Gradski toranj i kupola

[Rijeka]

Unutrašnjost je ista, i tada i sada 
____________________________________________

Negdje je pisalo da Gradski toranj nije na popisu kulturnog dobra, pa sam poslala upit u Grad da provjerim je li tome tko i zašto.

Stigao je odgovor:

Poštovani,

 nastavno na Vaš upit, prema informacijama nadležnoga Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje, kulturu, sport i mlade, odluku o tome što je kulturno dobro, odnosno svojstvo kulturnog dobra, na temelju stručnog vrednovanja, utvrđuje nadležno Ministarstvo kulture i medija, rješenjem kojim se određuje sustav mjera zaštite kulturnog dobra i obveza upisa kulturnog dobra u Registar kulturnih dobara RH, kojeg vodi Ministarstvo. Gradska ura, nalazi se unutar zaštićene kulturno - povijesne cjeline grada Rijeke, koja je upisana u Registar kulturnih dobara RH i samim time podliježe svim odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, odnosno uživa status zaštićenog kulturnog dobra.

 S poštovanjem,

Doris Šajn

Službenica za informiranje Grada Rijeke

Grad Rijeka

Upravni odjel za poslove Gradonačelnika,

Gradskog vijeća i mjesnu samoupravu

Korzo 16, Rijeka

[Rijeka]

Na samom početku studenog 2022. godine započeli su radovi na Riječkoj uri.

“Odjel gradske uprave za kulturu Grada Rijeke pokrenuo je projekt obnove kamene plastike portala Gradske ure uključujući i čišćenje cjelokupne površine portala.

Radove čišćenja portala na Gradskoj uri izvodi tvrtka Terracotta d.o.o., koja ima odobrenje Ministarstva kulture za izvođenje radova na kamenoj plastici. Vrijednost radova iznosi 138.750,00 kuna s PDV-om.

Radovi su započeli 8. studenog postavljanjem skele, a planirani završetak radova je 15. siječnja 2023. godine”, poručili su tada iz Grada Rijeke.

Rok za dovršenje radova se nekoliko puta pomicao, a to se svaki put pravdalo čekanjem konzervatora. Sredinom ovog tjedna nakon gotovo punih 13 mjeseci ipak je napokon počelo uklanjanje skele.

Izvor: Fiuman

[Rijeka]

Gradski toranj, izgrađen je na pravcu srednjovjekovnih i ranijih (kasnoantičkih) bedema.
Nad ulaznim vratima je habsburški dvoglavi orao i natpis iz 1695.g. koji evocira uspomenu na Leopolda I.. On je Rijeci 6. lipnja 1659. godine odobrio grb dvoglavog orla, s obje glave okrenute na istu stranu, kako stoji na posudi iz koje teče voda. Ispod grba je deviza INDEFICIENTER, koja treba simbolizirati nepresušiva vjernost caru. Taj je grb također na tornju.

Nakon katastrofalnog potresa koji je grad pogodio 1750.god., u okviru obnove grada, gradski je toranj dobio monumentalni portal na krunište kojega je riječki kipar A. Michelazzi postavio reljefna poprsja careva.

[Rijeka]

Natpis:

CULTUI LEOPOLDO PRIMO ROMANORUM IMPERATORIS
FLUMINESIS COM(m)UNITAS EXISTEN(te)
CAPITANEO CIVITATIS D(omi)NO FERDINANDO
LIB(ero) BAR(one) DE RUVERE IUDICIBVS D(omi)NO ANTONIO
ZANCHI ET D(omi)NO MARTINO DIMINICH
POSUIT ANNO 1654.

Prijevod:
Slavi Leopolda Prvog, rimskog cara,
Riječka općina u vrijeme gradskog kapetana g. Ferdinanda
baruna Dell Rovere i sudaca g. Antonija
Zanchija i g. Martina Diminića,
postavi godine 1654.

[Rijeka]

Drugi natpis evocira uspomenu na dolazak Karla VI. u Rijeku, 1728. godine.

Natpis:

HONORI ET GLORIAE CAROLI VI ROMANORUM IMPERATORIS
ET III HISPANIARUM REGIS HU(n)C ADVENIENTIS
FLUMINENSIS COMMUNITAS D(omi)NO ADELMO ANTONIO
S(acri) R(omani) I(mperii) COMITE PAETAZ S(acrae) C(aesareae) M(aiestatis) CUBICULARIO
PRAEFECTO REGENTE IUDICIBUS D(omi)NO ANTONIO BONO
ET D(omi)NO ANTONIO SPINGAROLI RESTAURANS
ET PERFICIENS REPOSUIT ANNO 1728

Prijevod:

Karlo VI. rimski imperator, kralj.
U počast i slavu Karla VI. rimskog cara i III. kao
kralja Španjolske, koji je ovamo došao, postavlja
Riječka općina u doba g. Adelma Antuna Petaza,
grofa sv.Rimskog carstva, kraljevskog i carskog
veličanstva komornika, kraljevskog namjesnika te
sudaca g.Antona Bona i g. Antona Spingarollija.
(Ploča) se ponovno postavlja 1728., nakon što je obnova dovršena.

(Prijevod latinskog: Kobler)

[Rijeka]

Ploča povodom restauracije gradskog tornja na Korzu iz 1801. godine


1750.g. Rijeku je zadesio strašan potres zbog kojeg je porušen veliki dio grada. Tom je prilikom srušen stari toranj sa satom. Riječani su preko godine dana živjeli u kolibama van gradskih zidina. Kad su se 1753. g. smirili potresi, gradska je općina izvršila najnužnije popravke na tornju, a tek je 1801.g. bio temeljito restauriran.
Originalna ploča pohranjena je u muzeju, a u tornju postavljena kopija.

Natpis glasi:

TVRRIM HANC
ANNO MDCCL TERRAE MOTIBUS QUASSATAM
SEDVLA DEINDE MAGISTRATVS
CVRA ANNO MDCCLIII
REFECTAM
NOVIS ANNO MDCCCI MOLITIONIBVS
ELEGANTIVS RESTAVRAVIT
S.P.Q.F.
ILLMO D. IOSEPHO A KLOBVSICZKY
PRAESIDE GVVERNIALI
ET
VRBIS CAPITANEO
EMANVELE GERGOTICH ET ANT. GAVSS
IVDICIB. RECTORIB.

U prijevodu:

Ova je kula godine 1750. potresima oštećena, zatim brižnim marom magistrata 1753. obnovljena. Skladnije su je obnovili novim dogradnjama 1801.g. Senat i narod riječki, [u doba] presvijetlog gospodina Josipa od Klobusiczky guvernera i gradskog kapetana, te sudaca i rektora Emanuela Grgotića i Antuna Gaussa.

Veličina: 92x74x12 cm

Lit.: Matejčić Radmila, Lapidarij PPMHR, 1964, str.16,17
Kobler; Memorie II., pag. 41.
Gigante Silvino; Un terremoto a Fiume nel 1750. Bullettino della deput. fium., Vol. II., Fiume 1912.
Kukuljević Saksinski Ivan; Nadpisi srednjovječni i novovjeki u Hrvatskoj i Slavoniji. Zagreb 1891.,
str. 223. broj natpisa 739.
Viezzoli Giuseppe: Contributi alla storia di Fiume nel Settecento. Fiume Rivista, 1932.. pag. 112 i 116.
Prijevod Kobler