Croinfo - Forum o Rijeci i okolici
Povijest Rijeke => Industrijska baština => Autor teme: piket - 25.11.2022., 15:54:26
-
Mišljenja sam da se premalo koristi potencijal napuštenih mlinova na Rječini, te se itekako oni mogu iskoristiti u turističke svrhe. Dovoljno je vidjeti kako su preko Učke kod Buzeta napravili priču oko "Staze sedam slapova" koju posjećuje tisuće ljudi, a naša Rječina nije ništa manje atraktivna naročito u dijelovima gdje nisu rađeni veći zahvati regulacije.
Uz malo truda može se napraviti svojevrsna "Staza mlinova" koja bi prvenstveno obuhvatila atrakcije na Rječini kojih ima dosta i to manje poznatih.(Najčešće se spominje Žakalj, Matešićev mlin i Martinovo selo, a bilo ih je još na desetke, te sva sela danas postoje uz Rječinu isključivo radi korištenja vodene snage, koje je prestalo korištenjem struje. Zapravo korištenje rijeke se transformiralo gradnjom hidroelektrane Valići, gdje je jezero Valići simbolično potopilo selo Valići koji su vjerojatno građeni na toj poziciji u "jami" isključivo radi mlinova koji su radili tamo. (Mikrolokacija danas nije baš atraktivna jer je puno vlage, malo sunca, a za vedrog jutra zimi se temperature redovno spuštaju ispod nule-mrazište)
Prvi mlinovi na Rječini se spominju krajem 14.stoljeća.
Naprave za pogon mehanizama mlinova za žito,pila trupaca, stupa za obradu vunenog sukna i stupa za obradu vunenog sukna i stupića za ljuštenje ječma i raži, te za trenje duhana zahtijevale su podizanje posebnog sustava jazova, jaraka ili rakva, vodenih ustava i mostova.
Na prvoj slici je mlin u Gospodskom selu slikan devedesetih.
-
Mislim da mlinova u Valićima i nije bilo nešto, a zaista ih je kao selo uništila brana. Ali imaju zasluga i poplave i klizišta. Poslom sam bio podosta vezan prije uz Rječini i radove na njoj, to dobro znaju stariji članovi foruma i Udruge 051, pa dosta i znam o tome. U današnje vrijeme mjerilo svega je novac, a to nije baš financijski održivo - čitaj: treba uložit dosta love, a dobit ćeš figu. Ne znam...
-
Mlinovi I minski kanal u Valićima na katastarskoj i topografskoj karti. (https://uploads.tapatalk-cdn.com/20221127/d5f0c10116f111b8673227c6f4e2a820.jpg)(https://uploads.tapatalk-cdn.com/20221127/839d87980dd9dc69ae3a0b2c7540b0b6.jpg)
Sent from my BLA-L09 using Tapatalk
-
Gospodsko selo. Jaz odakle je kretao jarak postoji i danas, u narodu "pod zelenin hrastićen". (https://uploads.tapatalk-cdn.com/20221127/180892b49a632ed69a1f2892e88f5834.jpg)
Sent from my BLA-L09 using Tapatalk
-
Ispod Ratulja je očito 1860ih postojala neka pilana s pripadajućim jarkom i jazom između Martinovog sela i Ratulja. Ne znam ima li danas na terenu i kakvog traga ovoga.
Sent from my BLA-L09 using Tapatalk
(https://uploads.tapatalk-cdn.com/20221127/faf2a0999f046d02d17f82d9de0a3eaf.jpg)
-
Ispod Ratulja je očito 1860ih postojala neka pilana s pripadajućim jarkom i jazom između Martinovog sela i Ratulja. Ne znam ima li danas na terenu i kakvog traga ovoga.
Sent from my BLA-L09 using Tapatalk
(https://uploads.tapatalk-cdn.com/20221127/faf2a0999f046d02d17f82d9de0a3eaf.jpg)
Bio sam tamo prije par mjeseci jer me zanimalo dal je što ostalo, no međutim nema ništa. Moguće je da je taj žuti objekt na planu odnijela voda, ili su ljudi iskoristili građevni materijal, a možda je bio sastavljen isključivo od drva.
-
Žuto su označeni drveni objekti na ovim katastarskim kartama.
Sent from my BLA-L09 using Tapatalk
-
Žuto su označeni drveni objekti na ovim katastarskim kartama.
Sent from my BLA-L09 using Tapatalk
Kad nađem ću staviti slike s te lokacije kod Ratulja.
Stavljat ću lokacije od izvora prema ušću.
Prvo selo su Kukuljani u kojem su u 19.stoljeću bila 2 mlina i 6 stupa. Mlinovi su radili do 1928.godine. Od ostataka mislim da je ostao možda dio zida, ništa konkretno.
U Trnovici je bilo više mlinova i stupa. Rakva je i danas ostala kao odvojak Rječine.
Slika mlina u Gospodskom selu.
-
Još jedna iz Trnovice, gdje se vidi ustava za vodu.
