Epigrafija

[Rijeka]

Nadgrobna ploča Johanna grofa Nugenta i njegovih kćeri Margherite i Olge, uklonjena sa zida obiteljskog mauzoleja u devastaciji šezdesetih godina prošlog stoljeća, kad je i oštećena.

[mikimiki]

tko li je to skupio?

[mikimiki]

iz Novog Lista:
  Osim dva keramička ulomka iz 16. stoljeća u jami nije nađeno nikakvih artefakata, ali su nađene razasute i vrlo oštećene ljudske kosti. Antropološkom analizom će se pokušati utvrditi spol i starost osoba kojima pripadaju, ali kako je jama čišćena nekoliko puta nakon 1945. kad je u nju bačeno više osoba, Starac smatra da se najvjerojatnije radi o posmrtnim ostacima iz grobnica obitelji Nugent koji su u jamu dospjeli prilikom obnove Trsatske gradine 1960-ih godina.

Kosi dimnjak
Tada su sarkofazi Lavala Nugenta i njegove supruge izneseni iz Mira junaka, razbijeni i ispražnjeni, a potpuno su uništene i grobne niše u arkadama, na mjestu gdje se danas nalaze kafić i zahodi. Pored toga u jami je otkriven i kosi dimnjak koji vodi do šahte kraj zahoda, a u njemu zasigane ljudske kosti iz daleke prošlosti u kojoj je netko bačen u kanal o kojem do sada nije bilo nikakvih saznanja.

   Istraživanje na prostoru iza obiteljske kuće Nugent koju koristi Gradska glazba Trsat pokazalo je da je cijeli plato parka nastao nasipavanjem građevinskog materijala u kojem je nađeno nešto ulomaka iz 18. stoljeća, a u sklopu ovogodišnjih radova očišćena je i okrugla kula iznad boćališta. Kula je građena u vrijeme Uskočko-mletačkog rata početkom 17. stoljeća, a pripadala je vanjskom obrambenom sustavu koji je od srednjeg vijeka do 18. stoljeća okruživao Gradinu i cijelo trsatsko naselje. Njegovi ostaci također su sačuvani na strmini ispod stambenog dijela srednjovjekovnog kaštela.

   Arheološka istraživanja i postupno uređenje Trsatske gradine bit će nastavljena i idućih godina, a svi budući zahvati prema mišljenju Ranka Starca trebali bi voditi vraćanju digniteta i čuvanju memorije na njenog glavnog i najpoznatijeg obnovitelja Lavala Nugenta. To prije svega znači da bi trebalo okupiti fragmente mramornih sarkofaga i oltara koji se nalaze na Gradini i vratiti ih u kapelu »Mir junaka« koja bi trebala biti privedena svojoj izvornoj funkciji. Dobar dio ulomaka može se vidjeti s novouređenog vidikovca, u donjem dijelu stambenog sklopa koji je za sada nepristupačan, ali će u nekom od idućih zahvata također biti otvoren javnosti.

   Stambeni dio srednjovjekovnog kaštela nikada nije obnavljan i zamišljen je kao arheološki park, a buduća obnova trebala bi uključiti i obiteljsku kuću Nugent kojoj treba vratiti izložbeno galerijsku funkciju. Prema mišljenju Ranka Starca, Trsat bi trebao postati mjesto na kojem će biti prezentirana sva trsatska građa i prikazana njegova povijest od najranijih ljudskiha epoha do vremena kad ga je Laval Nugent odnosno njegov graditelj Giacomo Paronuzzi artikulirao na način kako ga vidimo danas.

PS: što znači riječ "zasigane"?

[kobler]

... PS: što znači riječ "zasigane"?

Znači da je curila/kapala voda po njima, pa su se napravile sige koje vise s njih.

[Rijeka]

P(ie)di 2.
FONDA(men)ta E MURO
D`ASSOLUTA PROPRIETA
DI
GIUS(epp)e SEIDL
1844

("Piedi 2" tj. dvije stope.Temelji i zid u isključivom vlasništvu Giuseppea (Josipa) Seidla.)

Idemo dalje s ovom poslasticom!
Na kući se obnavlja fasada, i na sjevernom djelu, pod otučenom žbukom, svijetlo dana je ugledala nova ploča, istog natpisa kao i ona prednja, samo poprilično očuvanija:
Isto je, poput i prednje, postavljena na kut kuće, ali naopako! Po meni je ovo bio samo građevinski materijal koji se iskoristio za gradnju ove kuće, od ruševina neke druge kuće. Jedino što nam preostaje, jest u Arhivu pogledati koja je (su) nekretnina bila na ovo uklesano ime. 

