Autor Tema: MATULJI, KASTAV I OKOLICA  (Posjeta: 181073 vremena)

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Daluka

  • Full Member
  • ***
  • Datum registracije: Lis 2015
  • Postova: 1.459
Odg: MATULJI, KASTAV I OKOLICA
« Odgovori #885 u: 08.10.2020., 10:54:33 »
Mislim da je iz ovoga jasno da se radi o evidencijskoj markici, a ne markici kao dokaz o cijepljenju protiv bjesnoće.
PRIRODA, popularni časopis hrvatskog prirodoslovnog društva, 1928.

Offline nevoso

  • Jr. Member
  • **
  • Datum registracije: Stu 2016
  • Postova: 85
Odg: MATULJI, KASTAV I OKOLICA
« Odgovori #886 u: 08.10.2020., 13:58:41 »
Markica za psa, Kastav 189? (iskopina).

Online zlukac89

  • Newbie
  • *
  • Datum registracije: Svi 2020
  • Postova: 4
Odg: MATULJI, KASTAV I OKOLICA
« Odgovori #887 u: 08.10.2020., 16:35:50 »
Lijep pozdrav, ima li tko kakvih informacija o ovoj psecoj znackici. Dali je uopce moguce dobiti kakve informacije osim toga da je to veterinarska znackica za psa. Hvala

Zašto jednostavno ne pošaljete upit na Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, on je osnovan prije gotovo sto godina i jedan je od najstarijih fakulteta u  Hrvatskoj, i gotovo sam sigurna da će Vam znati odgovoriti.

Kontakt: info@vef.hr

Kontakt za medije: pr@vef.hr

Svakako nam javite odgovor  :wavey

Poslao sam njima, iako sam nasao podatak da je cijepljenje protiv bjesnoce obavezno tek od 1948.g
Pa ako odgovore nesto javim  :wavey

Online zlukac89

  • Newbie
  • *
  • Datum registracije: Svi 2020
  • Postova: 4
Odg: MATULJI, KASTAV I OKOLICA
« Odgovori #888 u: 24.09.2022., 21:48:03 »
Lijep pozdrav, ima li tko kakvih informacija o ovoj psecoj znackici. Dali je uopce moguce dobiti kakve informacije osim toga da je to veterinarska znackica za psa. Hvala

Zašto jednostavno ne pošaljete upit na Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, on je osnovan prije gotovo sto godina i jedan je od najstarijih fakulteta u  Hrvatskoj, i gotovo sam sigurna da će Vam znati odgovoriti.

Kontakt: info@vef.hr

Kontakt za medije: pr@vef.hr

Svakako nam javite odgovor  :wavey

Poslao sam njima, iako sam nasao podatak da je cijepljenje protiv bjesnoce obavezno tek od 1948.g
Pa ako odgovore nesto javim  :wavey

Eto bolje ikad nego nikad ipak je ove godine 100 godina od izdavanja te markice pa evo odgovora kojeg sam dobio nakon 4 mjeseca i slanja nekoliko mailova na razne adrese raznih muzeja.

