Riječka kazališta

[kobler]

Catterina Kesser (Ancona 1818.-Fiume 1894.) i Adamo Ricotti vjenčani 03.05.1838.Imali 3 sina:
Francesco (1839.-

Michiele   (1840.-           i Maria Malagodi, vjenčani u Italiji. Imali 4. djece:                                                               
                                                     Adamo, Arrigo, Umberto, Pia

Nicolo      (1848.-1888.) i Rosa Smokvina iz Drage. Imali 2 sina:
                                                     Mario, Zvonimiro Giovanni

Neću dugo, al' ne mogu odoljeti da ne dodam:
Adamo Ricotti rođen je 1815. a umro 18. VIII. 1871. Po zanimanju?! HA!!! Brijač!
Barbitonsor.

O Francescu nemam što dodati, ali o drugoj dvojci imam.

Michiele R. (*8. V. 1840. - +24. II. 1901.) i Maria Malagodi *1842. - +5. IV. 1918.) vjenčali su se (točno!) u Italiji 16. I. 1869. i imali su (točno!) četvero djece:
1. Adamo Carlo Giuseppe *8. VI. 1871.
2. Arrigo Antonio Giorgio *5. V. 1875.
3. Umberto Alessandro Pietro *1. XI. 1876.
4. Pia Maria Magdalena *31. III. 1879.

Sad Nicolo':

Nicolo' R. (*6. XII. 1848. - +1. VIII. 1888. i Roža Smokvina (*1855. - +6. XI. 1911. vjenčali su se u Dragi 1875. i imali su ne dvoje, ne troje već četvero djece!!! I to nije sve! Najbrži među vama dobit će i njihova imena!
1. Mariano *7. XII. 1875.
2. Riccarda Giuseppa *3. IV. 1877.
3. Arabella Giorgia Giuseppa *14. IV. 1880.
4. Zvonimiro Giovanni *22. XI. 1883.

Toliko.

[kobler]

Ovo su pokojnici Ricotti sahranjeni u tzv. Dorskim nišama. Što je od njihovih grobova (niša) još vidljivo, treba pogledati:

Adamo Ricotti 1815 1871
Michele Ricotti 1840 1901
Margherita Ricotti 1899 1960
Umberto Ricotti 1876 1940
Maria Ricotti 1842 1918
Gino Ricotti 1901 1929
Mariuccia Ricotti ? 1890

Možda padne i koja fotka?

[elvis]

Ovo su pokojnici Ricotti sahranjeni u tzv. Dorskim nišama. Što je od njihovih grobova (niša) još vidljivo, treba pogledati:

Gdje su te "Dorske niše" ? 

[elvis]

Fora je, što se sve vrti nekako u obitelji!

https://en.wikipedia.org/wiki/Pareto_principle

[kobler]

Gdje su te "Dorske niše" ? 

Dorske niše, sagrađene po projektu arh. Adama Olfa i arh. Ignazia Rossia, su na Kozali u polju D, u sekciji IV, a broj mislim da nemaju, jer već desetljećima stoje zapuštene.
Kad od mrtvačnice kreneš na istok, prema mauzoleju Whitehead, pokraj "potkove" (polja E) dođeš do škala koje vode gore, a ti skreneš udesno, uza samu ogradu "potkove", putem koji je relativno uzak, ali se nakon kojih tridesetak metara širi na istok i sa svoje lijeve strane ugledat ćeš ih, krova gusto zaraslo u dvometarsko šiblje.

[Rijeka]

 

[elvis]

Htio sam friško obići taj dio groblja ali vrijeme nije baš neko pa će morati poslužiti starije fotografije.

Pretpostavljam da bi to bio ovaj dio  - iz 2014



Ako je taj dio, lokacija cca odgovara a imaju zarastao krov u šiblje, mogu dojaviti da više nisu zarasle, situacija na dan 23.01.2017 :



Hm, mogao sam ovo gore prepraviti ili potpuno izbrisati ali neka ... 31.07.2018 stanje je opet na početku ...

[Kont]

Nakon više od jednog stoljeća koliko traje rušenje riječkog Starog grada pod raznim nazivima poput urbanističkog čišćenja, prorijeđivanja, sanacije, regulacije, restauracije, sistematizacije, uređenja i revitalizacije, zauvijek smo ostali bez povijesnog i kulturnog identiteta našeg grada.
Stoga nam jedino preostaje da istraživanjem i objavom iz sačuvanih arhivskih izvora pokušamo na neki način spasiti od zaborava izgubljenu povijest Rijeke.


