Novogradnje u Rijeci i okolici (construction update)

[ilirija]

Priprema terena za mislim stotinjak novih stanova na Zametu

Mom potomku je ovo diplomski rad

[gorgoroth]

Šta projekt zgrade ili 
Ako je zna li se broj stanova

[ilirija]

Šta projekt zgrade ili 
Ako je zna li se broj stanova

Zgrade i cijelog okoliša. Kako to već ide, valjda na arhitekt...

[gorgoroth]

a broj stanova

[ilirija]

a broj stanova

Stari, nemam pojma kako to sve izgleda. Nema me u Ri i sve što znam, sve je to preko telefona.

[KarlaRi]

gorg, pogledaj ovo

od 14 do 24 minute priča se o stanovima na Zametu.

[ilirija]

a broj stanova

Neboder od 10-12 katova, stotinjak stanova

[mikimiki]

Gorg, evo ti napokon nebodera.

[gorgoroth]

Ma dajte 1. april je prošao 

[zokxy]

Izgradnja ribarske luke Klenovica napreduje, refuler radi punom parom ... slike su od 02.04.2012.

[gorgoroth]

GUŽVE OKO TRŽNICE DOK LUKA I RIJEKA PROMET PREGOVARAJU, GRAĐANI MUKU MUČE

Zaobilaznica Demetrove uređena i – zatvorena

Zbog problema i gužvi odlučeno je za javni promet otvoriti cestu unutar lučkog područja, koja je prije nekoliko tjedana u cijelosti uređena, no još nije otvorena




RIJEKA Nalet vozila na dostavljača robe u Demetrovoj ulici, pokraj ribarnice, potvrdio je teze trgovaca i ribara s riječke place koji već mjesecima upozoravaju kako je prometno rješenje u ulicama oko tržnice ne samo neadekvatno, nego i potencijalno opasno. Iako ozlijeđenih srećom nije bilo, a prema informacijama Policijske uprave PGŽ dostavljača koji je otvorio vrata svog vozila u ruku je retrovizorom udarilo drugo vozilo, riječki ribar Damir Badžek ističe kako je stvar u tome da je Demetrova ulica preuska da bi progutala sav promet, te ujedno služila za dostavu robe na tržnicu.
   
Opasnost vreba

– Ovaj put je sve prošlo dobro, ali prije ili kasnije će se dogoditi teži nalet. Rješenje problema je prije svega u najavljenom otvaranju za javni promet ceste koja vodi kroz lučko područje na koju će biti preusmjeren promet, a Demetrova bi ostala prvenstveno u funkciji dostave, kazao je Badžek, neformalni glasnogovornik grupe trgovaca, ugostitelja i ribara s place koji su u više navrata javno upozoravali na loše strane prometnog rješenja što je na snazi od prošle jeseni, od kada promet oko tržnice teče u jednom smjeru.
    Projekt Lučke uprave i Grada Rijeke vrijedan tri milijuna kuna od samog je starta primjene uzrokovao gužve i zastoje u prometu, umjesto da rastereti ulice oko tržnice, što je i bila izvorna zamisao. Zbog toga je već krajem prošle godine doživio izmjene kojima je predviđeno otvaranje za javni promet ceste unutar lučkog područja, kako bi se zaobišlo »usko grlo« u Demetrovoj. A ona je prije nekoliko tjedana u cijelosti uređena, no za promet je i dalje – zatvorena. U Lučkoj upravi kao nositelju projekta pitali smo koji je razlog tome, no voditelj projekta Rajko Račeta kazao je kako se oko otvaranja moraju dogovoriti Luka Rijeka kao nositelj koncesije na lučkom području i Grad Rijeka, točnije Rijeka promet.
   
Nerazvrstana cesta

Iz Luke i Rijeka prometa, pak, poručuju kako je u tijeku finalno usuglašavanje odredbi ugovora kojim će se regulirati pitanja održavanja, odgovornosti i naplate parkiranja na prometnici koja bi time trebala iz lučkog područja prijeći u rang nerazvrstane ceste. Na pitanje kada bi cesta konačno mogla biti puštena u promet, konkretnog odgovora, međutim nije bilo, tek nejasna najava da bi se to moglo dogoditi krajem ovog ili početkom idućeg mjeseca. Teško je opravdati takvu ležernost, posebno nakon što se skupi projekt pokazao promašenim, a njegove posljedice trpe stanari, trgovci i kupci s place, ukratko isti oni Riječani koji su svojim novcem sve to platili.

