Novogradnje u Rijeci i okolici (construction update)

[gorgoroth]

To stoji,ali meni je osobno ljepše vidjeti na brdu neku zgradu,takav sam

[gorgoroth]

Novogradnja na Hostima

[gorgoroth]

Novogradnja na Kantridi iznad stadiona





 i na Biviu

[gorgoroth]

Report s Sveučilišne avenije

[gorgoroth]

Žudika

[gorgoroth]

Žudika,2.dio

[gorgoroth]

Novogradnja na Zametu,Žudika

[gorgoroth]

http://www.doksa-nekretnine.com/index.php?action=listingview&listingID=118

[gorgoroth]

Od gore navedenih rendera,u izgradnji su dvije zgrade

[gorgoroth]

Na Kastvu

[gorgoroth]

Kastav punom parom naprijed

Sad smo na granici kad bi trebalo stvarati mrežu društvenih objekata više razine. U planu je izgradnja Ljetne pozornice na Crekvini i Doma kulture, a želja nam je i izgradnja Centra za vodene sportove


Kastavski gradonačelnik Ivica Lukanović najavio je da će krenuti u kandidaturu za drugi gradonačelnički mandat, a ove godine na području Kastva u realizaciju je krenulo više investicija u izgradnju vodoopskrbnog i kanalizacijskog sustava. S Lukanovićem smo razgovarali o dosad realiziranim projektima te o njegovim planovima za budućnost, ako mu građani Kastva povjere još jedan mandat na čelu grada. Ovogodišnje projekte na kastavskom području, gdje se slilo oko 15 milijuna kuna investicija, Lukanović vidi kao rezultat strateškog planiranja s kojim je krenuo prije četiri godine.
    – Kad sam došao na poziciju gradonačelnika ključno je bilo donijeti izmjene i dopune Prostornog plana Grada Kastva i nakon toga Urbanistički plan uređenja naselja N1-a, koji je prostorno najveći na našem području. Upravljanje prostorom je najveća odgovornost, ali i obveza lokalne samouprave. Na našu sreću, imali smo vrlo dobre i školovane službenike, a odabrali smo vanjske suradnike koji su to bili spremni sprovesti. Dosad je desetak prostorno-planskih dokumenata usvojeno ili su u fazi donošenja. Kad tome prirodamo još i urbanističke studije, na tom području smo u protekle četiri godine odradili velik posao.
   
Velika slika

Ono što sam iz privatne prakse naučio i što mi je bilo potpuno jasno kao zadatak kad sam došao u Grad Kastav su imovinsko-pravna pitanja. Uvriježen je u javnom sektoru paradoks da se vodi računa o kancelarijskim stolovima, stolicama, »heftalicama« i slično, a da se o zemljištima kao najvrednijoj imovini ne vodi dovoljno brige. S time se podudario proces knjiženja Republike Hrvatske na šumsko zemljište, na što RH nije imala pravo. Smatram taj proces ogromnim problemom za ovu zemlju, jer se dodatno komplicira vrlo teška situacija vezana uz rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. Kastav se našao u vrlo neugodnoj situaciji, jer je svog zemljišta imao vrlo malo, a ovim je postupkom ostao gotovo bez svega. U tom dijelu smo napravili ogroman posao. Naišli smo na veliku suradnju i kooperativnost i u Općinskom i Županijskom Državnom odvjetništvu i osigurali povrat oko 120.000 četvornih metara kapitalnog zemljišta, koje je prešlo u vlasništvo Grada Kastva. To je sad ogromno bogatstvo za buduće generacije. Sljedeće što sam pokušao, zajedno s vrlo dobrom Gradskom upravom koju imamo, bio je zadatak da sagledamo »veliku sliku«. Pod tim smatram sagledavanje sveukupnih potreba grada Kastva tj. potreba svih naših sadašnjih i budućih mještana.
   