-
Ispod Ratulja je očito 1860ih postojala neka pilana s pripadajućim jarkom i jazom između Martinovog sela i Ratulja. Ne znam ima li danas na terenu i kakvog traga ovoga.
Sent from my BLA-L09 using Tapatalk
(https://uploads.tapatalk-cdn.com/20221127/faf2a0999f046d02d17f82d9de0a3eaf.jpg)
Bio sam tamo prije par mjeseci jer me zanimalo dal je što ostalo, no međutim nema ništa. Moguće je da je taj žuti objekt na planu odnijela voda, ili su ljudi iskoristili građevni materijal, a možda je bio sastavljen isključivo od drva.
Samo ovaj zid je ostao na toj lokaciji, i uz njega je išao kanal za dovod vode.
-
U Trnovici je bilo nekoliko mlinova, pila i stupa, a čak se neko vrijeme preko jednog mlina proizvodila i struja za selo. Danas je jedan mlin restauriran i sačuvane su gospodarske zgrade.
Nekad, dok su mlinovi bili u funkciji su mještani Trnovice su da bi djecu odvratili od igre u opasnoj vodi ih zastrašivali da u vodi živi zločesti duh s crvenom kapom-malik, koji djecu odvodi u duboku vodu.
Na slici su gospodarske zgrade.
-
U Martinovom selu je i danas u funkciji mlin, no u 1775 godini su osim dva mlina postojale i dvije pile, te tri stupe. Pilana na vodu je radila sve do sedamdesetih godina.
Zatvaranjem ceste kroz Lopaču zbog klizišta se jako smanjio promet kroz Martinovo selo, pa i ugostiteljski lokal godinama ne radi, što je velika šteta jer ima potencijala.
Donedavno nisam znao da u kotlini ispod Lopače, na mjestu zvanom Podmalčina postoje ostaci nekih prastarih mlinova.
-
Naselje Lukeži je bilo najveće uz gornji tok Rječine i s najviše mlinova, pila, stupa za stupanje vune i stupića za čišćenje pljeve. Na toj su lokaciji bili Lukežićev mlin po kojem je selo dobilo ime, te pilana već u 16.stoljeću. Na te dobro očuvane mlinove koje bi se moglo i preurediti su nekad pristizali seljaci iz udaljenih mjesta. (Kirija, otoci i čak iz Dalmacije).
Na slici iz 1991.godine se vidi dobro usčuvano korito kanala za kolo na vodu nekadašnje pilane.
-
Na slici je kuća u kojoj su do četrdesetih godina 20.stoljeća radili pilana i mlin za kukuruz.
-
Obnovljena kuća u kojoj je bio mlin danas.
-
Ostaci mlinova fotografirani sa šetnice uz Rječinu, ovo je prednji dio cijelog kompleksa. Jedna zgrada je skroz derutna i devastirana, obrasla bršljanom.
-
Na fotografiji je vidljiv mlinski kamen koji je prenamjenjen u stol, i to je to što se tiče Lukeža.
-
Hvala Piket, nisam znao za ove lokacije u Lukezima.
Na stranicama državnog arhiva u Trstu sam gledao katastarske karte k.o. Recina na kojima su ucrtani Kukuljani i tamo se vidjelo gdje je bio mlin i jaz. Nažalost, izgleda da stranice više ne funkcioniraju?
Navodno još postoji ostatak mlinskog kola vjerojatnije će biti to kamen, ali nisam ga vidio osobno.
Sent from my BLA-L09 using Tapatalk
-
Na staroj katastarskoj mapi je vidljiva lokacija mlinova i kanala za vodu.
-
Na stranicama državnog arhiva u Trstu sam gledao katastarske karte k.o. Recina na kojima su ucrtani Kukuljani i tamo se vidjelo gdje je bio mlin i jaz. Nažalost, izgleda da stranice više ne funkcioniraju?
-
...
Super. Može link? Onaj koji sam ja memorirao više ne radi.
Sent from my BLA-L09 using Tapatalk
-
Super. Može link? Onaj koji sam ja memorirao više ne radi.
Ako imaš link koji počinje sa "arianna" ukloni sve ispred i iza imena arhiva i ostavi samo ime arhiva.
-
I malo selo Drastin je imalo svoje mlinove. Malo tko zna da je u Drastinu davno i postojao pješački most. Na fotografiji su vanjske zidine mlina.
-
Na fotografiji je dobro uščuvani kameni portal mlina.
-
Selo Valići je brojalo dvadesetak kuća, već u 18.stoljeću se spominje postojanje mlina, stupa i stupića. 1968. godine je većina kuća je potopljena izgradnjom akumulacijskog jezera.
-
U klizanju zemljišta 1895.godine stradalo je selo Grohovo, te su tada nestala čak 22 mlina. Najviše je mlinova pripadalo mlinarima De Marsanich i Grohovac. Grohovo je od svih sela imalo najbolju povezanost s Rijekom makadamskom cestom preko Sv.Katarine. Na fotografiji je iskopani mlinski kamen koji i danas stoji na ulazu u selo.
