Razina varira ovisno o oborinama, nadajmo se da će ovaj puta natječaj za sanaciju proći kako treba pa će i ovo postati prošlost
Prvi natječaj za projektiranje i sanaciju je poništen jer 1 od 4 ponuditelja nije dokazao tehničku i stručnu sposobnost, a ostala 3 su s ponudama daleko premašili planirana sredstva ,
Sada je u tijeku ponovljeni natječaj, a rok za dostavu ponuda je 25.02.
https://eojn.nn.hr/SPIN/APPLICATION/IPN/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?id=4752749O projektu sanacije:Predmet nabave su usluge projektiranja, izvođenja radova, te ishođenja svih potrebnih dozvola na projektu sanacije jame Sovjak, u svemu prema uvjetima ugovora za Postrojenja i projektiranje i građenje za elektrotehničke i strojarske građevine i radove po projektima Izvođača (FIDIC Žuta knjiga, prvo izdanje 1999., hrvatski prijevod u izdanju Hrvatske udruge konzultanata, Hrvatske komore inženjera građevinarstva i Udruge konzultantskih društava u graditeljstvu objavljen 2014. godine).
U postupku izravne dodjele bespovratnih sredstava Sanacija lokacije visoko onečišćene opasnim otpadom –jama Sovjak (KK.06.3.1.06) u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. (OPKK 2014.-2020.), Ministarstvo zaštite okoliša i energetike donijelo je Odluku o financiranju29. lipnja 2018. godine, kojom se projektu dodjeljuju EU sredstva. Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava potpisan je 13. srpnja 2018. godine. Sredstva za financiranje realizacije cjelokupnog projekta sanacije jame Sovjak osigurana su kroz EU fondove i sredstva FZOEU (korisnika)
Rok za dostavu ponuda/zahtjeva za sudjelovanje 25.2.2021. 13:00
Procijenjena vrijednost nabave iznosi ukupno 270.131.112,00kn bez PDV-a.
Opis otpada u jami Sovjak Jama Sovjak koristila se za odlaganje opasnog otpada u razdoblju od 1956. do 1990. godine
kada je zabranjeno daljnje odlaganje. Prema obavljenim istraživanjima 1997. te 2002., 2003. i 2007. godine, zaključeno je da je u jamu Sovjak bilo odloženo oko 250.000 m3 različitog opasnog otpada. Istražni radovi provedeni 1987. godine bili su usmjereni uglavnom na ispitivanje svojstava odloženog otpada radi njegovog iskorištavanja u energetske svrhe.
Tijekom prvih deset godina, jama se koristila isključivo za odlaganje kiselog katrana koji je nastajao kao otpad u rafineriji tijekom proizvodnje maziva, motornih ulja i asfalta. Da bi se ovaj otpad učinio mobilnim i s mogućnošću crpljenja, zagrijan je na 80 °C u rafineriji i prevezen u cisternama što je prije moguće do otpadne jame gdje je zbog svojih svojstava, formirao čvrst i nepokretan sloj tzv. tvrdi katran. Kasnije su uz katran, u jamu Sovjak odlagane i druge vrste opasnog otpada, iako u znatno manjim količinama u odnosu na katran. Takav ostali otpad uključuje otpadni katran iz koksare, acetilenski mulj iz brodogradilišta, sirovu naftu i naftne proizvode iz spremnika, ostatke ulja, razni petrokemijski otpad, otpadne vode iz spremnika za čišćenje, otapala, otpadna ulja za rezanje i robu loše kvalitete od carinskih službi.
Digitalizacijom starih karata, matematičkim izračunima i 3D modeliranjem, utvrđeno je da danas volumen vrtače Sovjak ne prelazi 152,000 m3. To dokazuje da je dio odloženog otpada prodro u tlo, osobito tekući dio otpada, ali i plutajući površinski sloj ugljikovodika.
Idejno rješenje odabrane opcije Glavne faze sanacije jame Sovjak su sljedeće:
1. faza – uklanjanje krutog otpada s vrha u procijenjenom trajanju od 30 dana;
2. faza – uklanjanje plutajućeg sloja ugljikovodika u procijenjenom trajanju od 3 mjeseca (ne uključuje mobilizaciju opreme);
3.faza – uklanjanje otpadnih voda u procijenjenom trajanju od 38 mjeseci (ne uključuje mobilizaciju i demobilizaciju opreme);
4. faza – uklanjanje mekog katrana/sedimenata u procijenjenom trajanju od 23 mjeseca (ne uključuje mobilizaciju i demobilizaciju opreme);
5. faza –zatvaranje jame u procijenjenom trajanju od 15 mjeseci.
