Mlinovi,pile,stupe i stupići na Rječini

[piket]

Mišljenja sam da se premalo koristi potencijal napuštenih mlinova na Rječini, te se itekako oni mogu iskoristiti u turističke svrhe. Dovoljno je vidjeti kako su preko Učke kod Buzeta napravili priču oko "Staze sedam slapova" koju posjećuje tisuće ljudi, a naša Rječina nije ništa manje atraktivna naročito u dijelovima gdje nisu rađeni veći zahvati regulacije.
Uz malo truda može se napraviti svojevrsna "Staza mlinova" koja bi prvenstveno obuhvatila  atrakcije   na Rječini kojih ima dosta i to manje poznatih.(Najčešće se spominje Žakalj, Matešićev mlin i Martinovo selo, a bilo ih je još na desetke, te sva sela danas postoje uz Rječinu isključivo radi korištenja vodene snage, koje je prestalo korištenjem struje. Zapravo korištenje rijeke se transformiralo gradnjom hidroelektrane Valići, gdje je jezero Valići simbolično potopilo selo Valići koji su vjerojatno građeni na toj poziciji u "jami" isključivo radi mlinova koji su radili tamo. (Mikrolokacija danas nije baš atraktivna jer je puno vlage, malo sunca, a za vedrog jutra zimi se temperature redovno spuštaju ispod nule-mrazište)

Prvi mlinovi na Rječini se spominju krajem 14.stoljeća.
Naprave za pogon mehanizama mlinova za žito,pila trupaca, stupa za obradu vunenog sukna i stupa za obradu vunenog sukna i stupića za ljuštenje ječma i raži, te za trenje duhana zahtijevale su podizanje posebnog sustava jazova, jaraka ili rakva, vodenih ustava i mostova.

Na prvoj slici je mlin u Gospodskom selu slikan devedesetih.

[zokxy]

Mislim da mlinova u Valićima i nije bilo nešto, a zaista ih je kao selo uništila brana. Ali imaju zasluga i poplave i klizišta. Poslom sam bio podosta vezan prije uz Rječini i radove na njoj, to dobro znaju stariji članovi foruma i Udruge 051, pa dosta i znam o tome. U današnje vrijeme mjerilo svega je novac, a to nije baš financijski održivo - čitaj: treba uložit dosta love, a dobit ćeš figu. Ne znam...

[fran pitur]

Mlinovi I minski kanal u Valićima na katastarskoj i topografskoj karti.

Sent from my BLA-L09 using Tapatalk

[fran pitur]

Gospodsko selo. Jaz odakle je kretao jarak postoji i danas, u narodu "pod zelenin hrastićen".

Sent from my BLA-L09 using Tapatalk

[fran pitur]

Ispod Ratulja je očito 1860ih postojala neka pilana s pripadajućim jarkom i jazom između Martinovog sela i Ratulja. Ne znam ima li danas na terenu i kakvog traga ovoga.

Sent from my BLA-L09 using Tapatalk

[piket]

Ispod Ratulja je očito 1860ih postojala neka pilana s pripadajućim jarkom i jazom između Martinovog sela i Ratulja. Ne znam ima li danas na terenu i kakvog traga ovoga.

Sent from my BLA-L09 using Tapatalk

Bio sam tamo prije par mjeseci jer me zanimalo dal je što ostalo, no međutim nema ništa. Moguće je da je taj žuti objekt na planu odnijela voda, ili su ljudi iskoristili građevni materijal, a možda je bio sastavljen isključivo od drva.

[fran pitur]

Žuto su označeni drveni objekti na ovim katastarskim kartama.

Sent from my BLA-L09 using Tapatalk

[piket]

Žuto su označeni drveni objekti na ovim katastarskim kartama.

Sent from my BLA-L09 using Tapatalk

Kad nađem ću staviti slike s te lokacije kod Ratulja.

Stavljat ću lokacije od izvora prema ušću.

Prvo selo su Kukuljani u kojem su u 19.stoljeću bila 2 mlina i 6 stupa. Mlinovi su radili do 1928.godine. Od ostataka mislim da je ostao možda dio zida, ništa konkretno.

U Trnovici je bilo više mlinova i stupa. Rakva je i danas ostala kao odvojak Rječine.

Slika mlina u Gospodskom selu.

[piket]

Još jedna iz Trnovice, gdje se vidi ustava za vodu.

[piket]

Ispod Ratulja je očito 1860ih postojala neka pilana s pripadajućim jarkom i jazom između Martinovog sela i Ratulja. Ne znam ima li danas na terenu i kakvog traga ovoga.

Sent from my BLA-L09 using Tapatalk

Bio sam tamo prije par mjeseci jer me zanimalo dal je što ostalo, no međutim nema ništa. Moguće je da je taj žuti objekt na planu odnijela voda, ili su ljudi iskoristili građevni materijal, a možda je bio sastavljen isključivo od drva.

Samo ovaj zid je ostao na toj lokaciji, i uz njega je išao kanal za dovod vode.

[piket]

 U Trnovici je bilo nekoliko mlinova, pila i stupa, a čak se neko vrijeme preko jednog mlina proizvodila i struja za selo. Danas je jedan mlin restauriran i sačuvane su gospodarske zgrade.
Nekad, dok su mlinovi bili u funkciji su mještani Trnovice su da bi djecu odvratili od igre u opasnoj vodi ih zastrašivali da u vodi živi zločesti duh s crvenom kapom-malik, koji djecu odvodi u duboku vodu.

Na slici su gospodarske zgrade.

[piket]

U Martinovom selu je i danas u funkciji mlin, no u 1775 godini su osim dva mlina postojale i dvije pile, te tri stupe. Pilana na vodu je radila sve do sedamdesetih godina.
 Zatvaranjem ceste kroz Lopaču zbog klizišta se jako smanjio promet kroz Martinovo selo, pa i ugostiteljski lokal godinama ne radi, što je velika šteta jer ima potencijala.
Donedavno nisam znao da u kotlini ispod Lopače, na mjestu zvanom Podmalčina postoje ostaci nekih prastarih mlinova.

[piket]

Naselje Lukeži je bilo najveće uz gornji tok Rječine i s najviše mlinova, pila, stupa za stupanje vune i stupića za čišćenje pljeve. Na toj su lokaciji bili Lukežićev mlin po kojem je selo dobilo ime, te pilana već u 16.stoljeću. Na te dobro očuvane mlinove koje bi se moglo i preurediti su nekad pristizali seljaci iz udaljenih mjesta. (Kirija, otoci i čak iz Dalmacije).
Na slici iz 1991.godine se vidi dobro usčuvano korito kanala za kolo na vodu nekadašnje pilane.

[piket]

Na slici je kuća u kojoj su do četrdesetih godina 20.stoljeća radili pilana i mlin za kukuruz.

[piket]

Obnovljena kuća u kojoj je bio mlin danas.