Senj, Novi, Crikvenica i okolica

[zokxy]

Ima i ovo

[zokxy]

Ploča u spomen Senjskih žrtava 1937. godine - nova.

O staroj vidite ovdje - http://croinfo.net/vijesti-regija/7711-partizanski-i-ustaki-spomenik-zajedno-samo-u-krasnom.html

[zokxy]

Još jedan spomenik u Senju

[milić]

Uvala Scott na razglednici poslanoj 16. lipnja 1975. g.

[Kont]

Da li vam je poznat onaj osjećaj kad se ujutro probudite sa saznanjem da ste na GO i da ste sami u kući cijelo jutro. Mir i spokoj, bez briga i obaveza, , , ...

Tako sam se i ja danas probudio. Nakon što sam mačketinu Juricu izjurio na balkon i pootvarao mu 5 konzervi mačje hrane plus jednu od rezanih šampinjona koju sam greškom otvorio, sad je nastupio meditativni dio.

Uz jutarnju kavicu palim komp i nakon brzinskog pregleda foruma, fejsa i vijesti zaključujem da bi pametnije bilo da nešto korisno uradim, naravno na kompu.
 
Ovi Zrinsko-Frankopani mi idu na živce, pa ću to odgodit za neki drugi dan.
Mogao bi malo urediti kolekciju starih slika, pa ponešto podijelit s drugima.
Folder Crikvenica, 539 files, sve razbacano, bez lokacije i kronologije...
Prvo da složim ove od kaštela i mosta u pozadini, ili obrnuto, ili da ih razdvojim?
A mogao bi malo škicnut i među dokumente, samo zbog kronologije, neću niš ...
I nakon  5 sati, evo kako sam složio slike samo od mosta preko Dubračine u Crikvenici.

Verneda, kaštel iz 1756. Ponte al Convento



Nacrt mosta iz 1812.



Za taj most Zokxy je napisao: Najvažniji je kameni most u središtu Crikvenice, pokraj crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije. Na tom su mjestu prvi kameni most, sa četiri luka, 1826. g. izgradili Mađari za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije. Na njemu je stajala kamena piramida koja se u to vrijeme postavljala na svim značajnijim prometnicama, te kip Sv. Ivana Nepomuka, češkog sveca mučenika, čuvara mostova, koji je ubijen i bačen u Vltavu. Piramida je sada smještena na desnoj strani ulaza u bivši samostan, dok se kip Sv. Ivana Nepomuka nalazi ispred ulaza u crkveno dvorište.
Moram nadodati da se na Vernedinom tlocrtu iz 1756. kip  nalazi iza foresterije (gostinjca), ali o tome kad budem uređivao slike od kaštela.

[Kont]

[Kont]

Ladislavov dječji dom, osnovan 14. travnja 1898. godine i nazvan po sinu nadvojvode Josipa i Clotilde koji je tragično nastradao u lovu.

[Kont]

Reprint crno-bijele razglednice iz 1900. godine koji prikazuje Hotel Bedenko, prvi pansion u Crikvenici, otvoren 1887. godine u Frankopanskoj ulici, kao i stari kameni most preko Dubračine.

[Kont]

Zvonko Car Godine 1933. dovršava skulpturu Madone, jedan od rijetkih radova kojeg je izveo u kamenu, očito još uvijek pod snažnim utjecajem svojih profesora na Likovnoj akademiji. Ova skulptura se danas nalazi ispred crikveničke župne crkve, a nadahnuće i model autor je našao u liku svoje prve supruge.



Još par slika iz tih tridesetih godina.

[Kont]

Taj stari kameni most s 4 luka srušen je 1937. godine radi izgradnje novog  s 3 luka. Mislim da je taj novi, izgrađen od klesanog kamena izgradio Milivoj Frković, inž. rođen u Varaždinu 1887. umro 1946. godine u Zagrebu. Diplomirao na Visokoj tehničkoj školi u Beču. Veliki projektant i graditelj mostova u kamenu i prepečenoj opeki. Izgradio je i onaj lijepi most u Kosinju, most preko Suhe Ričine u Novom Vinodolskom, most preko Bogdanice u Gospiću i ovaj na ušću Dubračine u Crikvenici.
Taj novi nije dugo stajao jer je srušen 16.04.1945.prilikom povlačenja njemačke vojske.