-
Ispod Grohova su se nalazila dobro znana 3 dobro poznata mlina, od kojih je svaki imao svoju komunikaciju povezanu s Lujzijanom, i to redom Binovsky na samom ulazu u kanjon, Matešićev mlin povezan s raskršćem na Orehovici i najveći i najimpresivniji mlin Žakalj koji je bio povezan cestom od današnjeg tunela Banska vrata, te nekadašnjim mostom preko Rječine koji je srušen u drugom svjetskom ratu. Osim tih mlinova vjerujem da je još stariji mali mlin postojao na potocima ispod nekadašnjeg naselja Šćitari što sam opisivao u zasebnoj temi, no o tome je teško naći podataka. Prije izgradnje kompleksa Tvornice papira u samom gradu Rijeci su se nalazili impresivni gradski mlinovi, te prilažem fotografiju njih.
-
Na kraju dolazimo do brojke od 14 mlinskih lokacija na Rječini: Rijeka (gradski mlinovi), Žakalj, Matešićev mlin,Binovsky-mlinovi kanjona Rječine, Grohovo, Valići, Drastin, Lukeži, Gospodsko selo (Lukeži), Ratulje, Lopača, Martinovo selo, Trnovica i Kukuljani.
Na fotografiji je u prvom planu mlin Žakalj, te iza njega na drugoj strani obale Matešićev mlin, a u pozadini iza najužeg dijela kanjona Binovsky s vidljivim dimnjakom od kojeg je danas najmanje ostalo.
-
:dfttU okolici Rijeke postoji još nekoliko zanimljivih lokacija s mlinovima. Ima ih i u Gorskom kotaru, ali je nažalost većina njih ispod akumulacijskih jezera, i nisu označeni na mojoj karti.
Na karti sam stavio lokacije. Nisam siguran dali je Draški potok imao ikad mlin, po starim kartama je moguće da je bio jedan uz samu današnju jadransku magistralu. Mlinova na potocima je bilo i na Krku kod Dobrinja.
-
U selu Cerovići kod Drivenika se nalazi lijepi obnovljeni mlin, a samo 200 metara dalje uz potok po navodnoj rimskoj cesti se nalaze ruševine još jednog mlina.
-
Ruševine mlina kod Cerovića.
-
Lokaciju je možda najbolje posjetiti u zimsko vrijeme, jer se od vegetacije ne vidi puno.
-
U napuštenom selu Trebišća se nalazi mlin koji se koristio nekoliko stotina godina. Kao zanimljivost mogu napomenuti da u mjestu u zimskom dijelu godine ne dolazi sunce. Svakako preporučujem posjetiti lokaciju.
-
:cool2 :bravo :bravo3
Zatvaranjem ceste kroz Lopaču zbog klizišta se jako smanjio promet kroz Martinovo selo, pa i ugostiteljski lokal godinama ne radi, što je velika šteta jer ima potencijala.
Sjećanje zna biti jako "varljivo" - vidi Mandela efekt (https://studentski.hr/zabava/zanimljivosti/mandela-efekt-popis-zabluda-u-kojima-cijeli-zivot-zivimo), no po mom sjećanju ta gostiona je prestala raditi prije aktiviranja zadnjeg klizišta.
-
Dobro obrađena tema, bravo! :shake2
I ja mislim kao i Elvis - gostiona je prestala raditi prije klizišta.
-
:cool2 :bravo :bravo3
Zatvaranjem ceste kroz Lopaču zbog klizišta se jako smanjio promet kroz Martinovo selo, pa i ugostiteljski lokal godinama ne radi, što je velika šteta jer ima potencijala.
Sjećanje zna biti jako "varljivo" - vidi Mandela efekt (https://studentski.hr/zabava/zanimljivosti/mandela-efekt-popis-zabluda-u-kojima-cijeli-zivot-zivimo), no po mom sjećanju ta gostiona je prestala raditi prije aktiviranja zadnjeg klizišta.
I ja mislim da je bilo prije.:). Možda bi ugostiteljski lokal i proradio da se cesta kroz Lopaču popravi, jer bi se znatno povećao promet ceste. Mislim da kad netko ima volje, ideju i entuzijazam dislociranost ne predstavlja problem, što se tiče oživljavanja tog kraja. Na potezu od Dražica do Kukuljana mi se čini da danas nema skoro ništa, dok je prije bilo trgovina, ugostiteljskih lokala i mesnica.
Hvala na pohvalama i pažnji, drago mi je da moj hobi imam s kime podijeliti :)
-
pridružujen se pohvalami-sve pažljivo popratil-a posebno mi je interesantno bilo vide sliki mlini va funkcije i onda usporedit va glave z onemi ruševinami kad ih va današnje vreme obilazin-jedino da nadodan-pred tri leta smo obišli onaj obnovljeni mlin va kirije-ono vanjsko kolo je samo za lepo videt