Kapitaliziranje zemljišta

Prodajom zemljišta na Šporovoj jami Grad je uprihodovao više milijuna kuna. Postoje li slični planovi kapitaliziranja gradskog zemljišta?
    – Parcelu kod Šporove jame pripremali smo za trgovački centar, a prodaja tog zemljišta rezultat je rada Gradske uprave na planiranju i imovinsko-pravnim odnosima. Napravili smo Prostorni plan, Urbanistički plan N1-a, rasčistili imovinsko-pravne odnose i objedinili tih 5.000 kvadrata. Odradili smo ogroman papirnati posao. Zemljište smo prodali za 150 eura po kvadratu, a sa svim davanjima koje će investitor uplatiti doći ćemo do gotovo milijun eura prihoda, što je osvježilo proračun. Dobrim prostornim planiranjem na toj smo lokaciji zacrtali upravo ono što je građanima potrebno, a Grad je kapitalizirao svoju imovinu, dao je privatnom sektoru koji je efikasniji i ima interes sagraditi ono što nama uistinu treba.
    Što se tiče ostalog zemljišta, najviše će se kapitalizirati parcela u Vratima Jadrana. Vlasnici smo na tom području parcele od oko šest tisuća kvadrata. Čim se gospodarska situacija malo popravi, očekujemo da će se i na tom području početi ozbiljno raditi, a Grad će kapitalizirati tu parcelu u sklopu projekta Vrata Jadrana. Tu se očekuju veliki prihodi, a ako budemo spremni sa svim papirima, prihodi od prodaje zemljišta i komunalnog doprinosa bi omogućili da zadovoljimo gotovo sve potrebe i za komunalnom infrastrukturom, ali i za izgradnjom mreže društvenih objekata koja nedostaje.
   
Cesta i dječji vrtić

Infrastrukturni projekti preko IPARD-a i Hrvatskih voda osigurali su 15 milijuna kuna investicija u Kastav, no najavljujete i produžetak Ceste 233 prema Belićima?
    – U ovim sušnim godinama, kad u gradskom proračunu nema dovoljno sredstava za ozbiljne investicije, mi smo građanima Kastva unaprijedili infrastrukturu i omogućili provođenje značajnih investicija na našem području. Ključno je to što Kastav neće vraćati kredite za ove projekte. Više od pola investicija u vodoopskrbu financiraju Hrvatske vode. IPARD je utoliko kvalitetniji zato što neće teretiti proračun RH niti sad, niti u budućnosti. Ponosan sam što smo mi kroz projektiranje pomogli Vodovodu i kanalizaciji da dođe do potrebnih papira i da budemo spremni za povlačenje sredstava, bilo iz Hrvatskih voda, bilo iz IPARD-a.
    U suradnji sa ŽUC-om očekujemo rješavanje pitanja konačnog povezivanja ceste 233 s raskršćem za Opatiju. Uz postojećih 15 milijuna kuna investicija, sa ovim projektom osigurali smo 20 milijuna kuna investicija u infrastrukturu grada Kastva, i to u situaciji kad to Gradski proračun ne bi mogao financirati u sljedećih 10 godina.
    Često spominjete da je glavni zadatak grada ostvariti javne potrebe svojim građanima. Među najvažnijima su predškolski odgoj i osnovnoškolsko obrazovanje, a i gradski vrtić i škola imaju problema s premalo kapaciteta. Što ćete učiniti da te probleme riješite?
    – Podigli smo značajno broj mjesta za smještaj djece u vrtiću. Sljedeće tri do četiri godine bit će ključno »preživjeti«, da tako kažem, jer će kapaciteti biti vrlo nategnuti. Neminovnost je novi objekt za dječji vrtić, za što su već prve predradnje odrađene. Urbanistička studija je pripremljena za jedan kompleks u Rešetarima na zemljištu u gradskom vlasništvu. Sad će se poduzeti prvi koraci da se krene prema projektiranju vrtića, a prvi kontakti s Ministarstvom školstva su odrađeni, moramo nastupati zajednički sa Županijom zbog objekta osnovne škole.
    Nažalost, zbog netransparentnog i polukriminalnog pristupa vođenja države u prošlim vremenima nestalo je četiri milijuna kuna za novi školski objekt, gdje bi bili vrlo lijepo pokriveni s novih osam učionica.
   
