Jedan od najranijih prikaza Rijeke sačuvan je na slici
Dolazak cara Karla VI. u Rijeku1728. godine. Slikar se poslužio naslovnom temom kako bi prikazao grad početkom 18. stoljeća, a to je još uvijek srednjovjekovna Rijeka, Terra Fluminis, grad utvrđen jakim, širokim bedemima s nizom kula ili tornjeva na istaknutim obrambenim položajima.
Gradske zidine utvrđene kulama okružene su jarkom, u koji se slijevao potok
Lešnjak. Između jarka i zidina bio je uzak prostor (barbakan), a iza toga prostirao se pomerijalni teren (Pomerio), na kojemu se zbog strateških razloga nisu smjele podizati zgrade. Na sjevernoj strani grada, na uzvisini s koje se može nadzirati obala i ušće Rječine, uzdiže se utvrđeni kaštel. U kaštelu je živio kapetan s desetak vojnika. Kapetan je zapovijedao gradom i ubirao porez. Ispred grada bio je malen drveni gat, a more je ulazilo duboko u ušće Rječine, gdje je i bila luka. U blizini grada bili su vrtovi, vinogradi, maslinici i oranice – posjedi riječkih građana i samostana. Do Trsatskog kaštela i crkve vode Kružićeve stube.
Sliku je riječka općina 1889. godine otkupila od poznate senjske obitelji Tomasetovich (Domazetović). Dugo je prevladavalo mišljenje da slika prikazuje dolazak cara Josipa II. u Rijeku 13. svibnja 1775. godine. Konzervatorsko-restauratorski zahvati provedeni na slici potvrdili su mišljenje da je Domenico Aquaroli pri restauraciji slike 1898. godine, zaveden
predajom, preko vjerojatno oštećena lika cara Karla VI. naslikao dobro mu poznatu
fizionomiju cara Josipa II.
Eco del Litorale Ungarico iz 1843. godine donosi detaljan opis boravka cara Karla VI. u Rijeci, što pobliže pojašnjava i okolnosti nastanka same slike. Naime car Karlo VI. je 1728. krenuo u obilazak nasljednih austrijskih zemalja kako bi se Presvijetloj kući iskazala posebna počast pri ustoličenju novog cara na prijestolju. Prije Rijeke car je obišao Graz, Klagenfurt, Ljubljanu, Goricu i Trst. U Rijeku je stigao
15. rujna. Ispred kapucinskog samostana dočekao ga je Giovanni Tudorovich, gvardijan samostana, predavši mu stručak cvijeća. Želio je time posvjedočiti o siromaštvu, vjerskoj ozbiljnosti i iskrenosti.
Car je bio smješten u svečano ukrašenoj odaji Kaštela s pogledom na barbakan
i kapelu sv. Stjepana. Idućeg je dana, u četvrtak 16. rujna, po novoj cesti, kasnije nazvanoj Karolina, a koju je izgradio inženjerijski pukovnik Mattia de Waiss, car Karlo VI. krenuo put Bakra, a potom filugom do Kraljevice. Pri povratku u Rijeku na mostu kod Fiumare dočekali su ga predstavnici Senja i njihov dokapetan Lucancich. Oni su galijom stigli u Rijeku da mu, kao podanici cara i ugarskog kralja, izraze svoju vjernost i zamole ga da uđe na njihov brod. Nakon kratke plovidbe car je podijelio mornarima 200 zlatnika. Cjelodnevnom manifestacijom 17. srpnja caru je ukazan hommage najvjernije Rijeke. Sljedeće jutro car je napustio Rijeku i krenuo put Trnave, gdje je i pri dolasku konačio kod župnika Antonia Spignarolija, riječkog patricija.
Slika je zapravo posveta i sjećanje na čast koju je car iskazao predstavnicima Senja.
Kako je slika otkupljena od obitelji Tomasetovich (Domazetović), može se pretpostaviti da je netko iz te porodice bio među senjskim predstavnicima u Rijeci. Najvjerojatnije je riječ o Pavlu Domazetoviću, koji je zbog izuzetnih vojničkih zasluga u borbi s Turcima Osmanlijama od kralja Karla VI. 21. listopada 1724. u Beču dobio austrijsko plemstvo i grb te ubrzo bio i promaknut u austrijskog baruna za iste zasluge.
Iako namijenjena muzeju, slika se od 1893. nalazila u prostoru Gradske vijećnice –
Municipija, jer u muzeju nije bilo mjesta za sliku tako velikih dimenzija (150 × 296,5 cm.). Od 1948. godine slika je ponovno dio fundusa Muzeja te je izložena u stalnom postavu. Premda ne prikazuje sam dolazak cara, slika svjedoči o njegovu boravku u Rijeci, ali i o sjaju nekadašnje Rijeke.
http://ppmhp.hr/120-godina-dolazak-cara-karla-vi-u-rijeku/