Prometno rješenje ugrožava stanare
   
    Gužve kao posljedica sadašnjeg prometnog rješenja većinu Riječana koji redovito odlaze na tržnicu nerviraju, ali one koji u ulicama oko Place žive i izravno ugrožavaju. U više su navrata, ističe predsjednik MO Luka Saša Pavlović, upozoravali gradske vlasti na neodrživost sadašnje situacije.
    – Izgubili smo pedeset parkirnih mjesta, a za prolaz vozilom od Rive Boduli do izlaza iz Wenzelove ulice potrebno je više od deset minuta. Za tri milijuna kuna poreznih obveznika, dakle svih nas, dobili smo samo još veću gužvu nego što je bila. Što bi se, u ovakvim uvjetima, dogodilo da moraju intervenirati vatrogasci ili hitna medicinska pomoć? Nema šanse da se oni uopće približe zgradama. Tražili smo sastanak s pročelnicom za komunalni sustav Irenom Miličević i gradonačelnikom Vojkom Obersnelom, ali još nas nisu primili da im iznesemo ove i brojne druge probleme uzrokovane novim prometnim rješenjem, kazao je Pavlović.

http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285928592863285C2863285A28582859285A2863287A287128632863285E2858285F285A285B285928632863286328592863T

[gorgoroth]

ELITNA STANOGRADNJA POČELA IZGRADNJA ATRAKTIVNIH STANOVA BLIZU KAMPUSA NA TRSATU

Ljubičićevi stanovi pronašli kupce

Po cijeni od 2.400 do 2.700 eura za četvorni metar rezervirano je pola od ukupno 22 stana u Studentskoj aveniji čiji se dovršetak očekuje za godinu dana




RIJEKA Počela je izgradnja elitnih stanova u Studentskoj aveniji na Trsatu za koju investitori kažu da će uskoro postati najatraktivnija ulica u Rijeci. Između ostaloga i zbog njihovih stanova, koji se grade po najvišim standardima. Investitor je tvrtka Dogma, najveća riječka agencija za poslovanje nekretninama, vlasnici koje su Branko Papeš i Aida Shalabi Ljubičić, supruga jednog od najboljih hrvatskih tenisača svih vremena. Ivan Ljubičić uskoro završava plodonosnu karijeru a jedan od poslova u koje će uložiti zarađen novac su nekretnine. Prvi projekt takve vrste stanovi su na Trsatu u koje će Dogma uložiti više od četiri milijuna eura. Iako investitori ističu da im profit nije na prvom mjestu, za povrat uloženog čini se da se ne moraju bojati. Po cijenama od 2.400 do 2.700 eura za četvorni metar, već je rezervirana polovica od 22 stana čiji se dovršetak očekuje za godinu dana.
   
Radovi Lavčeviću

- Radove će izvoditi tvrtka Lavčević iz Splita koja ima iskustvo iz kampusa gdje figurira kao najbolji izvođač, kaže Branko Papeš. – Naše stanove odlikovat će kvaliteta kakva još nije zabilježena u Rijeci, a u Hrvatskoj su možda tri ili četiri slične zgrade i to isključivo u Zagrebu. Želimo postaviti nove standarde po pitanju gradnje i kupcima ponuditi najbolje za ono što plaćaju. Pritom im želimo ponuditi kvalitetan način života, kvalitetnu gradnju po pitanju materijala i nivoa gradnje, estetski prelijepu zgradu, a tek na četvrtom mjestu nam je profit. Tako smo odlučili jer želimo biti primjer drugim investitorima, a s druge strane, mislimo da istočni dio grada zaslužuje takve stanove. U Rijeci nema bolje mikrolokacije od Trsata, kaže Papeš, inače i sam Trsaćanin.
    Svaki od 22 »Ljubičićeva« stana ima ima osigurano jedno do tri parkirna mjesta, a 80 posto njih izravni ulazak iz lifta. Najatraktivniji će svakako biti dvoetažni »penthouse« stanovi s krovnom terasom, njih osam površine od 107 do 143 kvadrata. Ostali stanovi su u rasponu od 27 do 97 četvornih metara, a svaka zgrada »blizanka« imat će i po jedan poslovni prostor rezerviran za »tihu« djelatnost.
   