                                                            Isusovačko kazalište
Isusovci nakon dolaska u Rijeku 1627. godine otvaraju gimnaziju i u sklopu nje osnivaju školsko kazalište te glumačko udruženje pod nazivom Accademia Paternia. Glumci su bili učenici gimnazije koji su priređivali različite priredbe (declamationes) i glume (actiones) većinom  na latinskom kao nastavnom jeziku svih isusovačkih škola te rijetko na talijanskom pa i hrvatskom jeziku. Isusovačke su kazališne predstave javne, dostupne svim stanovnicima grada, a repertoar priredbi je bio raznolik, od igrokaza sa prikazima iz Biblije i života svetaca, raznih alegorijskih priredbi, pa do tragedija pisanih po legendama iz grčke mitologije. Osim u gimnazijskoj dvorani, priredbe su izvođene i na javnim mjestima.

Prvih nekoliko godina gimnazija je bila smještena u staroj gradskoj školi kod Sokol kule pa su se vjerovatno prve predstave izvodile u školi, Sokol kuli ili na prostoru kod crkve sv. Roka koja je isusovcima dana na korištenje.

Prva predstava izvedena je 24. lipnja 1629. godine u nazočnosti biskupa senjsko-modruške biskupije Ivana Krstitelja Agatića. Bila je to predstava San Bernardino di Siena uz koju je izdana i prigodna publikacija, knjižica koja je štampana u Trstu za "izvedbu na dan svetog Ivana Krstitelja u izvedbi učene mladeži Družbe Isusove u Rijeci svetog Vida", s posvetom senjskom biskupu I. K. Agatiću nazočnom prigodom izvođenja ovog scenskog životopisa". Ujedno je to i najstariji sačuvani tekst izvođen u isusovačkim kazalištima u Hrvatskoj. Čuva se u Metropolitanskoj knjižnici u Zagrebu.

[Kont]

Prvotna lokacija za izgradnju isusovačkog sklopa između ulice Rov i Trga Sveta tri Kralja (današnji Pavlinski trg) je zbog naplavnog terena ubrzo odbačena te se na lokaciji kod sjevernih gradskih zidina po projektu isusovačkog arhitekte Giacoma Briannia iz Modene između 1633. i 1671. gradi Kolegij, nova crkva sv. Vida, Seminar i Gimnazija. 

Originalni projekt izgradnje
 

[Kont]

1. - Gimnazija
2. - Kolegij
3. - Seminar

[Kont]

Unutar dvokatne gimnazijske zgrade koja se nalazila sjeverno od crkve sv. Vida nalazila se i manja kazališna dvorana o kojoj 1816. godine piše putopisac Josip Završnik:
Nasuprot ovog skupostanja (Kolegija) bijaše izgrađena velika i prostrana kuća na dva sloga gdi bihu učionice latinske, to jest Počeća (Principia), Recevnica (Grammatica), Recoslog (Syntaxis), Pesmenistvo (Poesia), Krasnorečje (Rhetorica), Mudroznanje (Philosophia) i Bogoslovlje (Theologia) i ove učionice bihu tako glasovite da diaci od sviju strana slavskoga naroda, dapace joste bližnji Talijani i Nijemci u vucionice dohadahu. U ovoj zgradi bi prostrano visoko gledališće (Theatrum) gdje dijaci smiješne i žalosne zgode (comoediae, tragoediae) dva puta na godisće (quolibet semestri) latinski prikazivahu i plešahu. Sada su ondi tamnenice, ustavisća, ustavenisća, vuze (carceres)…

Nekoliko autora (Matejčić, Ekl, Mažić) navode 1670. kao godinu gradnje, a na von Benkovom planu iz 1766. vidi se da je zgrada Gimnazije bila smještena uz sjeverna gradska vrata na mjestu današnje Kanoničke kuće, naslonjena na zgradu Arsenala označenu kao "Zeig Haus".

[Kont]

Sjeverna gradska vrata i kula "čuvarica" srušena su 1778. Stanje na Candidovom planu 1814. gdje je pod brojem 17, Gimnazija označena kao "Kerker", odnosno zatvor.
 
G. Kobler navodi da je do zabrane djelovanja isusovačkog reda 1768. godine bila zgrada Gimnazije, zatim vojarna mađarske narodne vojske, a zatim zgrada za vojne transporte.

[Kont]

Katastar 1861.

[Kont]

A nakon toga se pojavljuju i fotografije. Ovo je isječak panoramske fotografije Josefa Löwyia 1872. godine.

[Kont]

Katastar 1889. godine.