Novac iz fondova EU

Koji su to kapitalni projekti koje bi u Kastvu trebalo realizirati u roku od sljedeće četiri godine?
    – Osim vodoopskrbe i kanalizacije vrlo ćemo se ozbiljno baviti prometnicama, posebno u neizgrađenom dijelu našeg područja u Rešetarima i drugdje gdje prometnice nedostaju. Time ćemo se baviti upravo iz razloga jer pratimo trendove i znamo da će taj dio biti moguće financirati iz fondova Europske unije. Ako govorimo o društvenoj infrastrukturi, odnosno o mreži društvenih objekata, u Kastvu živimo jedan vrlo dinamičan, propulzivan život. Ljudi kreiraju mnoštvo sadržaja, a mi ih u tome podržavamo. Smatram da smo sad na granici kad bi trebalo stvarati mrežu društvenih objekata više razine. Sportsku dvoranu, najveći projekt od osnivanja Grada, uspjeli smo kvalitetno završiti. Projekt je proveden apsolutno u roku i u zadanim financijskim gabaritima, a dvoranu smo platili čak i nešto manje od planiranog, što govori da se o gospodarenju sredstvima u Gradu vrlo pažljivo vodi računa. Slijedi nam izgradnja Ljetne pozornice na Crekvini i Doma kulture, koji bi obuhvaćao i manji školski objekt za potrebe edukacije na području kulture. Naša Čitalnica, koja trenutno radi u skromnim uvjetima, a ima ogromnu povijest kao prva hrvatska čitalnica za Istru, također ulazi u mrežu društvenih objekata, kao i dvorana koja može primiti 400 gledatelja za provođenje zimskih kulturnih događanja. Želja je i izgradnja Centra za vodene sportove, za koji već postoje idejna rješenja, a lijepo bi se uklopio u sportskom kompleksu ispod škole i vrtića, kako za potrebe Kastavaca, tako i stanovnika uže okolice.

NOVO GRADSKO GROBLJE
   
    Kakva je situacija s projektom izgradnje novog gradskog groblja?
    – Novo groblje hitno treba pripremiti tako da zadovoljava potrebe za narednih stotinu godina. Sad smo na samom rubu kapaciteta postojećeg groblja. Jedan od sigurno najboljih poteza u ovom mandatu je projekt izgradnje groblja na novoj lokaciji na rubnom području prema Općini Viškovo. Umjesto prostora s više od pedeset vlasnika zemljišta, koji bi Grad stajao 15 milijuna kuna, našim idejama i dobrobotom našeg župnika vlč. Franje Jurčevića i nadbiskupa mons. Ivana Devčića te njihovom kooperativnošću, uspjeli smo zamijeniti 3.500 kvadrata građevinskog zemljišta za prostor od 30 i više tisuća kvadrata kojim je gospodarila Crkva. Na tom području kroz izmjenu Prostornog plana i Urbanistički plan uređenja novog groblja uspjeli smo pripremiti jedan zaista izuzetan objekt. Razgovaramo o konkretnim idejnim rješenjima, a paralelno s Prostornim planom radimo i Urbanistički plan uređenja. Sljedeće godine projekt će sigurno biti predan za lokacijsku dozvolu.
   