Najviši nivo

- Nivo izgradnje bit će najviši, što podrazumijeva najbolju izolaciju, ventilirajuću fasadu, stolariju za koju nam u Italiji nisu vjerovali da ćemo je ugraditi u stanove. Tu je i energetska učinkovitost kojom će se postići 40 do 60 posto manja potrošnja, solarni paneli za zagrijavanje vode, vrhunski parketi, pločice, zaštita od sunca integrirana u same prozorke otvore... Cijene će ovisiti o veličini stana, pri čemu svaki kupac praktički besplatno dobiva parkirališno mjesto ili više njih, rekao je Papeš, koji će također, kako kaže, preseliti u stan u Studentskoj aveniji.
    Dogma nekretninama je ovo prvi projekt ove vrste, a ako je suditi prema interesu za stanove, trebao bi biti uspješan. Zbrojem ukupne kvadrature 22 stana i cijena koje je najavio Papeš, može se izračunati da će njegova i Ljubičićeva tvrtka njihovom prodajom uprihoditi gotovo pet milijuna eura, odnosno zaraditi gotovo milijun.

Treća zgrada
   
    Za dvadesetak dana trebala bi početi izgradnja i treće stambene zgrade u Studentskoj aveniji, nekoliko desetaka metara sjeverno od Dogminih stanova. Inevstitor izgradnje je tvrtka Viking iz Rijeke, koja je dogovorila partnerski odnos s Dogmom koja će prodavati njihove stanove. U toj zgradi predviđeno je 14 stanova površine od 40 do 130 četvornih metara, koji bi također trebala odlikovati visoka razina gradnje. Izgradnjom ovih triju zgrada i useljenjem novih stanara, Trsat kao jedan od najrjeđe naseljenih dijelova Rijeke dobit će oko 150 novih stanovnika.

http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=2859285A2863285C2863285A28582859285A2863287A287128632863285E2858285F285C2858286128632863286328592863R

[gorgoroth]

Riječki "waterfront"

Volpi i Štrok u utrci za Porto Baroš i Deltu; Štrok bi gradio 2.000 luksuznih stanova i najviši neboder u Hrvatskoj!

Zgrade sa 25 katova, marina sa 400 vezova, hotel, kongresni i aqua centar tek su dio planova o kojima je Goran Štrok navodno razgovarao s Čačićem, Linićem, Komadinom i Obersnelom, koji su mu dali podršku

RIJEKA Sve je neizvjesno u planu uređenja stambeno poslovne četvrti s hotelom i marinom na području Delte i Porto Baroša osim želje Gorana Štroka da se ovim projektom vrati u Rijeku.

Bivši vlasnik Hotela Bonavia, koji nikada nije skrivao prijateljske i poslovne veze sa uglednim članovima SDP-a, ovih je dana javno i vrlo detaljno opisao svoje poslovne planove u kojima su najvažniji upravo Delta i Porto Baroš, gdje bi Štrok želio izgraditi oko 2.000 luksuznih stanova, zgrade od minimalno 25 katova, marinu sa 400 vezova od čega 70-80 megajahti, hotel, kongresni i aqua centar.

Pritom je kazao i kako je obavio razgovore s najvažnijim ljudima u zemlji, ministrima Radimirom Čačićem, Slavkom Linićem, sad već bivšim ministrom Zlatkom Komadinom i riječkim gradonačelnikom Vojkom Obersnelom, kao i da su mu svi oni dali podršku. Mali problem je što bi ta podrška trebala biti tek načelne prirode i vrijediti koliko i za svakog drugog potencijalnog investitora, jer bi u suprotnom bila riječ o otvorenom pogodovanju željama pojedinaca i namještanju natječaja.
Naime, Štrokovi se planovi teško mogu realizirati bez izmjene generalnog urbanističkog plana Grada Rijeke, koji propisuje uvjete gradnje i uređenja Delte i Porto Baroša, a tu su ograničenja dosad bila prilično stroga, te je jedan od uvjeta bio da nove zgrade na Delti ne smiju biti veće od onih u neposrednoj blizini, a riječ je o oko šest katova.   

Odgovor Grada

Međutim, stvar očito ne treba tako kruto shvaćati, pa u odgovoru Odjela za urbanizam Grada Rijeke jučer navode sljedeće:

– Sukladno smjernicama iz GUP-a Grada Rijeke na Delti je moguće ukupno izgraditi 250.000 četvornih metara, od čega 40 posto može biti namijenjeno stambenoj namjeni. Unutar toga moguća su manja odstupanja koja se mogu potvrditi kroz izradu detaljnog plana uređenja.

