OPATIJA bajna, biser Jadranskog mora; i Liburnija

[Kont]

Na mjestu današnjeg paviljona Juraj Šporer nekoć se nalazilo prvo opatijsko groblje i ispred njega,na prostoru današnjeg parka nalazila se mrtvačnica.Na tom predjelu koji se zvao Puntica,usred polja divlje zobi stari Opatijci bi se po posljednji put opraštali sa svojim najmilijima.U ofenzivi Južnih željeznica 1884/1885.koje su jurišale na povećanje kapitala po svaku cijenu,mrtvačnica se pokušala eliminirati sa gospodskog šetališta.Tako su prvo pokušali rešetkom od drvenih letvica i nekakvim biljem sakriti mrtvačnicu od očiju šetača,ali je bura sve to odnijela.Južne željeznice i gospodin Schuler su došli na veselu ideju da premjeste i crkvicu Sv.Jakova na prikladnije mjesto,a zauzvrat bi izgradili veću crkvu uz glavnu cestu.Ideja bi im se i realizirala da je nije stopirao tršćanski biskup.Ipak 1885.Južne željeznice su uspjele ukloniti groblje i mrtvačnicu tako da se od te godine Opatijci sahranjuju na "Lesićevo",pod današnju Zdravstvenu stanicu na Novoj cesti.Neosvijetljeni prastari put (Stubište Edite Stern) bio je poprištem duhovitih susreta konsterniranih prolaznika i pijanih grobara,zapinjanja o odložene leševe i otkrivanja mrtvačkih plahti.Cesta kojom su dovažana tijela već je dobila neslužbeno ime Grobljanska (danas Ulica J.J. Dobrile).Ta sablazan u centru naselja,ali još i više rezervoar pitke vode koji je tu sagrađen krajem stoljeća i austrougarska direktiva o premještanju groblja na periferiju,rezultirali su novim preseljenjem groblja 1903.godine na današnje mjesto.
Amir Muzur "Kako se stvarala Opatija"

[Kont]

Na nekadašnjim grobovima(a možda i kostima starih Opatijaca), 1900. godine je otvoren "Pavillon für eine Conditorei" (današnji Paviljon Šporer ), kojega je projektirao slavni arhitektonski biro BAUQUÉ & PIO iz Beča. Kralj opatijskih slastica postao je Emile Gerbeaud (1854.–1919.), Švicarac po rođenju, veliki gastronomski umjetnik koji je postao vlasnik Kuglerove kavane, vlasnikom pogona za proizvodnju čokoladnih proizvoda u Pešti, vlasnikom patenta za industrijsku proizvodnju čokoladnih proizvoda, vlasnikom tvornice čokolade u Rijeci, autorom velikog broja slatkih kreacija kojima i dan danas ravnopravno konkuriraju Sacher i Dobosz.

[zokxy]

[zokxy]

Slatina, nekada

[zokxy]

Malo ljudi iz prošlosti na opatijskim terasama







Poleđina gornje fotke

[zokxy]

Još jedna moja od jučer - Opatija, opet Slatina, vozilo se dvosmjerno onda i tu

[zokxy]

RAZGLEDNICA Opatija, "ABBAZIA, ALBERGO QUISISANA", La Fontana. Naklada F. BRESCIA TRIESTE, FOTOSTAMPA A. TRAID MILANO 1940, Italija FRANKIRANO 7. PROSINCA 1945.




RAZGLEDNICA, SPORTSKO REKRATIVNI CENTAR INA ODMARALIŠTE UČKA, izdavač OZEHA RIJEKA, TISAK ZGEP Pomurski tisk, TOZD TISKARNA M.SOBOTA, 9x12 CM

[zokxy]

[ilirija]

1897.







1899.





http://partage.muo.hr/

[ilirija]

1904. Hotel Lovran (danas Klinicka ortopedska bolnica)



1904. Vila Gianna, izvorno vila Jeanette, Lovran



1905.ca, foto E.Jellusich



1908.



1909. Vila Devana, Opatija



http://partage.muo.hr/

[zokxy]

Slatina početkom šezdesetih - mnogo danas nepostojećih građevina na ovoj fotki ...

[ilirija]

Opatija Ispred vile Angioline

[zokxy]

[zokxy]

[zokxy]