[Kont]

Sad pretpostavljam da su ovo slike mosta nakon 1945. godine.

[Kont]

Dubračina, rijeka u Vinodolskoj udolini, Hrvatsko primorje; duga je 12 km. Izvire kod sela Mali Dol, na 190 m apsolutne visine.Nizvodno od Triblja teče širokom dolinom (do 1,8 km), izdubljenom u mekanim laporima. Ljeti mjestimično presuši. U rijeku se ulijeva odvodni kanal HE »Nikola Tesla«. Dubračina je površinski nastavak ponornice Ličanke (Fužinarka).

Crikvenica svoj postanak i opstanak ima velikim dijelom zahvaliti vr­ijednoj prirodnoj baštini, potoku Dubračini. Voda je uvjet opstanka života, a Dubračina je kroz cijelu povijest imala dovoljno vode.

Vjeruje se da je, još u pradavna vremena Ilira (Liburna), vještih pomoraca, njeno ušće kao prirodno zaštićena luka korišteno za njihove čuvene gusarske brodice dvoveslarke.

Prirodno zaštićene uvale pružale su utočište i rimskim trgovačkim brodovima, a jedna od takvih sigurnih luka bila je smještena u nekad plovnom, širokom ušću crikveničke rječice Dubračine. Tek površne arheološke procjene otkrivenih nalaza daju naslutiti da su luka i naselje stari najmanje 2000 godina.

U 13. st. ušće Dubračine koristilo se kao izlaz na more i važnom srednjovjekovnom frankopanskom gradiću Grižanama u zaleđu Crikvenice, u koji je spadalo i staro naselje Kotor.

Ušće Dubračine je bila luka sve do početka gradnje današnje crikveničke luke 1870. godine.

[Kont]

U jednom dokumentu iz 1609. godine spominje se tunolov uz potok Dubračinu.
A do prije desetak godina tu na ušću se moglo uloviti i ponešto riba i jegulja, sve dok ih nisu  sve potamanili za marendu. Krivca za to sam pronašao na ovom linku:
http://croinfo.net/forum051novi/index.php?topic=2383.0

I za kraj, par mojih umjetničkih fotki iz 2011. godine.

[milić]

Bravo majstore!
A ono Cirkvenica mi je...još nečuveno.

[Kont]

Nastavljam sa uređivanjem slika iz foldera Cirkvenica. Vjerovatno me puca nekakva nostalgija, jer već dugo nisam išao na cjelodnevni izlet po Cirkvenici i okolici kao prije.
Kako na net-u ima puno copy/paste turističkih članaka o cirkveničkom kaštelu, neće smetat još jedan.



Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije
Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije jedna je od dviju crikveničkih župnih crkava. Sagrađena je na ušću rječice Dubračine u pradavna vremena, dok je stanovništvo još uglavnom živjelo u naselju Kotor na istoimenom brežuljku iznad Crikvenice, u okrilju stare kotorske crkvene župe. Vjeruje se da je Crikvenica dobila ime upravo po ovoj prastaroj crkvici. Godine 1412. već je bila oronula, pa je obnavlja pobožni knez Nikola IV. Frankopan, ban Hrvatske i Dalmacije, koji se tada upravo vratio s hodočašća po Svetoj zemlji. Tik uz crkvicu sagradio je prostrani samostan. Zbog osobite odanosti koju je ovaj velikaš gajio prema časnim redovnicama reda svetog Pavla prvog pustinjaka, darovao im je crikvenički samostan i crkvicu, te brojne posjede, lučke prihode i podložnike.
 
I to je to. Hvala na pažnji.