U tom smislu, 100.000 četvornih metara bruto površine mogu biti stanovi, tako da je moguće izgraditi oko 1.500 stanova. Visina građevina nije ograničena, jer prethodno treba provesti urbanističko-arhitektonski natječaj, ali je kao ograničenje dan koeficijent mase prema kojem je ukupni dozvoljeni volumen građevina 280.000 kubnih metara što odgovara otprilike visini okolnih zgrada.

Dozvoljena je gradnja građevina većih od 30 metara, ali kao landmarka, a ne na cijeloj površini Delte, zaključuje se u odgovoru Grada Rijeke na upit našeg lista u kojem smo željeli provjeriti koliko su Štrokove želje realne. Očito i nisu sasvim neizvedive, iako tek treba vidjeti kako smjestiti čak 1.500 luksuznih stanova na tako malom prostoru.

Goran Štrok tek je jedan od ukupno 35 kandidata koji su poslali neobvezujuće pismo namjere u Lučku upravu Rijeka iskazujući svoje zanimanje.

Prije otprilike mjesec dana Štrok je i osobno bio u Lučkoj upravi gdje su mu prezentirali dokumentaciju i aktualno stanje projekta, pa su baš zato čudne brojke o kojima on govori, jer je riječkim GUP-om tamo bila predviđena maksimalno moguća gradnja zgrada od šest katova, a ne 25 katova i više, kao što bi Štrok želio.
Na Delti je stoga teško izgraditi čak 2.000 luksuznih stanova. Ni hotel u Porto Barošu, koji se predviđao sa svega 80 ležaja sigurno ne može ostati na tako malom kapacitetu.   

Problem kolektora


Nadalje, u ovom trenutku upitno je kada bi međunarodni natječaj uopće mogao biti raspisan, jer još uvijek nije utvrđena strategija po kojoj bi se realizirao riječki »waterfront«. Predstavnici nove Vlade o tome odluku još nisu donijeli, točnije sve je ostalo isto kao i prije šest mjeseci kada je Lučka uprava organizirala skup investitora pod nazivom Otvoreni dani Delte i Porto Baroša. Tamo se zaključilo kako prije raspisivanja natječaja moraju biti usklađeni Zakon o morskim lukama,Zakon o pomorskom dobru i Zakon o koncesijama, jer bi bez toga bilo krajnje rizično ulaziti u tako veliku investiciju. Nije riješen ni problem kolektora za čije je izmještanje potrebno uložiti oko 50 milijuna eura, pa je otvorena mogućnost da kolektor ostane na Delti, što bi umanjilo iskoristivu površinu od 170.000 četvornih metara i smanjilo atraktivnost investicije, pa i željeni broj stanova. Druga opcija je da se kroz natječaj ponudi investitoru potpuno ili djelomično financiranje izmještanja kolektora.

Nije donesena ni odluka o tome hoće li se raspisati jedan natječaj za cijeli prostor ili bi investicija bila podijeljena na jedan natječaj za marinu i hotel u Porto Barošu i drugi za Deltu.

I Gabriele Volpi zainteresiran za gradnju marine u Porto Barošu

Prema informacijama našeg lista prijedlog je da se Porto Baroš izdvoji i što prije ponudi zainteresiranima, jer je sasvim sigurno da bi u tom slučaju investitora bilo, prije svega zato što je riječ o izuzetno atraktivnoj lokaciji, gdje nije neophodna neka magalomanska investicija, a relativno brzo se može otvoriti barem marina u kojoj bi se našlo mjesta i za velike luksuzne jahte.

Upravo takvu jahtu povremeno uz bok riječkog lukobrana veže novi vlasnik NK Rijeke,

Gabriele Volpi, koji je navodno također zainteresiran za marinu u Porto Barošu, što znači da Goran Štrok nikako nije i ne mora biti najozbiljniji kandidat za riječki »waterfront«.