INVESTICIJE U RADNOJ ZONI ŽEGOTI
   
    Što učiniti da se pokrenu investicije u RZ Žegoti?
    – Osjećam se prilično nemoćan kad je u pitanju RZ Žegoti. Na lokalitetu RZ Žegoti je 97 posto zemljišta u privatnom vlasništvu, a cijena kvadrata zemljišta u Kastvu apsolutno je otišla previsoko. Vrlo je teško naći gospodarsku granu koja bi se mogla uspješno razvijati uz tako visoke početne troškove. No, imamo razrađen koncept i sljedeće godine pozvat ćemo ljude, vlasnike zemljišta, da zajednički nastupimo kao trgovačko društvo, u kojem će oni biti udjelničari. Nakon što smo kroz prvi dio razvojnog ciklusa odradili pripreme, nadam se da će taj projekt uspjeti, da ćemo uspjeti odobrovoljiti vlasnike da zajednički nastupimo, da kapitaliziramo i pripremimo tu zemlju za razvoj gospodarstva.

http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285A285D2863285928592863285A28582859285A286328982896289428632863285E285B28612861285D286028632863286328592863R

[gorgoroth]

Obersnel za 2013. godinu najavio početak izgradnje druge faze KBC-a na Trsatu vrijedne 100 milijuna eura

Ustanova za palijativnu zdravstvenu skrb, odnosno prvi hrvatski hospicij Marija Krucifiksa Kozulić na adresi Tizianova 15 ući će u mrežu HZZO-a, što znači da se sklapanjem ugovora stvaraju uvjeti za početak rada te ustanove najkasnije u veljači iduće godine. To je, među ostalim, na redovitom mjesečnom susretu s novinarima kazao riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, najavljujući za iduću godinu i početak izgradnje druge faze Kliničkog bolničkog centra na Trsatu, vrijedne oko 100 milijuna eura te niz drugih projekata.
Gradonačelnik Obersnel kazao je kako je ministar zdravlja Rajko Ostojić nedvosmisleno potvrdio da će hospicij kojega je Grad Rijeka uredio zajedno s Riječkom nadbiskupijom i Primorsko- goranskom županijom, ući u mrežu HZZO-a. to je, smatra gradonačelnik, izuzetno dobra vijest, jer je takva ustanova za palijativnu skrb itekako potrebna. Zahvaljujući sufinanciranju Grada Rijeke i PGŽ-a već godinama na području Rijeke i županije djeluju mobilni timovi za palijativnu skrb koji će također biti uključeni u cijeli sustav jedinstvenog Centra za palijativnu skrb i koji će, kad profunkcionira hospicij, biti prvi i jedini takve vrste u Hrvatskoj.

Druga važna tema jučerašnjeg sastanka s ministrom Ostojić, kazao je Obersnel, bile su aktivnosti vezane uz izgradnju novog Kliničkog bolničkog centra na Trsatu. Ministar je još jednom potvrdio kako se već tijekom iduće godine može očekivati početak radova na drugoj fazi izgradnje KBC-a, što podrazumijeva izgradnju zasebne zgrade ginekologije i porodništva, odnosno pedijatrije sa termoenergetskim blokom koji će po završetku kompletne izgradnje KBC-a na Trsatu, ostati zasebna cjelina u funkcionalnom smislu. Procijenjena ukupna vrijednost izgradnje KBC-a je 800 milijuna eura, a samo druga faza vrijedna je oko 100 milijuna eura. Obersnel je kazao da se intenzivno surađuje sa Centrom za energetiku i investicije te razmatra model izgradnje putem javno- privatnog partnerstva. U ovom trenutku i s obzirom na opće stanje, istaknuo je gradonačelnik, ne može se računati na klasično kreditiranje ove investicije. "Vjerujem da bi time bili riješeni dugogodišnji problemi prisutni u riječkom bolničkom zdravstvu. Ako izuzmemo dijelove KBC-a koji su sagrađeni sredstvima samodoprinosa od 1975. do 1985. godine, činjenica je da je zadnji bolnički objekt koji  izgrađen 1936. godine, kada je dovršena bolnica na Sušaku", kazao je Obersnel.
Riječki gradonačelnik podsjetio je kako je nedavno potpisan ugovor za nabavu još jedanaest autobusa koji će kao pogonsko gorivo koristiti plin. Još ranije Autotrolej je  potpisao ugovor za nabavu deset novih autobusa. Enego je ugovorio radove na izgradnji stanice za punjenje plina koja je preduvjet da se autobusi nađu u javnom gradskom prijevozu, a koja će biti izgrađena do kraja siječnja iduće godine. Tada će se i prvih deset autobusa na plin naći na gradskim ulicama, a ostalih jedanaest do ožujka iduće godine. Osim što na taj način Autotrolej obnavlja svoj vozni park, ova investicija značajna je i u kontekstu činjenice što je Grad Rijeka potpisnik Sporazuma gradonačelnika od strane Europske unije kojim smo se obvezao do 2020. godine smanjiti potrošnju energenata za 20%, povećati potrošnju energenata iz alternativnih izvora za 20% i smanjiti količinu stakleničkih plinova za 20%.

