Iz nove knjige “Povijest Golog otoka”, zagrebačkog povjesničara Martina Previšića.
Na slici je zloglasna Petrova rupa namijenjena izolaciji najtvrđih visokopozicioniranih ibeovaca, toliko temeljito da je među nekim logorašima dobila nadimak Manastir. Petrova rupa nastala je u velikoj iskopini promjera 20 metara i dubine 7-8 metara nakon Prvog svjetskog rata, kada su Talijani tražili boksitnu rudu na Golom otoku. Kako ruda nije nađena, rupa je ostala sve do 1950., kada je Udba na tome mjestu napravila svojevrsni logor.
Petrova rupa dobila je naziv po Petru Komneniću, predsjedniku Skupštine Crne Gore koji je prvi sišao u nju, a samo nekoliko godina po izlasku preminuo je od posljedica teškog života na Golom otoku.
Oj Staljine, stara bako, ne vara se Tito lako!”
