Gradski toranj i kupola

[Rijeka]

Gradski toranj uz kupolu predstavlja ključni arhitektonski spomenik koji je preostao na mjestu nekadašnjih gradskih zidina. Na Valvasorovom djelu iz 1689. god., Gradski je toranj s krovom na četiri vode, toranj je povišen, a na njega je postavljen sat, te se udomaćio naziv Satni toranj, Torre d` orologio.

[Rijeka]

Na slici "Dolazak cara Karla VI. u Rijeku" iz 1728. god., Gradski je toranj jaka kvadratna kula razdijeljena na dva kata sa satom a prekrivena je piramidalnim krovom obloženim crijepom.

[Rijeka]

 1750. god. veliki je potres oštetio toranj te je isti obnovljen 1753. ( 1775. su skinute vratnice s vrata) Godine 1756. kupljen je novi sat a 1784. taj je zamijenjen satom na sve četiri strane tornja, rad ljubljanskog urara Johanna G. Widmana. Satovi su funkcionirali sve do 1873. godine, kada su zamijenjeni satnim mehanizmom koji je pokazivao vrijeme u Beču na međunarodnoj izložbi. Taj je sat i danas u funkciji.
1801. god., se ponovno vrše značajniji radovi na popravku kupole čija se konstrukcija raspadala a oplata padala po susjednim kućama. Restauraciju je vodio Antun Gnamb čija se tadašnja kupola, u obliku lukovice, izvrsno uklopila s postojećim baroknim slojem Gradskog tornja

[Rijeka]

Promjenu izgleda kupola opet doživljava 1890. god., prema projektu Filiberta Bazariga; izvedena je jajolika kupola čime je toranj dobio masivniji izgled. Tada se s kupole skida jednoglavi orao (postavljen 1754.) te se na njegovo mjesto postavlja jarbol za zastavu.

[Rijeka]

.

[Rijeka]

1906. god., kupola se kiti dvoglavim orlom koji je uništen 1919. god.

[Rijeka]

A potpuno demoliran 1949. god.

[Rijeka]

Toranj je u cijelosti restauriran 80-tih godina 20 st. kada je na kupolu ponovno postavljen jarbol za zastavu. 
U travnju 2017. kupola nepromijenjenog oblika -dobiva repliku dvoglavog orla kao stari simbol našega grada a čiju sliku nemam 
Slobodno netko doda
(Izvor: dr.sc.Damir Tulić, Riječki orao u povijesno-umjetničkomu kontekstu, Wikipedija)

 

[milić]

Sa zadovoljstvom ću umetnuti par slikica kako bih pripomognuo ovako lijepoj temi.
Ovo je fotografirano 19. 4. 2017. oko 12.26 po satu na fotoaparatu. (Vjerojatno nije baš precizno namješten.)

[milić]

A ovo je uslikano 21. 4. 2017. s vatrogasnih ljestava, kojima je Profesionalna vatrogasna jedinica podizala snimatelje do razine orla. Među podignutima je bio i moj sinko s mojim fotićem, od milja nazvanim by Sabina Narančasta Zvijer. U opisu fotke piše da je uslikano u 13.59 što opet treba s rezervom primiti.

[elvis]

1906. god., kupola se kiti dvoglavim orlom koji je uništen 1919. god.

A ja, ničim izazvan, mislio da je ta ptičurina stajala tamo barem par stotina godina. 

[Rijeka]

Nedavno sam pročitala knjigu "Area 051", autora Borisa Rošića. Knjiga je opisana kao drugačiji vodič kroz Rijeku, za znalce, neznalice, putnike i namjernike. Opisani su detalji grada, skriveni na javnim mjestima.
Između svega pročitanog, za oko mi je zapeo jedan fun fakt:

Osim orla koji je imao sve samo ne mirnu povijest, brojne promjene imao je i
satni mehanizam. Dugo vremena u tornju se nalazio satni mehanizam kojeg je
bilo potrebno navijati. Posao je to kojeg su, kroz vrijeme, obavljale brojne osobe,
a s obzirom na to da sat nije smio stati, u tom poslu nije bilo odmora. Sat se navijao i
praznicima i subotama i nedjeljama. Kako više nije bilo moguće naći osobu
spremnu za takve obaveze, satni je mehanizam djelomično zamijenjen
elektronikom. U sadašnjem je satu zadržano sve što se moglo od stare
tehnologije pa je to danas jedan od tri takva sata u svijetu. Druga dva nalaze se
u Kanadi i Australiji.

Kako nije naveden izvor te činjenice, pisala sam samom autoru gosp. Borisu. On je bio ljubazan i pregledao bilješke koje je vodio dok je knjiga nastajala i napisao mi da je izvor Velid Đekić: "Volite li Rijeku",stranice 15. i 16.
Ne bude mi teško, napišem mail gosp. Đekiću s upitom na isto. Nakon kratkog čuđenja što će mi to, odgovor kopiram u cijelosti:

"Na moju žalost, prošlo je 15-ak godina od tog izdanja i sada mi se doista teško sjetiti izvora. A to je pisano kao turističko štivo, gdje se u pravilu izvori ne spominju, da tekst bude turistima tečniji. Jer knjiga Volite li Rijeku? je turistički vodič.

Mislim da sam to preuzeo iz jednog članka u Novom listu, a li sada taj članak doista ne mogu tražiti u svojoj arhivi zbog ostalih obaveza, tražilo bi dosta vremena.

Eto, i to je signal koliko je dobro pisati bilješke…

 Srdačno,
Velid"

Zanimanje za takav specifikum koji Rijeka ima, ne odustajem u potrazi, šaljem mail našem Kobleru, gosp. Nenadu Labusu. Nakon par dana dolazi odgovor koji zapravo i potvrđuje moju sumnju, ali potvrđuje i onu da sve treba dobro provjeriti, slijepo copy/paste možemo i bajke.
Odgovor kopiram u cijelosti:

Ura na tornjevima, pogotovo u crkvama ima na stotine, a potječu i iz XVII. st., pa i ranije. Govorim o onima koje funkcioniraju. Dakle, tvrdnja ne stoji. Velid se nešto zaračunao. Naša gradska ura je kupljena na izložbi u Beču 1873. Dakle, nije osobito staro.
Pozdrav,
Kobler

Toliko o uri na tornju.   

[Magnum]

A ovo je uslikano 21. 4. 2017. s vatrogasnih ljestava, kojima je Profesionalna vatrogasna jedinica podizala snimatelje do razine orla. Među podignutima je bio i moj sinko s mojim fotićem, od milja nazvanim by Sabina Narančasta Zvijer. U opisu fotke piše da je uslikano u 13.59 što opet treba s rezervom primiti.

Je, bio i ja, 21.04.2017. u 10:48 :-)

[Rijeka]

Posjetili smo unutrašnjost 28.12.2011.  Gradski toranj

[milić]

Posjetili smo unutrašnjost 28.12.2011.  Gradski toranj

Tada ste još bili LPR-ci, a to se ne računa. Ogled treba ponoviti!