Umjetnička djela s temom Rijeke i okolice

[zokxy]

    DRAGO GERVAIS

Autor Vinko Matković, gipsana bista, oko 1960.

Drago Gervais (1904.-1957.) jedna je od mitskih ličnosti riječke i primorske kulture 20. stoljeća.

Unatoč činjenici da je napisao samo nekoliko desetaka čakavskih pjesama, svega nekoliko komedija (od kojih su najuspješnije Karolina Riječka i Duhi) te nevelik broj priča i eseja, dodjeljuje se i književna nagrada koja nosi njegovo ime i objavljene su o njemu već tri monografije. Drago Gervais je slavu stekao zahvaljujući objavljivanju nekoliko nenadmašnih čakavskih pjesama, kojima je početkom tridesetih godina dvadesetoga stoljeća prokrčio put čakavskoj književnosti. Pa ipak, unatoč Gervaisovoj slavi, bista što ju je izradio i u gipsu odlio poznati sušački i riječki kipar Vinko Matković (1911.-1973.) nikad nije izvedena u bronci i postavljena u javni prostor. Iako je više umjetnika portretiralo Gervaisa, te su sačuvani i razni croquisi, karikature i crteži, ova mu je bista jedan od najboljih portreta.

[zokxy]

VILA NA SABLJIĆEVOM
 Hans Printz, oko 1900.

Ulje na platnu, 100 x 140 cm

U vrijeme kada su na ovim predjelima bile izgrađene samo rijetke vile, više je uglednih slikara naslikalo poznatu sušačku plažu Sabljićevo i obližnje motive na Pećinama. Najpoznatija je od njih opatijsko-riječka slikarica Lea von Littrov, kćerka riječkog lučkog kapetana, pisca i pjesnika Heinricha von Littrova.

Zanimljivo je da su ovu plažu slikali i ugledni stranci. Bečki slikar Hans Printz (1865.-1925.) bio je najviše poznat kao spretan i vješt ilustrator, te je naslikao i brojne vedute Beča, kao i mnoge žanr-scene te ilustracije austrougarskih vojnika u slikovitim odorama.

I Printzova slika Sabljićeva, u usporedbi s istim motivom na Leinoj slici, doima se kao uspjela impresionistički intonirana ilustracija.

[zokxy]

    DJEČAČIĆ U MORNARSKOM ODIJELU

Giovanni Butcovich, 1920.

Ulje na platnu, 102,4 x 78 cm

Giovanni Butcovich (umro 1930.) pomalo je zaboravljen riječki slikar čija je osrednje uspjela, ali ipak poznata slika Riječka vila (Fata di Fiume), godinama bila simbol fijumanske autonomaške svijesti.

Vila je lebdjela nad Gradskim tornjem i vijorila fijumanskom trobojnicom.

Posljednjih su godina iskrsnule još neke Butcovicheve slike (Ples, u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja, Riječka tržnica, u Archivio – Museo di Fiume u Rimu, te Piazza delle erbe – Koblerov trg – u privatnom vlasništvu u Rijeci).

Na osnovi ovih slika može se zaključiti da je imao umjetničkih pretenzija i da mu treba dodijeliti važnije mjesto u povijesti riječkoga slikarstva 1920.-ih godina.

Ovaj mali mornar s broda Dante, kako piše na njegovoj kapi, stoji na obali, poteže konopac i gleda u oči promatraču. I po živosti ove vrlo uspjele slike i po drugim Butcovichevim radovima može se zaključiti da je sklon dinamizmu i pokretu.

[ilirija]

Iz riječke luke, Antun Motika, oko 1947. gvaš na papiru

[zokxy]

Neverin pod urom ... od Grubiše, sa FF

[zokxy]

[ilirija]

[zokxy]

 

[ilirija]

1832.Jakob Alt, Trg Urmeny

[ilirija]

Christian von Maÿr: Pogled na Rijeku s Ugarskih, odnosno Banskih vrata 1832.

[zokxy]

Charles Billich - Fiume
Slika visi u mojoj firmi

[ilirija]

Jasna Levak akvareli. Izložba Fiumare 2013.

Jasna Levak (Rijeka 18.02.1948).
23 samostalne izložbe, te mnogobrojne skupne i grupne. Sudjelovala u radu likovnih kolonija u Voloskom, Pribiću, Gradu Grobniku, Bakru i Praputnjaku.
Ilustrirala zbirke poezije Jakše Fiamenga «Zemlja od Vremena» i «Anima gemela», te zbirke pripovjedaka «Nepozabjene besedi» Marije Aničić.
Članica Likovnog društva «Kozala», Likovne udruge Matulji (i voditeljica) i UHULI-a u Zagrebu.
Dobitnica mnogobrojnih pohvala, diploma i otkupnih nagrada u Marezige i Piranu (Slovenija) i u Vodnjanu, Rijeci i Krasici.

http://www.likovno-kozala.hr/home/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=38&Itemid=57

[ilirija]

Jasna Levak

[zokxy]

    sviđaju mi se njene slike ...

[ilirija]

Petar Omčikus: Vrh Martinščice, Rijeka, akvarel, Spomenička knjižnica Mažuranić-Brlić-Ružić, Pećine, otografija Theo de Canziani-Jakšić