Uklanjanje krutog otpadaSanacija bi trebala početi uklanjanjem svih velikih otpadnih predmeta tzv. glomaznog otpada koji su odložen na površini jame, uključujući bačve, stare građevinske pontone,glomazni komunalni otpad i sl. Budući da je otpad onečišćen zbrinjavanje obaviti putem ovlaštene tvrtke za gospodarnje opasnim otpadom. Dinamika sanacije jame "Sovjak" po fazama prikazana je u Grafičkom prilogu 1.2.2-5. Otpad je rasprostranjen po cijeloj jami. Uklanjanje otpada treba obaviti kranovima i odgovarajućom opremom (grabilica ili kuka). Izvađeni otpad trebao bi biti primarno pohranjen izravno u kamion opremljen nepropusnim spremnikom i mogućnošću pokrivanja, s dizalicama u skladu s propisanim načinima za sakupljanje/zbrinjavanje opasnog otpada.
Važno je naglasiti da se iskopani otpad mora prevoziti u izvornom obliku i u uvjetima koji su prikladni za prijevoz, a bilo kakva opsežna razdvajanja na mjestu tzv, „in situ“,aktivnosti smanjena. Tijekom vađenja otpada i procesa utovara, izvođač i odabrani ovlašteni sakupljači moraju spriječiti bilo kakvu odvodnju koja bi na kraju mogla onečistiti tanki sloj tla oko jame. U slučaju onečišćenja, radove obustaviti, a onečišćeno tlo je potrebno očistiti do kvalitete tla prije onečišćenja.
Kada se onečišćenje ukloni, odnosno sanira onečišćeni prostor nastaviti s vađenjem otpada. Budući da uklonjeni otpad nije primjeren za bilo kakvo korisno recikliranje ili korištenje, potrebno ga je kamionima opremljenim nepropusnim spremnicima, s mogućnošću natkrivanja prevesti i odložiti na odlagalište otpada ili zbrinuti ovisno o tome da li se radi o neopasnom ili opasnom otpadu. Konačno rješenje zbrinjavanja je odgovornost odabrane tvrtke.
Uklanjanje sloja plutajućeg ugljikovodikaPovršinski sloj ugljikovodika u jami Sovjak moguće je ukloniti samo mehaničkim iskopom, koji je izvediv zbog karakteristika materijala.
Iskop pomoću velike dizalice je lakše provoditi od mehaničkog jaružanja. Moguće rješenje s malim bagerom na splavi nije izvedivo, jer materijal nije u tekućem nego u čvrstom stanju na ambijentalnoj temperaturi.
Zbog fizikalnih svojstava plutajućeg sloja, iskop/jaružanje se smatra najrealnijim/najpogodnijim rješenjem. Preporuča se uklanjanje plutajućeg sloja iskopom uz pomoć velikog krana. Iskop treba provesti polako, kako bi se omogućilo da se tekući dio iscijedi natrag u jamu. Nadalje, dnevni kapacitet vađenja plutajućeg sloja će biti određen u ovisnosti o dinamici njegovog prijevoza. Dimenzije pojedine korpe su u tipičnom rasponu uklanjanja od 500 – 1000 l po kanti s prosječnim kapacitetom po satu od 4 do 6 ciklusa, što odgovara 5 tona/h. Iz razloga fleksibilnosti, trebalo bi biti moguće pohraniti iskopani materijal na licu mjesta od 3 do 5 dana u zatvorenim transportnim kontejnerima. Transportni kontejneri obično variraju od 10 – 20 m3. Dnevni kapacitet otpreme će biti u rasponu od 40 do 50 m3. Uklonjeni plutajući sloj može se prevoziti na obradu u zatvorenim kontejnerima. Svi tipovi kontejnera mogu biti prevoženi kamionima s kontejnerskim dizalicama i moraju biti zatvoreni.
Uklanjanje sloja otpadne vodeKvaliteta sloja vode ispod plutajućeg sloja ugljikovodika je posljedica interakcije između odloženog otpada i oborina tijekom cijelog životnog vijeka jame Sovjak. Zbog plutajućeg sloja, procjenjuje se da isparavanje može biti manje nego glavna horizontalna migracija vode. Tijekom godina, ravnoteža je uspostavljena između ulazne količine vode i migracije prema okolnim slojevima. Ova ravnoteža i kinetika minimalnog miješanja je stvorila prilično stabilne okomite profile, kao što je utvrđeno analizama prikazanim u prethodno
izrađenoj stručnoj dokumentaciji. Očekuje se da će se kvaliteta vode promijeniti s dubinom prema višim koncentracijama suspendirane tvari; ukupne otopljene tvari TDS, KPK, pH itd. Stoga uravnoteženo uklanjanje crpljenjem je važno kako bi se prilagodila učinkovitost predobrade sa stvarnim stanjem i održavao ciljani dnevni kapacitet. Crpljenje pomoću radne jedinice ili samo ulazne cijevi smještene na pokretnoj splavi biti će moguće nakon uklanjanja sloja plutajućeg ugljikovodika. Crpka instalirana na pontonu omogućuje praćenje kvalitete sirove vode. Dnevni uzorci vertikalnih profila vode su važni za podešavanje predobrade vode nakon skladištenja obrađene vode u spremnicima smještenim na kopnu u blizini jame, u zoni upojne građevine.