"Poštovani,

Javljam Vam se povodom Vašeg upita o predmetu koji ste pronašli. Kolegica mi je proslijedila Vaš upit. Ja sam voditelj Numizmatičke zbirke u kojoj su pohranjene i različite pseće markice Sušaka i Rijeke. Pseća markica koju ste pronašli je iz 1922. godine, a izdavao ih je Grad Kastav kao potvrdu o plaćanju psetarine i cijepljenju psa protiv bjesnoće. Nedavno smo na temu psećih markica objavili kraći pa Vam ga u nastavku proslijeđujem.
Držanje pasa na  području grada Kastva regulirano je tijekom 19. stoljeća državnim zakonima i općinskim propisima s ciljem da se smanji broj slučajeva bjesnoće. Zakonom o uređenju veterinarstva iz 1888. svako je gradsko poglavarstvo bilo dužno donijeti “Štatut o držanju pasa” i na pse uvesti porez. U Kraljevini Jugoslaviji Zakonom o suzbijanju i ugušivanju stočnih zaraza iz 1928.  drugostupanjska vlast morala je propisati “Pravilnik o držanju pasa” i njime uvesti porez na pse, tzv. psetarinu. “Pravilnik o držanju pasa” za područje Savske Banovine iz 1938. propisivao je da psa može držati svaka pravna i fizička osoba, osim skitnica, Roma "koji sele" i Roma “šatoraša”. Općinska uprava je bila dužna svake godine izraditi popis pasa i dostaviti ga sreskom načelstvu, koje je podatke o naplati psetarine slalo Odsjeku za veterinarstvo banske uprave. Psetarina i pseća markica plaćale su se gradskom poglavarstvu, a prikupljena svota je u cijelosti pripadala općinskoj ili gradskoj Veterinarskoj zakladi. Psetarina se nije plaćala za vojne i policijske pse, pse kinoloških društava, ovlaštenih trgovina pasa i za pse koji nastupaju u cirkuskim predstavama. Psi su se razvrstavali u kućne (čuvari), pastirske (čobanski), lovačke i raskošne. Za kućnog ili pastirskog psa plaćala se psetarina od 10 dinara (na selu 5 dinara), za lovačkog psa 30 dinara, a za držanje “raskošnog” psa 50 dinara. Za svakog sljedećeg psa iste vrste vlasnik je plaćao dvostruko. Kućni je pas tijekom dana morao biti vezan lancem u dvorištu, a noću se smio puštati s lanca samo u ograđeno dvorište ili je cijelo vrijeme morao biti na lancu. Kućni se pas na ulici morao voditi na uzici i pod brnjicom. Svaki je vlasnik morao s psom dobro postupati, timariti ga i držati u čistom, a u slučaju bolesti  morao ga je na vrijeme liječiti. Pse je bilo zabranjeno držati ili voditi u crkve, škole, javne urede, kazališta, gostionice, mesnice, klaonice, trgovine, pekarne, groblja i na javne svečanosti. Psi se nisu smjeli noću ostavljati izvan kućnog prostora, puštati na ulice ili se voditi na javna mjesta. “Zloćudni” psi morali su biti privezani i danju i noću lancem na mjestu koje nije prolazno, a u kući u kojoj se držala “zloćudna” životinja moralo se na vidljivom mjestu označiti “Čuvaj se psa!”. Ako je pas bio opasan za okolinu, gradsko poglavarstvo ga je moglo uspavati. U prošlosti su zakonski propisi vrlo šturo regulirali prava i zaštitu životinja, koja su u Republici Hrvatskoj regulirana donošenjem Zakona o zaštiti životinja iz 1999. godine.

Ako ste zainteresirani darovati nam predmet obratite se kolegi Marku Badurini koji vodi Muzejsku zbirku Kastavštine na mail: marko.badurina@ppmhp.hr
Ako imate još interesantnih predmeta koje biste htjeli identificirati slobodno nam se obratite.
Hvala Vam na upitu.
Srdačan pozdrav,
Ivo Mileusnić

Offline milić

  • Global Moderator
  • Hero Member
  • *****
  • Datum registracije: Tra 2012
  • Postova: 11.609
Odg: MATULJI, KASTAV I OKOLICA
« Odgovori #889 u: 25.09.2022., 16:32:52 »
Eto lijepog objašnjenja. :bravo
Prošeći se z manun okolo Trsata.

Offline milić

  • Global Moderator
  • Hero Member
  • *****
  • Datum registracije: Tra 2012
  • Postova: 11.609
Odg: MATULJI, KASTAV I OKOLICA
« Odgovori #890 u: 22.07.2024., 11:32:23 »

Ovo mi je bilo interesantno pročitati, možda će biti i vama. :citam1


FILATELISTIČKA SEKCIJA
PIMORskog NUMIZMATIČKOG DRUŠTVA
ILIRSKA BISTRICA
POŠTA SLOVENIJE JP KOPER POŠTANSKI URED 6254 JELŠANE

