Stare fotografije Rijeke i okolice

[milić]

Kraljevska ratna mornarica Jugoslavije imala je 4 podmornice, Hrabri, Nebojša (engleski tip), te Smeli i Osvetnik (francuski tip)

1930. jedna od njih doplovila je u naše vode, nadam se da prepoznajete lokaciju! 

Svi sve znamo, ali da ne ostane visjeti u zraku.
Ovo je Martinšćica točnije nekadašnji škver. Zapadna obala zaljeva.

[zokxy]

Strijeljajte me, ali ja ne znam gdje je ovo.
Da nije onaj pješački most kod sv. Ane na Vežici? Nekako mi na njega sliči, ali je nekako ''plitak''.
A i ovaj opis slike nadvožnjak... Tračnice po tlu.
Ma da nije to onaj nadvožnjak na dnu Kumičićeve? Mislim da da. Samo čekam potvrdu od nekog pametnijeg od mene.

Imam dojam da bi ovo mogla biti Krasica prema Sušaku, nakon stanice 

[mušica]

Da ja prasnem i ostanem živ...ovo bi bilo na Krimeji, ulaz u tunel Brajdicu( ča je Milić spomenul) ?

Ali neće bit kad piše "pred Sušakom" ...ali sliči

U postu #2378 (125 godina riječkih pruga), četvrta fotka je snimljena na škalama hotela Jadran na Pećinama, a ne u Opatiji.

Željezničari, Božićeve kočnice su..

[kobler]

Hej čovječe! Ovo je iz "125 godina RI pruge" -  legende pod slikama pisali ljudi koji brkaju Pećine i Opatiju!
Dakle, prijelaz Kumičićeve iznad pruge za Brajdicu, zavoj prije tunela. I, normalno, nije "izgradnja" nego popravak nakon WW2.

[kobler]

...
Željezničari, Božićeve kočnice su..

To je, ustvari "Božićev kočnik", tj. jedini dio kočnice kojim strojovođa rukuje kod kočenja. Čest kod naših lokomotiva. Drugi tipovi su primjerice Oerlikon FV4a, Westinghouse W26c i sl. Božićev kočnik je precizan i jednostavan, ali s njim se može lako prepuniti glavni kočioni vod, što nije dobro.
Slika na škalama hotela Jadran prikazuje učesnike sastanka koji je doveo do uvođenja Božićevog kočnika na lokomotive tada još Jugoslavenskih Državnih željeznica.
Nemam slika kočnika, ali valjda je dosta za prvu ruku.

[mikimiki]

Kont početkom osamdesetih...

[mikimiki]

ostatak...slike su od Damira Krizmanića Krize

[mušica]

Kobler hvala na pojašnjenjima.
Bio sam siguran da je Krimeja a opet povjerovao tekstu ispod slike

Za Božićev kočnik i napojne vodove imam još pitanja al za to odoh na vlakove forum

[zokxy]

Nakon oslobođenja Rijeke, 3. svibnja 1945., Gradski narodno-oslobodilački odbor Rijeka preuzima vlast i uspostavlja civilnu upravu. Posljeratno razdoblje razvoja narodne vlasti na Riječkom području može se podijeliti u dvije faze - prvu od oslobođenja pa do pariškog mira 1947., a drugu od tog mira do 1952. godine. U prvom razdoblju još vrijedi stara podjela na grad Rijeku i grad Sušak jer Rijeka, iako oslobođena još nije formalno pripojena Hrvatskoj odnosno Jugoslaviji. U ovom razdoblju rad GNO Rijeka intenzivan je i opsežan. Nakon oslobođenja grad je u ruševinama, luka i industrijska zona gotovo u potpunosti uništeni i onesposobljeni, stari propisi nisu više važili a Jugoslavenski se nisu mogli primjenjivati. GNO kao jedinstveno tijelo kolektivno obavlja sve funkcije vlasti u uskoj suradnji s Vojnom upravom kao najvišim tijelom vlasti na novooslobođenom području. GNO samostalno regulira društveno-ekonomske odnose, donosi propise i odluke.

Gradski narodnooslobodilački odbor Rijeka (Comitato Popolare Cittadino di Liberazione Fiume) 1945.-46., nakon prvih izbora 3. ožujka 1946. mijenja ime u Gradski narodni odbor Rijeka (Comitato Popolare Cittadino Fiume) te se dijeli na četiri rajona.

U povodu prvih poslijeratnih izbora, podignuta su u Rijeci dva slavoluka - ondašnji propagandni plakati  - jedan na početku Delte kod Mrtvog kanala, a drugi na Jadranskom trgu

Evo ih oba, prvo Delta:

[zokxy]

Nakon oslobođenja Rijeke, 3. svibnja 1945., Gradski narodno-oslobodilački odbor Rijeka preuzima vlast i uspostavlja civilnu upravu. Posljeratno razdoblje razvoja narodne vlasti na Riječkom području može se podijeliti u dvije faze - prvu od oslobođenja pa do pariškog mira 1947., a drugu od tog mira do 1952. godine. U prvom razdoblju još vrijedi stara podjela na grad Rijeku i grad Sušak jer Rijeka, iako oslobođena još nije formalno pripojena Hrvatskoj odnosno Jugoslaviji. U ovom razdoblju rad GNO Rijeka intenzivan je i opsežan. Nakon oslobođenja grad je u ruševinama, luka i industrijska zona gotovo u potpunosti uništeni i onesposobljeni, stari propisi nisu više važili a Jugoslavenski se nisu mogli primjenjivati. GNO kao jedinstveno tijelo kolektivno obavlja sve funkcije vlasti u uskoj suradnji s Vojnom upravom kao najvišim tijelom vlasti na novooslobođenom području. GNO samostalno regulira društveno-ekonomske odnose, donosi propise i odluke.

Gradski narodnooslobodilački odbor Rijeka (Comitato Popolare Cittadino di Liberazione Fiume) 1945.-46., nakon prvih izbora 3. ožujka 1946. mijenja ime u Gradski narodni odbor Rijeka (Comitato Popolare Cittadino Fiume) te se dijeli na četiri rajona.

U povodu prvih poslijeratnih izbora, podignuta su u Rijeci dva slavoluka - ondašnji propagandni plakati  - jedan na početku Delte kod Mrtvog kanala, a drugi na Jadranskom trgu

Slijedi Jadranski trg:

[zokxy]

Riječka luka nakon 3.5.1945. s razorenom infrastrukturom - operativnim obalama i 40 dizalica - ovako je započela s radom

[zokxy]

Riječka luka nakon 3.5.1945. s razorenom infrastrukturom - operativnim obalama i 40 dizalica - ovako je započela s radom

[zokxy]

Riječka luka nakon 3.5.1945. s razorenom infrastrukturom - operativnim obalama i 40 dizalica - ovako je započela s radom

[zokxy]

A sad nekoliko povijesnih fotki vezanih uz industrije koje su se razvijale i umirale uz našu Rječinu

[zokxy]

A sad nekoliko povijesnih fotki vezanih uz industrije koje su se razvijale i umirale uz našu Rječinu