Štrok: U Rijeci želim izgraditi najvišu zgradu u Hrvatskoj

Sazrelo je vrijeme da se Porto Baroš dogodi. Taj projekt zaista treba biti nešto posebno što će ostati gradu. Želim stvoriti raskošan landmark grada – možda i najvišu zgradu u Hrvatskoj, kazao nam je jučer Goran Štrok govoreći o svom interesu za ulaganjem u Rijeci. Komentirajući najavu gradnje 2.000 stanova na Delti kazao je kako se za brojke ne treba loviti, već bi se taj broj revidirao u procesu definiranja projekta s urbanistima.
   – Ne mogu sa stopostotnom sigurnoću reći da će to biti tako, sve ovisi o tome koliko će urbanisti dozvoliti. Isto je tako teško reći koliko bi investicija stajala, moguće je od 250 do 500 milijuna eura, ovisno o tome što se dozvoli graditi. Uz, ostalo, ondje želim i sadržaje za građane, međutim, znamo zbog čega investitor ide u neki projekt. Smatram da Rijeka trenutno ima najbolji projekt za ulaganje. Tu sam počeo, prvi put sam o Porto Barošu govorio još prije 10 godina. Ovom investicijom grad bismo približili moru, a potencijala za razvoj ima. Ako ubodete šestar na kartu Europe vidjet ćete da nedostaje samo centimetar da Rijeka bude u samom centru Europe, a ja želim stvoriti nešto po čemu će Rijeka biti prepoznatljiva, rekao je Štrok. Na pitanje kako to da planira ulaganje kada Lučka uprava još nema projekta ni natječaja, kazao je kako – Vlada treba donijeti neke odluke.
   – Pomorsko dobro treba u zakonu doživjeti preinake, a osim toga netko treba odgovoriti zašto sve tako sporo ide, zaključio je Štrok dodajući kako je najbliže tome da u investiciji sudjeluje tvrtka DAR za koju kaže kako je jedna od najvećih investicijskih kuća s podružnicama u Dubaiju, Abu Dhabiju i drugdje po svijetu.


http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Volpi-i-Strok-u-utrci-za-Porto-Baros-i-Deltu-Strok-bi-gradio-2.000-luksuznih-stanova-i-najvisi-neboder-u-Hrvatskoj

[gorgoroth]

Društvo Arhitekata Rijeke o najavama Gorana Štroka

Tko bi kupio 2.000 stanova uz Brajdicu?

Ovo je vitalno gradsko područje i stoga se kod njegova planiranja ne može gledati samo interes ulagača. No pitanje je i tko bi stanovao uz kontejnerski terminal, kažu arhitekti




Na površini od 17 hektara 1.500 stanova, i to luksuznih?! Činjenica, koja se do sada nije spominjala kao mogućnost, a prema Generalnom urbanističkom planu uređenja (GUP) zone Delte i Porto Baroša je itekako moguća, isplivala je s mnogima nevjerojatnim najavama Gorana Štroka da na ovom području grada želi graditi 2.000 stanova. I to uz ostale prateće sadržaje poput hotela, marine, poslovnih prostora i različite druge sadržaje namijenjene javnosti. Za usporedbu, u Gradu su govoreći o planiranoj gradnji na Rujevici isticali kako bi novo naselje trebalo činiti 2.500 stanova i to na površini od 45 hektara. Dakle na gotovo tri puta većoj površini od one na Delti. Dozvoljena ukupna površina planiranih stanova na Delti je 100.000 kvadrata, što preračunano u eure znači lijep novac kada se stanovi prodaju. No ne treba zaboraviti i da trenutno na hrvatskom tržištu 50.000 stanova stoji – neprodano. Usto je dozvoljena gradnja građevine i više od 30 metara, ukoliko je riječ o svojevrsnom landmarku, iako se do sada govorilo o šest katova kao maksimumu zgrada koje bi se tako visinom uklopile u okolni dio grada.

   Javna rasprava

Komentar ovih najava zatražili smo u Društvu arhitekata Rijeka (DAR) čiji je predsjednik Igor Rožić kazao kako nije upoznat s brojem stanova koje Štrok želi graditi i njihovoj visini, no upozorio kako se radi o vitalnom dijelu grada čije definiranje traži široku javnu raspravu.
  – Stav struke je da se kroz arhitektonsko-urbanistički natječaj treba dati mogućnost profesionalnim timovima arhitekata da definiraju to područje. Kao i da se na temelju toga kroz široku javnu diskusiju dođe do nekakvog prihvatljivog rješenja i odgovora o tome kakva bi struktura područja trebala biti u smislu javnog i privatnog, odnosno komercijalnog i nekomercijalnog dijela. Po mogućnosti bi natječaj trebao biti međunarodni. Ovo je vitalno gradsko područje, u središtu grada, dakle ne radi se o nekakvoj greenfield investiciji na neurbaniziranom području i stoga se kod njegova planiranja ne može gledati samo interes ulagača. Iako bi interes investitora trebao biti sukladan interesu grada, a to je da to područje živi te da sadržaji budu u upotrebi. Samo numerički maksimalno iskorištavanje terena, bez da se područje u naravi ne uklopi u gradsku priču nije interes niti građana, niti ulagača, rekao je Rožić dodavši kako ima povjerenja u Grad kao instancu koja planira razvoj grada, te Lučku upravu koja upravlja tim područjem, te kako u planiranju tog prostora treba biti »oprezan, ali i hrabar«.