Različite plutajuće crpke koje rade istovremeno neće poremetiti vertikalno prilično stabilnu kvalitetu vode. Kapacitet crpljenja bi se trebao postaviti da se uspostavi uravnotežen unos vode koji će biti definiran u skladu s odabranom tehnologijom predobrade ili dnevnim skladištenjem vode u međuspremniku. Spremnik na licu mjesta treba biti dimenzioniran za 3 – 5 dana volumena vode. Za optimalno razdoblje djelovanja za pročišćavanje otpadnih voda, cilj je 50 – 70 m3 po danu. Spremnik od 300 do 350 m3 zahtijeva površinu od oko 100 do 150 m2, uključujući i okolno radno područje.
Uklanjanje katrana i talogaNakon uklanjanja sloja plutajućeg ugljikovodika i sloja vode, izložen je sloj mekog katrana pokriven talogom. Sloj mekog katrana će se iskopati istim tipom dizalice i opremom kao što je opisano za plutajuće ugljikovodike.
Procjenjuje se kapacitet uklanjanja od 6 m3/sat mekog katrana (6 ciklusa vađenja kranom u jednom satu/kapacitet korpe 1 m3). Dnevni kapacitet vađenja sloja mekog katrana stoga se procjenjuje na 96 m3/dnevno. Kako bi se postigla realizacija navedene dinamike radova, potrebno je postaviti dvije kranske dizalice kako je i prikazano na nacrtima. Također odabirom kapaciteta korpe (1 – 3 m3), moguća je optimiziacija procesa vađenja otpada u skladu s određenim terminskim planom i planom monitoringa. Vađenje sloja mekog katrana odnosno taloga predviđa se sve dok se ne dospije do razine sloja tvrdog katrana. To znači da se vađenje otpadnih tvari iz jame odvija sve dok se ne dospije do razine tvrdog materijala koji predstavlja sloj tvrdog katrana odnosno taloga koji se ne može iskapati s korpom. Kako bi se ustanovilo da se iskapanjem došlo do tvrdog materijala odnosno tvrdog katrana/taloga koristit će se metoda terenske odluke za ocjenu krutosti tla. Vizualnim pregledom utvrdit će se eventualno dodatne površine na kojima se mora obaviti iskop materijala. Kriterij za određivanje eventualno dodatnog iskopa odredit će se na osnovu mogućnosti ručnog iskopa (lopatom).
Nakon vizualnog pregleda, primijeniti Normu ASTM D 2488-93 (1995) kojom se ocjena krutosti tla vrši se na terenu pritiskom palca, a koje se može primijeniti i na ovoj vrsti materijala. Ako se pritiskom palca na tlo ostavlja otisak dubine do 6 mm onda je tlo tvrdo. Ako se ne može palac utiskivati, ali se može utisnuti nokat onda je tlo kruto.
Zatvaranje otpadne jame nakon uklanjanja otpadnih tvariOdabrano sanacijsko rješenje podrazumijeva uklanjanje otpadnih tvari iz jame sve do sloja tvrdog katrana, koji ostaje na dnu jame. Tvrdi katran na dnu jame ujedno služi kao nepropusna barijera u donjem sloju jame, a kontakt istog sa zrakom bit će onemogućen zatrpavanjem jame inertnim materijalom.
Nakon što se isprazni cjelokupan sadržaj jame od otpadnih materijala, a jedino je preostao dio tvrdog katrana po stjenkama i dnu jame, započeti sa drugim dijelom sanacije koji obuhvaća slijedeće radnje:
1. Postavljanje sloja gline debljine min 1 m, koeficijenta vodopropusnosti k = 10-9 m/s na sloj tvrdog katrana po dnu jame,
2. punjenje jame Sovjak inertnim materijalom prirodnog porijekla s nabijanjem u slojevima od maksimalno jednog metra
3. paralelno s punjenjem jame Sovjak postavlja se zdenac za monitoring
4. prekrivanje jame Sovjak završnim pokrovnim slojem koji se sastoji od bentonitnog tepiha koeficijenta vodopropusnosti k = 10-9 m/s, drenažnog sloja za vode debljine 60 cm i rekultivirajućeg sloja debljine 2 metra
5. gradnja obodnog kanala za prikupljanje oborinske vode