VELEBITSKI BOTANIČKI VRT (1480m) nalazi se u sklopu NP Sjeverni Velebit, a smješten je u Modrić-docu koji je okružen šumovitim strminama Balinovca i Velikog Zavižana te travnatom padinom Zavižanske kose. Dno je poznato kao izrazito mrazište. Vrt je 1966. godine osnovao profesor botanike na Farmaceutskom fakultetu u Zagrebu Fran Kušan u znanstveno-istraživačke svrhe, ali je s vremenom postao atraktivnim turističkim objektom. Kod drvenog skloništa počinje kružna staza oko dolca, koja omogućava da ovdje na jednom mjestu za 30minutne šetnje vidimo stotine biljnih vrsta, među kojima i velebitske raritete, za kojima bismo po čitavom Velebitu morali tragati barem 30 godina.
U sredini doca nalazi se više od 40 m duboka Balinovačka ponikva. U blizini se nalazi vrh Vučjak (1.645 m) na čijem se podnožju na 1.594 m nadmorske visine nalazi mateorološka postaja i planinarski dom Zavižan.
Budući da se vrt nalazi u nižem pretplaninskom pojasu Hrvatske, odlikuje se subalpskom klimom, a zbog blizine mora, i primorskim karakteristikama podneblja.
Velebit je poznat po bogatstvu biljnih vrsta (oko 2.500), od kojih u vrtu raste petstotinjak, što zatečenih, što donesenih iz različitih predjela Velebita. Neke od rjeđih velebitskih vrsta su: velebitska degenija, hrvatska sibireja, prenjska kamenika, krški runolist, velebitski klinčić, Malijevo devesilje... Simbol Velebitskog botaničkog vrta je velebitska degenija (Degenia velebitica), endemična biljka i jedna od najpoznatijih u hrvatskoj flori. Raste samo na nekoliko lokaliteta na srednjem i južnom Velebitu, te na obroncima Velike Kapele.
Povoljno razdoblje za vegetaciju je vrlo kratko i započinje početkom lipnja, te traje do polovice rujna. U hladnijim ljetima neke biljke uopće ne donose plodove, a neke i ne cvjetaju. Većina biljaka u Modrić docu za cvatnju koristi samo dva mjeseca, srpanj i kolovoz.
Link na članak -
http://croinfo.net/vijesti-hrvatska/7381-velebitski-botaniki-vrt-zavian.html