   Apsurdna situacija

Arhitekt Nenad Kocijan , predsjednik Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu PGŽ, je pak pojasnio kako je osnovni problem Delte što je lučko područje državno, što znači da Grad Rijeka njime ne može upravljati.

    - Sada se, pak, događa apsurdna situacija da Grad luci daje mješovitu namjenu tom lučkom području. Također, to je vrlo atraktivan prostor, jedini potencijalni pravi izlaz grada na more, a isto tako treba reći da se zaboravlja da je luka još uvijek aktivna. Primjeri iz inozemstva, koji se često spominju, poput Hamburga, Rotterdama, Genove ili Barcelone, ustvari nisu usporedivi s riječkim slučajem jer su oni najprije luku izmjestili na novi prostor, a potom se staroj gradskoj luci moglo dati drugu namjenu i sadržaje, rekao je Kocijan upozorivši kako su prilikom dolaska developera zadnja crta obrane Grada upravo urbanističke norme i bitno je da se tu ne popušta. Na pitanje je li realno očekivati 1.500 ili 2.000 luksuznih stanova, ovaj je arhitekt postavio pitanje tko će te stanove kupiti, podsjetivši i na činjenicu da je luksuzne stanove teško očekivati uz - kontejnerski terminal Brajdicu.

    - Delta traži vrlo ozbiljno osmišljavanje, a suština je u gradskoj strategiji gospodarskog razvoja, zaključio je ovaj stručnjak.   

Uključiti struku

Riječki arhitekti ističu i kako prilikom planiranja tog područja treba omogućiti maksimalan pristup obali, odnosno budućoj rivi, vidjeti koji će režim biti s marinom, hoće li to područje biti ograđeno ili ne i slično, a nužno je uključiti i domaću struku u planiranje tog područja.

    Otvorenih pitanja, dakle, ima mnogo. Osim toga, Lučka uprava za sada nije napravila projekt tog područja, a tek se očekuje i raspisivanje natječaja. Do sada su prikupili tek pisma namjere potencijalnih investitora, i to njih ukupno 35. Neriješena su i pitanja zakonske regulative oko pomorskog dobra i koncesioniranja, što znači da će do prvog krampa na Delti izgleda proći još podosta vremena. Iako, u vrijeme kada je riječko gospodarstvo u padu i kada se firme zatvaraju, a država je gladna investicija, najave o Delti i Porto Barošu doista lijepo zvuče.


Obersnel: Developeri ne mogu raditi što god žele

    – Grad Rijeka oduvijek tvrdi da početak razvoja južne Delte i Porto Baroša mora biti Urbanističko arhitektonski natječaj kojim će se utvrditi svi detalji o kojima postavljate pitanja. Da je u tom smislu bilo više razumijevanja od strane Lučke uprave, takav urbanističko-arhitektonski natječaj je već odavno mogao biti raspisan. O preciznom broju stanova preuranjeno je govoriti i nepotrebno je špekulirati. Broj stanova samo je jedan od elemenata koji će biti dio Urbanističko-arhitektonskog rješenja, rekao je jučer gradonačelnik Vojko Obersnel navodeći kako brojka od oko 1.500 stanova proizlazi iz GUP-a i podrazumijeva ostavljanje dovoljno velikog prostora za javne trgove, ulice, pješačko-rekreativnu zonu uz more i slično, a to je, uz ostalo, interes Grada i građana Rijeke.

    - Što se tiče developera, nikada nisam ni govorio da je problem da ih bude jedan ili dva ili pet. Broj developera nije presudna stvar. Presudno bitno je da bilo koji developer(i) ne mogu ondje raditi što god žele i ne mogu isključivo oni odlučiti kako će izgledati područje južne Delte, nego se prethodno, kroz Urbanističko-arhitektonsko rješenje i Detaljni plan uređenja, mora utvrditi što i koliko se može gradit, smatra Obersnel.


http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Tko-bi-kupio-2.000-stanova-uz-Brajdicu

[gorgoroth]

Vrtić,Viškovo