150. OBLJETNICA POŠTE JELŠANE
JELŠANE 1. RUJNA 2015.

RAZGLEDNICA PND/ 155/15
PRIGODNA POŠTANSKA MARKA,

Lipa, malo istarsko selo u neposrednoj blizini Jelšana, od sredine 18. stoljeća bila je važna poštanska postaja na raskrižju poštanskih putova prema Rijeci, Trstu i Ljubljani. U Lipi je pošta otvorena prije 1750. godine. Najbliža pošta prema Kranjskoj bila je u Zagorju na Pivki, a prema Trstu u selu Materija. Izgradnjom novih putnih pravaca, posebice izgradnjom željezničke pruge Pivka (Šempeter na Krasu) - Rijeka, i poštanski se pravac prilagodio novim okolnostima. Pošta u Lipi ukinuta je 31. kolovoza. 1865. i poštansko područje podijeljeno je između dvije nove pošte, Jelšane i Permani. Već sljedeći dan, 1. rujna. 1865. godine se smatra početkom poštanskog poslovanja u oba sela. Na taj događaj i danas podsjeća naziv gostionice Stara pošta u Permanima. Nekoliko godina kasnije pošta je preseljena u Jurdane, a jelšanska pošta na istom mjestu kontinuirano obavlja svoje poslanje već punih 150 godina. O bogatoj poštanskoj prošlosti Jelšana svjedoči poštanski miljokaz usred sela s oznakom III. i 12, što označava poštansku udaljenost do Rijeke..
U stoljeće i pol pošta u Jelšanima doživjela je mnoge promjene s promjenom država, režima i odnosa prema jeziku starosjedioca. Sve se to ogleda u nazivu naselja, pošte, u poštanskom poslovanju, na poštanskim žigovima i tekstovima na njima. Jelšanskoj pošti pripadalo je i pet sela, koja su danas u Hrvatskoj. Na starom austrijskom poštanskom žigu čitamo slovenski naziv pošte: JELŠANE, također dvojezično JELŠANE- JELSCHANE, ali nakon okupacije Italije samo talijanski naziv ELSANE. U to vrijeme jelšanska pošta pripadala je poštanskom ravnateljstvu u Rijeci. Talijani su ukinuli pomoćne postaje u Lipi, Pasjaku i Brdcu. Nekoliko godina radila je pošta u Rupi (Ruppa di Elsane) i Velikom Brdu (Berdo di Elsane). Pošta u Šapianama (Sapiane di Elsane) djelovala je i u razdoblju nakon II. rata do 1947. Nakon te godine poštu u Jelšanama i 49 drugih pošta na području slovenske Primorske preuzela je poštanska uprava u Ljubljani. Ponovno je podijeljena poštanska oblast, ovoga puta između Slovenije i Hrvatske. Na poštanskom žigu Jelšanske pošte ponovno je naziv pošte na slovenskom jeziku, a sljedećih deset godina naziv Jelšan ispisan je i na ćirilici. Jelšanska pošta tada je preseljena u zgradu "općine", gdje se i danas nalazi. Godine 1971. sve pošte u Jugoslaviji dobile su poštanske brojeve. Jelšanska pošta dobiva broj 66254. 1994. godine poštanski su prostori temeljito preuređeni i opremljeni suvremenom opremom. Dvije godine kasnije Slovenska pošta iz poštanskog broja briše prvu šesticu koja je označavala Sloveniju u sastavu Jugoslavije, tada jelšanska pošta dobiva današnji naziv POŠTA 6254 JELŠANE.
(Na slici: poštanski miljokaz usred Jelšana, 19. stoljeće i slika gostionice Stara pošta u Permanima, 1920.)
Filatelisti iz redova Numizmatičkog društva Primorje do sada su u ovoj pošti pripremili pet prigodnih poštanskih maraka za važne lokalne događaje i obljetnice: o 130. obljetnici Narodne čitaonice u Jelšanima (22. prosinca 1994.), o 130. poštanskom uredu Jelšane (1. rujna 1995.), 50. obljetnici Lovačkog društva Zemon (27. rujna 1998.), 90. obljetnici Dobrovoljnog vatrogasnog društva Jelšane (30. lipnja 2002.) i 140. obljetnici pošte Jelšane. ured (1. rujna 2005.). Ovoga puta prigodni žig i prigodnu razglednicu za 150. obljetnicu pošte dizajnirao je Romeo Volk, središnji motiv na žigu je jelšanski poštanski kameni miljokaz. Snimku Jelšana iz zraka za razglednicu priložio je Iztok Ljubič. Razglednicu u boji izradio je mještanin Albert Udovič, a izradila tiskara Bor. Stara jelšanska razglednica je iz zbirke Dušana Maljevca. Filatelističku izložbu o jelšanskoj pošti priredio je potpisani Vojko Čeligoj.


Prošeći se z manun okolo Trsata.