Obersnel je naglasio da se kontinuirano održava aktivni investicijski ciklus u segmentu izgradnje vodovodne mreže i odvodnje. Trenutačno je na području grada Rijeke u fazi realizacije ili je već realizirana izgradnja vodovodnih i ogranaka odvodnje u iznosu od 23,5 milijuna kuna, djelomično financiranih i od strane Hrvatskih voda. Uskoro će biti potpisan i ugovor kojim se nastavlja izgradnja kanalizacije grobnišćine u sklopu projekta Jadran, vrijednog oko 20 milijuna kuna. Paralelno se priprema i angažman sa Europskom bankom za obnovu i razvoj u iznosu od 10 milijuna eura. Ta sredstva, kazao je gradonačelnik Obersnel, namijenjena su prvenstveno za izgradnju sustava odvodnje u rubnim dijelovima grada i to već tijekom iduće. Obersnel je najavio da se za 2014. godinu za Rijeku i njene rubne dijelove, zajedno s Hrvatskim vodama, priprema veliki projekt koji će se kandidirati za fondove Europske unije, a vrijedan je oko 100 milijuna eura. "To je najveći projekt koji će biti kandidiran u sklopu Operativnog plana zaštite okoliša. U tom kontekstu intenzivno se radi na izradi projektne dokumentacije za taj projekt koji će u potpunosti riješiti problem odvodnje na području cijelog grada Rijeke i dijela riječkog prstena. U okviru tog projekta predviđena je i izgradnja treće faze sustava za pročišćavanje i izmještanje lokacije centralnog uređaja za pročišćavanje sa sadašnje lokacije na drugu, također na Delti. Time će se pak stvoriti uvjeti za realizaciju izgradnje svih planiranih sadržaja na Delti u sklopu novog riječkog watterfronta", kazao je gradonačelnik Obersnel dodavši da će se tako ujedno omogućiti da najatraktivniji dio Delte, okrenut prema moru,  bude u funkciji novih građevina, grada i građana.

http://www.rijeka.hr/ObersnelZa2013

[gorgoroth]

ODJECI INVEST FORUMA ŽUPAN VIDOJE VUJIĆ NA PRESS KOLEGIJU O INTERESU POTENCIJALNIH ULAGAČA

Strani investitor želi graditi kliniku za liječenje neplodnosti

Iskazan je interes za LNG terminal, za dokapitalizaciju »3. maja«, zonu Miklavija i marine, no najdalje se otišlo u razgovorima o međunarodnom doktorskom studiju i gradnji fakulteta, odnosno klinike za neplodnost, za koju bi investitor osigurao i tisuću stipendija


