Autor Tema: Utvrda tipa 15.000 na Kalvariji (Posjeta: 8517 puta)

lappino · « **Odgovori #32 u:** 18.06.2026., 16:01:34 »

Super dokumenti, samo se tek donekle tiču teme, jer opisuju uporište poljskog tipa koje je imalo isti naziv, i nalazilo se (ugrubo) na istom području.
Dokumenti niti ne mogu spominjati utvrdu stalnog tipa, jer je njena gradnja započela nakon 1939. godine.
A budući da utvrda nikad nije bila dovršena, Kalvarija se do kraja rata vodila kao uporište poljskog tipa.
Iz onog njemačkog izvještaja s kraja 1944. godine:
"Uporište poljskog tipa Calvario Uporište se nalazi na prvoj stepenici liburnijskog krškog praga te se proteže od brda Calvario, istočno od kote 110, do uporišta stalne fortifikacije Sv. Katarina „A“. Sastoji se od četiri gnijezda otpora s četiri skupine naoružane teškim strojnicama te ima dvije interventne skupine, objedinjene u jedan vod.
Njegova je zadaća obrana predpolja koje se nalazi ispred pojasa žičanih zapreka. Taj pojas polazi sa jugoistočnih padina Kalvarije i spaja se kod kote 195 uporišta Sv. Katarina „A“ (Angheben I). Uporište je zaštićeno površinskom žičanom zaprekom koja se pruža ispred gnijezda otpora.
Ono predstavlja vezu između uporišta Angheben I i I. skupine uporišta koja tvori obrambeni sustav na istočnoj strani grada Rijeka duž donjeg toka rijeke Rječina.
Trenutačno uporište Calvario nije zaposjednuto."
***
Utvrda na Kalvariji se ne spominje, jer u to vrijeme više nije predstavljala (nedovršeni) vojni objekt, budući prenamijenjenom u javno sklonište.
Evo sam našao talijanski dokument s upitom o gradnji stalne fortifikacije na Kalvariji, datiran 4. studenog 1934. godine.
"Zapovjedništvo (V. tršćanskog, op. prev.) armijskog korpusa polazi od zamisli da organizacija obrane svojeg sektora, onakve kakva postoji ili se projektira još uvijek ima dosta nedostataka. Za njihovo otklanjanje predviđaju se značajni radovi, uglavnom na izgradnji objekata polustalnog tipa, konkretno:
Na prvoj liniji: dvije nove fortifikacije stalnog tipa, jedna na Kalvariji (Fiume/Rijeka) s ciljem djelovanja po području između utvrđenja na Sv. Katarini i mora, s adekvatnom rešetkastom željeznom ogradom duž rijeke sve do luke, i druga na Trsteniku, na koti 1055, koja bi ojačala postojeće uporište. ..."
U nastavku dokumenta, nekakav visoki vojni službenik (general?) je dao negativno mišljenje o ovoj ideji, jer bi stalne fortifikacije zahtijevale stalne posade, a to bi značilo zadiranje u brojno stanje ljudstva raspoloživog za protunapad.
***
U najkraćim riječima: na Kalvariji je postojalo uporište poljskog tipa, kojemu se trebala pridružiti podzemna utvrda tipa 15.000, koja je ostala nedovršena i bila eventualno prenamijenjena u javno sklonište.

Daluka · « **Odgovori #31 u:** 18.06.2026., 15:59:10 »

Sjeverni ulaz/izlaz moguće produžen prilikom gradnje nebodera?

Daluka · « **Odgovori #30 u:** 18.06.2026., 13:00:25 »

lappino · « **Odgovori #29 u:** 18.06.2026., 10:59:40 »

Imam ja i nekakav talijanski dopis iz 193x godine gdje se postavlja upit izgradnje objekta stalne fortifikacije na Kalvariji, pa dežurni general gnjevno odgovara da ništa od toga, jer se "nećemo skrivati iza betona, nego ćemo jurišati naprijed!" ...

Ali izgradnja utvrde je naravno bila započeta, očigledno nakon 1939. godine, jer je upravo građena prema smjernicama cirkulara 15.000 (pogledati vrlo tipičan nacrt podzemnog dijela), prekinuta sa početkom rata, pa je objekt bio prenamijenjen za (netipično) javno sklonište.

Na Kalvariji je naravno postojalo i (djelatno) zasebno uporište poljskog tipa, s položajima koje spominješ. Ono se kao takvo uredno vodi kako u talijanskim, tako i u kasnijim njemačkim izvještajima.

Kao i na Monte Lescu - velika podzemna utvrda se slabo spominje u izvještaju na koji se najčešće ovdje pozivamo (iako je navodno bila dovršena do borbene (polu)spremnosti pred travanjski rat). Monte Lesco se vodio samo kao uporište (ojačanog) poljskog tipa, i neki od tih starijih položaja su vrlo atraktivni.

Tako da je Kalvarija stvarno nedovršena utvrda tipa 15.000, što je vrlo lako provjeriti što uvidom u nacrt, što provjerom na licu mjesta.

Daluka · « **Odgovori #28 u:** 18.06.2026., 08:07:23 »

Mislim da je tu općenito nešto jako fulano.
Tu nije bila planirana nikakva podzemna borbena utvrda nego 7 borbenih položaja, a privedeno svrsi najvjerojatnije četiri sa osam mitraljeskih gnijezda.
Kako nešto čega je gradnja počela 1938. može biti građeno po smjernicama iz 12. mjeseca 1939. godine?

lappino · « **Odgovori #27 u:** 15.06.2026., 09:12:38 »

Ovo što je Elvis bio stavio pred koju godinu, ili sam bio aboavio, ili nisam imao nikakav pametan odgovor, ali iskop se naravno vidi na slici.

Ali to sam skužio tek kad sam danas na fejsu na starim slikama Rijeke vidio usporedno stanje sa i bez nebodera. Tako da se na gornjoj slici ovoga što prilažem vidi iskop za položaj, koji je nakon toga bio pregrađen u ulaz u sklonište, što sam označio kružićima na donjim/novijim slikama.

Inače, mislim da bi položaj bio ne baš velik, i to sa glavnim smjerom djelovanja ne izravno prema Sušaku/Trsatu, već bi imao "brijati" padinu ispod Katarine, odnosno djelovati nekako paralelno s Rječinom. Oklopni element bi bio čelični štit tipa MSF, dakle ne kazamata ili kupola. Naravno (budući da se radilo o utvrdi novijeg dizajna), uz njega bi (unutar istog bloka) postojao i flankirajući položaj koji bi onda djelovao prema Sušaku/Trsatu (nije intuitivno, znam, a to je ionako tek moja pretpostavka).

Enivej, evo slike: