http://novilist.hr/Kultura/Knjizevnost/Citanje-grada-kroz-ulicno-nazivlje-Publikacija-Zlatka-Moranjka-i-Ferruccia-Burburana[...] počinje publikacija »Ulicama riječkim lutam« čiji su autori Zlatko Moranjak i Ferruccio Burburan, a objavljena je u izdanju Exsta Rijeka i Instituta za fijumanologiju.
Riječ je o vrijednom i zanimljivom izdanju koje donosi popis naziva riječkih ulica kroz povijest. U tom smislu Rijeka je svojevrsni raritet, jer – kako navode autori – nijedan grad u Hrvatskoj nije u relativno kratkom vremenskom razdoblju, u svega 123 godine, doživio toliko društveno-političkih i socijalno-privrednih promjena kao što je to slučaj s Rijekom.
U vremenskom razdoblju od 1868. do 1991. na riječkoj pozornici u svojim su se povijesnim ulogama redom izmjenjivali Austro-Ugarska Monarhija (Corpus separatum i Sušak), Talijanska regencija Kvarnera, Slobodna država Rijeka i Kraljevina Italija (odnosi se na zapadni dio Rijeke), Kraljevina SHS/Jugoslavija (Sušak), njemačka uprava u okviru Adriatische Kuenstenland, vlast takozvanih Narodnih odbora koju su uspostavile oslobodilačke partizanske jedinice, FNR i SFR Jugoslavija i na kraju Republika Hrvatska.
Rušilački zanos
Neki od primjera promjena ulica u Rijeci su: Ulica Frana Supila (Trenta Ottobre, Contrada della Posta, Contrada della Posta Vecchia, Via del Municipio); Ulica Ivana Grohovca (Bovio Giovanni, Lavatoio, Via Ida Kiss, Via Germani...), Jelačićev trg (Scarpa Iginio, Piazza della Fiumara, Piazza Scarpa, Beogradski trg); Kalvarija (Via Calvario, Salita Calvario, Uspon Buonarroti); Krešimirova ulica (Via Alessandria, Corsia Deak, Via delle Stazione, Via XVII Novembre, Via Benito Mussolini, Viale delle Camicie Nere, Ulica Borisa Kidriča), Korzo (Vittorio Emanuele III, Corso, Corso re Francesco Giuseppe I, Korzo Narodne revolucije).
Ovakvo učestalo mijenjanje političko-društvenih tvorevina Rijeku čini iznimno zanimljivim supstratom za proučavanje sukcesivnih promjena ulične onomastike/toponimije. U periodu od 1900. do 1945. gotovo 85 posto ulica u Rijeci nije pretrpjelo nikakvu promjenu ili modifikaciju u svom nazivlju.
Međutim, razdoblje od 1945. do danas toliko je promijenilo riječko ulično nazivlje da je u aktualnoj riječkoj urbanoj toponimiji prisutno ostalo svega oko 18 posto ulica koje nose (ili im je u međuvremenu vraćen) nekadašnji naziv. Najradikalniju promjenu uličnog nazivlja, čije su posljedice i danas u velikoj mjeri prisutne, Rijeka doživljava po okončanju Drugog svjetskog rata. Formalno-pravno, Rijeka završetak tog rata dočekuje kao dvojni podijeljeni grad: talijanska Fiume i jugoslavenski Sušak.
[...]
http://novilist.hr/Kultura/Knjizevnost/Citanje-grada-kroz-ulicno-nazivlje-Publikacija-Zlatka-Moranjka-i-Ferruccia-Burburana