Na prvoj slici je prednja ploča

[Daluka]

u isključivom vlasništvu Giuseppea (Josipa) Seidla.)
 Jedino što nam preostaje, jest u Arhivu pogledati koja je (su) nekretnina bila na ovo uklesano ime. 

ili na ime Josefa Seidl, čije se ime povezuje sa članstvom u Trgovačkoj deputaciji (Trgovačkoj komori) 1829. godine?
Carolina udata Seidl, dali je u vezi sa Josefom (Giusepeom, Josipom, ...)?
Gdje je ta kuća, Mlaka, Plase?

[ilirija]

u isključivom vlasništvu Giuseppea (Josipa) Seidla.)
 Jedino što nam preostaje, jest u Arhivu pogledati koja je (su) nekretnina bila na ovo uklesano ime. 

ili na ime Josefa Seidl, čije se ime povezuje sa članstvom u Trgovačkoj deputaciji (Trgovačkoj komori) 1829. godine?
Carolina udata Seidl, dali je u vezi sa Josefom (Giusepeom, Josipom, ...)?
Gdje je ta kuća, Mlaka, Plase?

Ive Marinkovića

[kobler]

... ili na ime Josefa Seidl, čije se ime povezuje sa članstvom u Trgovačkoj deputaciji (Trgovačkoj komori) 1829. godine?
Carolina udata Seidl, dali je u vezi sa Josefom (Giusepeom, Josipom, ...)?

Eh, sad ...!?
Giuseppeova žena bila je Amalia Battisti - vjenčani 6. VII. 1822. (MKV = Matična knjiga vjenčanih 468).
Za Carolinu nisam čuo, pa ne znam, ali ima Cattarina, kći Luigia Osvalda Seidla i Cecilie r. Cragnez, koja se 1855. udala za Luigia Emilia. Njen otac, Luigi Osaldo bio je veletrgovac i tajnik Trgovačke deputacije (1840.).

[kobler]

Inače, nikakav Seidl nije vlasnik bilo čega u Jozefinskom katastru 1795.! A nema ih ni među kućevlasnicima (koliko znam!) 1889.

[Daluka]

... ili na ime Josefa Seidl, čije se ime povezuje sa članstvom u Trgovačkoj deputaciji (Trgovačkoj komori) 1829. godine?
Carolina udata Seidl, dali je u vezi sa Josefom (Giusepeom, Josipom, ...)?

Za Carolinu nisam čuo, pa ne znam,

N. Crnković, Trgovačko-obrtnička komora u Rijeci Josef Seidl

[kobler]

Koliko god je to teško prevaliti preko jezka: IMAŠ PRAVO!
A ja 
Carolina Pessi bila je kći Vicenza Pessija iz njegovog prvog braka s Lorenzom Pascoletto. Udala se u nepoznato doba za arhitekta Karla Seidla (*Šumperk (Moravska) 13. III. 1858. - +Wien 10. VI. 1936.), autora od nebrojenih villa po Liburniji.

[Rijeka]

Epigrafija na Gradskom tornju

[Rijeka]

Godine 1719. je car Karlo VI. preko svog Tajnog vijeća predlagao izgradnju lazareta udaljeniju od grada te je tako 1722. postavljen kamen za novogradnju (u luci Mandrać) što se vidi iz natpisa na portalu; građen je po projektu riječkog arhitekta Atonia de Vernede (1693—1774), a dovršen je 1725. Lazaret je poharao teški požar 1813. godine, kada je izgorjela i glavna zgrada, pa otada djeluje samo djelomično do 1816. godine, kada je posve ukinut. Novi lazaret sv. Franje u Martinšćici djeluje od 1833.
Natpis je pozlaćen prije dvadesetak godina u sklopu proslave godišnjice riječke vatrogasne postrojbe (2004.?), a rad je izvela restauratorica Ljudmila Matušan.

"1722
IMP(ereret) CAES(ar) CAROLUS VI
A(rchidux) A(ustriae) P(ius) F(elix) AVG(ustus)
NE COM(m)ERCIO MARIT(imo)
SALVS PUB(blica) LAEDERETVR
LVSTRANDIS ADVENIS
MERCIBVSQVE
HAS AEDES PUBLICAS
AERE PRIVATO CONDIDIT"

U prijevodu:
"1722
Zapovijedi car Karlo VI (=šesti)
austrijski nadvojvoda, pobožan, sretan, uzvišen,
da se javno zdravlje
ne narušava pomorskom trgovinom
(pa je) za čišćenje putnika i roba
ovo zdanje
vlastitim novcem podigao"

(prijevod: Kobler)