovac-1972.html

[ilirija]

12.01.1519.   Umro je car Maskimilijan I. (rođen 22.03.1459.). Očevom voljom izabran za cara (nasljednika) 1486., na tronu je od 1493. Za cara Svetog Rimskog Carstva Njemačkog Naroda okrunjen je bez papinskog ceremonijala krunjenja. Naslijedio ga je unuk Karlo (V.) Španjolski. 

Izvor: Giovanni Kobler,  Memorie per la storia della liburnica citta di Fiume II, str. 3/235

------------------------------------------------------------------------------

12.01.1593.   Nadvojvoda Ernest smanjuje porez svim građanima Rijeke na uvoz žita s 20 na 10 karantana.
 
Izvor: Giovanni Kobler, Memorie per la storia della liburnica citta di Fiume II, str. 77
Izvor: N.Labus

------------------------------------------------------------------------------

12.01.1634.   Grofica Uršula Thanhausen zavještala isusovcima cijelu Kastavsku gospoštiju s Veprincem i Mošćenicama.
      
Izvor: Kako čitati grad, str.162, 515

------------------------------------------------------------------------------

12.01.1837.   Mozes Saul ha-Levi 12. I. 1837. daruje Općini vlastitu trokatnu kuću čija su vanjština i unutrašnjost iste godine preuređene po nacrtima gradskog edila Adama Olfa. Nalazila se u starom gradu u Calle del Tempio (danas Ul. J. Trdine), stara k. č. 251/246, poslije br. 5. Bila je to treća po redu sinagoga u Rijeci

Izvor: Zlatko Karač, Mala ortodoksna sinagoga u Rijeci – povijest i obnova

------------------------------------------------------------------------------

12.01.1885.   Osnovan je "Club Alpino Fiumano" (Riječko planinarsko društvo) zaslugom ing. Ferdinanda Brodbecka koji je postao prvi predsjednik. Zanimljivo je da je ing. Brodbeck bio angažiran na izgradnji velebne kazališne zgrade - današnje HNK Ivana pl. Zajca. U prosincu iste godine Brod-beck se vraća u svoj Beč, a za predsjednika društva izabran je odvjetnik Dr. Stanislao Dall'Asta. Društvo je imalo alpinističku sekciju, a od 1906. g. i skijašku sekciju. Godine 1902., počinje izdavati vlastitu reviju "Liburnia".
       
Izvor: Zlatko Moranjak, Rijeka nogometa 1873. – 1948.
Izvor datuma, http://www.hps.hr/planinarstvo/datumi/

------------------------------------------------------------------------------

12.01.1897.   Michele Maylender je po treći put izabran za gradonačelnika, ali opet odbija prisegnuti; istog dana mađarska vlada raspušta Zastupstvo i raspisuje nove izbore.

Izvor: N.Labus

------------------------------------------------------------------------------

12.01.1898.   Na sjednici gradskog Zastupstva opet je za gradonačelnika izabran Maylender, koji opet odbija prisegu. Objavljena je odluka (gubernija?) kojom se raspušta Zastupstvo i sazivaju novi izbori za 05.04.

Izvor: Rijeka, zbornik - geografija, etnologija, ekonomija, saobraćaj, povijest, kultura 1953., str.234

------------------------------------------------------------------------------

12.01.1973.   Dogodila se eksplozija rezervoara i ogromni požar u INA Rafineriji nafte na Urinju. Pravodobnom intervencijom vatrogasaca spriječeno je da se požar proširi i pretvori u katastrofu neslućenih razmjera. U eksploziji je poginuo jedan radnik rafinerije.
   
Izvor: http://www.formula1-dictionary.net/rijeka_7.html

------------------------------------------------------------------------------

12.01.1980.   Predsjednik Italije Sandro Pertini imenovao je, radi velikih zasluga, doživotnim senatorom Lea Valiania. Leo Valiani, novinar, povjesničar i političar, bio jedan od vođa talijanskog otpora, a potpisao je i naredbu (zajedno s Luigijem Longom, Emiliom Serenijem i Sandrom Pertinijem) da se izvrši smaknuće Benita Mussolinija. Rodio se u Rijeci, 09.02.1909. kao Leo Weiczen. Umro je u Milanu, 18.09.1999.
   
Izvor:

Izvor: http://it.wikipedia.org/wiki/Leo_Valiani

[seas]

05.01.1860.   Carskim Reskriptom Bartol Zmajić je imenovan velikim županom Riječke županije i civilnim kapetanom Bakra i Rijeke.

Izvor: N.Labus

------------------------------------------------------------------------------

našao sam jednu nepodudarnost. Ja imam isti podatak kao i ti, ali danas sam naletio na jedan drugi podatak o imenovanju Zmajića za župana:

http://ppmhp.hr/120-godina-svecana-odora-baruna-vinka-zmajica/  :

"..... Porodica Zmajić podrijetlom je iz Korčule, gdje se 1696. po prvi put spominju Vinko Smaich i njegova žena Katarina Ragusin. Vinko III. Zmajić dolazi 1797. u Bakar. Ondje se oženio Antonijom Medanić. Njihov je sin Bartol Benedikt Zmajić (1813–1888) nakon završena pravnog studija radio isprva u Bakru, a potom pri riječkom Guberniju. U razdoblju od 1852. do 1860. bio je predsjednik i inspektor Središnje pomorske oblasti. Osobito se zalagao za javno dobro i unapređenje zdravstvenih prilika, i to pomažući stanovništvo za vrijeme velike epidemije kolere, koja je 1855. godine zadesila Rijeku i okolicu. U razdoblju od 1861. do 1868. obnašao je čast velikog župana Riječke županije. Zbog svojih je zasluga uzdignut u red viteza (1855) i baruna (1876) te je odlikovan Redom viteza Željezne krune II. i III. razreda, a uz nasljednu plemićku titulu baruna dodan mu je pridjevak Svetoivanski. Od 1870. godine zastupnik je u Hrvatskom saboru i delegat u Ugarskom parlamentu. Bio je velik rodoljub, vatreni ilirac, prijatelj bana Ivana Mažuranića i Josipa Jurja Strossmayera. ...."

To bi značilo da nije od Sječnja 1860. nego '61. Šta vi mislite o tome?