Bolnica Ičići

[Kont]

U travnju 1907. godine dr. Adolf Goldner (Szolnok,1861.- Abbazia 1930.) podnio je molbu gradskim vlastima za izgradnju sanatorija u Ičićima – Reconvalescentenheim, i bio odbijen, ali je, ipak, u srpnju 1908. godine otvoren veliki trokatni objekt zdravstvene namjene, nazvan See Kuranstalt.

[Kont]

 

[Kont]

 

[Kont]

Sanatorij je od samog početka rada najviše služio za smještaj i oporavak pacijenata s plućnim bolestima. Nekoliko je godina bio u vlasništvu dr. Goldnera, a oko 1913. godine preuzima ga See-Kuranstalten AG, uz medicinsko vodstvo dr. Josefa Glücka.

[Kont]

 

[Kont]

 

[Kont]

Oko 1930. godine postaje državnim vlasništvom i tada Talijani u sanatoriju otvaraju vojnu bolnicu

[Kont]

Nakon Drugog svjetskog rata u bivšem je sanatoriju civilna bolnica, a potom Bolnica za tuberkulozu pluća, reorganizirana odlukom Kotara Rijeka od 16. srpnja 1953. Tijekom 1959. godine dobila je niz popratnih paviljona, a kapelica je adaptirana u bolničke svrhe.

[Kont]

Godine 1963. prerasta u Bolnicu za plućne bolesti i tuberkulozu pluća, a ravnatelj joj je
doc. dr. Cvjetko Ostoić. Njegov je zamjenik dr. Josip Poščić. 1966. godine Bolnica za tuberkulozu pluća u Lopači integrirana je u Bolnicu u Ičićima.

[Kont]

Sredinom 70-tih godina Bolnica u Ičićima postaje dijelom Kliničke bolnice “Dr. Zdravko Kučić.“
Godine 1974. Odjel u Ičićima postaje Klinika za bolesti pluća i tuberkulozu pluća u sastavu Kliničke bolnice “Dr. Zdravko Kučić”, a predstojnikom Klinike postaje prof. dr. Slobodan Marin. Klinička bolnica u Ičićima postaje sastavnim dijelom KBC-a Rijeka 1984. godine.

Bolnica u Ičićima prestaje s radom 1988. godine, a cjelokupni se kadar i oprema seli na Sušak. Zgrada Sanatorija Goldner srušena je 90-ih godina 20. stoljeća.

[Kont]

Fotografije rušenja snimio je Pero Lovrović

[Kont]

I nakon jednog stoljeća ponovno se pojavljuje mađarski investitor

https://www.novilist.hr/rijeka-regija/opatija/madarski-tajkun-koji-posjeduje-i-nk-osijek-u-icicima-gradi-hotel-vrijedan-cak-50-milijuna-eura/