Jučer smo se družili u gradu Bakru, posjet zaista pažnje vrijedan. Naš odličan i elokventan vodič, gosp. Boro Štrbac, sipao je nesebično svoje znanje iz rukava, a tri i pol sata su bila i premalo koliko smo još mogli toga saznati.
Nakon upoznavanja, odveo nas je u zgradu carinarnice da pogledamo mareograf, instrument koji služi za bilježenje morskih mijena (plima i oseka) koji se postavlja iznad posebnog napravljenog bunara ili cijevi povezanim s morem. U cijevi plutajući plovak se diže i spušta prateći promjene razine morske površine, a sve se bilježi tintom na papiru gdje se crta krivulja plime i oseke. Uz ovaj mehanički sa slike, tu su i digitalni i satelitski. Imali smo tu čast da su nas sve pustili unutra, to inače nije praksa za više od 5 osoba, da se ne remeti rad uređaja. Bakarski mareograf je postavljen na ovom mjestu davne 1929. god.
Šetnjom kroz Bakar slušali smo tom gradu čija je povijest duga i zanimljiva, kako je bio u posjedu Krčkih knezova Frankopana, a kasnije su ga porodičnom linijom naslijedili Zrinski. Grad je zaobišla željeznica ali je odmah napravljena kad je došla koksara. Ona je uništila cijeli ekosustav ovog predivnog mjesta. Slušali smo o podvodnom tunelu u kojem se planira osposobiti prvih dvadeset metara, u turističke svrhe. Nek ostane na spomen tog ljudskog zla. Koksara je otvorena 1976. a zatvorena 1995. Najzaslužnija za otvorenje je Neda Andrić, jedina gradonačelnica Rijeke. Dimnjak je bio visok 264 m, a Bakrani su sretni da se srušio jer je bilo spekulacija da se tu nakon koksare napravi spalionica smeća.
Bakarski zaljev je dug oko 5-6 km, širok je 600-700 m, dubok je oko 35 m. Na ulazu u zaljev pronađene su jako vrijedne grčke amfore.
Po nekim procjenama, u zaljevu se tri puta mjesečno promijeni voda, a grad Bakar je jedini u Hrvatskoj koji ima tri kaptirana izvora: Perilo, Dobrica i Dobra.
Mnogo toga nam je ispričao naš vodič, i poveo nas starim rimskim putem do Turske kuće. Nije poznato tko ju je i kada sagradio. Pogledali smo i crkvu sv.Andrije, i zanimljivu kriptu ispod nje s 85 grobnih mjesta, zanimljiva je i nedovoljno istražena.
Otišli smo i na najvišu točku Bakra, frankopanski kaštel. Jedan je od mlađih frankopanskih kaštela, a zbog opasnosti od Osmanlija i Mlečana više je puta nadograđivan. Jedna soba je služila i kao zatvor.
Po povratku smo pogledali Rimski kuću, navodno nekadašnji samostan koludrica. Interesantna građevina, čiji graditelj nije poznat.
Ovaj inspirativni i nadasve poučan posjet završili smo kod crkve sv.Križ, koja je građena naopako, pa velečasni liturgiju vrši gledajuć prema oltaru, leđima okrenut vjernicima.
Na dar smo dobili punu vrećicu bakarskog baškota, koji smo neumorno žvakali cijelim putem, pozorno slušajući o povijesti ovog malog bisera velikih priča.
Ponovilo se!
Fotke s posjeta Bakru možete pogledati ovdje:
https://magnumcro.pixieset.com/udruga051-bakaripraputnjak/