RIJEKA » Invest forum polučio je rezultate: bilo je puno interesenata za LNG terminal, javili su se investitori za marine u Opatiji i Rijeci, bilo je nekoliko razgovora o dokapitalizaciji »3. maja«, gradnji logističke zone Miklavija, a najdalje se otišlo u razgovorima za osnivanje međunarodnog doktorskog studija i gradnju fakulteta, odnosno klinike za neplodnost, za koju bi zainteresirani investitor osigurao i tisuću stipendija. Najozbiljniji investitori došli su iz SAD-a, Rusije, Saudijske Arabije, Japana i Kine. Zaodovoljni smo – izjavio je na redovitom press kolegiju župan Vidoje Vujić, nakon prvog Invest foruma što je u petak održan u Opatiji.
    Nije želio konkretnije govoriti o investitorima, jer je ocijenio da privatnici nerado javno govore o svom novcu sve dok posao nije pri kraju, no najizglednije mu se čini ulaganje u spomenutu kliniku, za koju je već, kako je rekao, poznata i lokacija. No, nije želio otkriti koja.
    Vujić je poručio i da će Luka Rijeka vrlo brzo morati osloboditi centar grada, rasteretiti Porto Baroš i preseliti dio tereta u Škrljevo i Bakar, kako bi se tada aktivirala i zona Miklavija u Općini Matulji, koja je već ponuđena Kinezima kao atraktivna za njihova ulaganja.
   
Ljut na Gorane

Na pitanje što ako Kinezi sutra ujutro odluče uložiti u Miklaviju te što je još od papirologije smetnja za ostvarenje investicije, župan Vujić objasnio je da je imovinsko-pravno sve riješeno, a još je samo problem što je račun Općine Matulji blokiran u Credo banci te im nedostaje 11 milijuna kuna da isplate državu, odnosno Hrvatske šume i u tom trenutku kad se to riješi, nestat će sve prepreke za ulaganja te će biti raspisan međunarodni tender.
    Zašto Županija ili država ne daju Općini Matulji pozajmicu ili na drugi način ne pomognu da se ta blokada riješi, pitali su novinari, no župan Vujić nije bio oduševljen pitanjem:
    – Kako da mi damo novac, pa da me spremite u Remetinec?! – rekao je.
    Slično je reagirao i na pitanje o financijskoj pomoći koju općine Gorskoga kotara od Županije traže za subvencioniranje prijevoza:
    – Gorski kotar mora prestati kukati i prositi. Moraju se okrenuti sebi i početi graditi. Pa proračuni su im dobro podebljani zakonom o brdsko-planinskom području, a pitajte ih gdje su utrošili taj novac. Otvaraju svaki svoje komunalno poduzeće i zapošljavaju, umjesto da se ujedine i zajedno razvijaju. Neka se ugledaju na neke druge načelnike i prestanu pitati milostinju – ljut je bio Vujić.
   
Cestogradnja na sve strane

Ravnatelj Županijske uprave za ceste Georg Žeželić najavio je radove na cestama na Rabu, Cresu, Lošinju i Jadranskoj magistrali južnije od Novog Vinodolskog, sve u suradnji s Hrvatskim cestama, koje su ove godine za PGŽ osigurale 32 milijuna kuna za tzv. pojačano održavanje. Svih 13 projekata u suradnji s HC-om realizirat će se do Nove godine, osim ceste za Platak, gdje radovi nisu ni počeli jer je u postupku javne nabave stiglo više žalbi, što je usporilo proceduru, rekao je Žeželić.
    U 2013. za programe ŽUC-a planira se ukupno oko 90 milijuna kuna, a Žeželić ističe da proračun ŽUC-a stalno pada jer padaju ne samo izvorni prihodi od broja registriranih vozila nego i od dotacija lokalnih jedinica, čiji proračuni iz godine u godinu padaju. Ipak, iduće godine planira se dovršiti cesta za Platak, preostalih 5,5 kilometara ceste Lič – Lukovo, rotor kod Bauhausa na Kukuljanovu, dionica Bukovac – Sunger, Permani – Zvoneće, trase oko Veprinca, Valuna itd. U Gorskom kotaru u pripremi je obnova oko 100 km cesta koje se planiraju kandidirati za fondove EU, no ravnatelj Žeželić priznaje da je dokumentacija Europske unije toliko zahtjevna da je upitno hoće li se uspjeti doći do tih novaca.

http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285A285F2863285928592863285A28582859285A2863287A287128632863285E285C2858285C285C285E28632863286328592863R

[gorgoroth]

Zagrad II

[gorgoroth]

Zagrad II 2.dio