Riječka kazališta

[Kont]

Korišteni tekstovi Nane Palinić, Zlatka Moranjaka, DAR, La Voce del popolo i drugi

[milić]

 

[zokxy]

Rad od kuće?

 

[Kont]

Domaća zadaća 

[Kont]

                                                                  Kazalište lutaka

Teatro Apollo otvoreno je 1912. godine u dvorišnoj zgradi kuće u Via Alessandro Volta 6. Kazalištem upravlja direkcija na čelu s Ermanom Troppauerom. U programu svečanog otvaranja ovog jedinstvenog obiteljskog sastajališta izveo se mjuzikl i pjevale operne arije, a nastupio je i talijanski komičar Fanara.

Kazalište otkupljuje 1922. godine Albano Wurzer, a od 1925. se uvodi program Music Hall Dancing s čestim nastupima jazz bandova.

[Kont]

Iste godine mijenja naziv u "Dancing Bomboniera Varieté", a od 1927. uvodi varijetetski program kao dopunu kinematografskom i mijenja naziv u "Carnaro".

Od 1933. naziva se "Odeon" i pod tim nazivom djeluje do kraja 2. sv. rata. Manje je poznato da je prije rata u tom prostoru već djelovalo "Teatro di Marionette Fiume".

[Kont]

Nakon 2. sv. rata taj prostor postaje milicijska menza.

Vrijednost tog  prostora se ipak prepoznaje pa se 1961. preuređuje (uklanja se balkon i postavlja se nova stropna konstrukcija) u stalan dom lutkarskog kazališta "Domino" kao jedno od pet profesionalnih lutkarskih kazališta u Hrvatskoj.

Godine 1993. kazalište je preimenovano u Gradsko kazalište lutaka Rijeka.
Od 1996. u obnovljenoj zgradi sa 180 sjedala svakodnevno se održavaju predstave iz domaće i svjetske književne baštine za predškolsku i školsku djecu.

[Kont]

 

[Rijeka]

 

[Kont]

                                                             Društveni dom Kozala

Izgrađen je 1936. godine prema projektu arh. Enea Peruginija. Bio je to drugi dom koje je izgradilo Udruženje fašista Rijeke, nakon doma na Kantridi.

Radove je izvelo poduzeće Mareschi iz Rijeke, a gradnja je trajala 3 mjeseca, te je zgrada predana na upotrebu 28.10.1936. godine.

[Kont]

Zgrada je dobila ime "Gruppo fascista Rionale Glauco Nascimbeni” po fašističkom mučeniku Glaucu Nascimbeniju, četrdesetogodišnjem riječaninu kojeg su upucali alpinci  27. lipnja 1921. zajedno s njegovim nećakom Giuseppeom kada su protestirali zbog odluke talijanske vlade da prepusti porto Barosso Kraljevini SHS. Na groblju Kozala na obiteljskoj grobnici uklesane su u mramoru ove gorke riječi: "Život je dao za svoju nezahvalnu domovinu".

[Kont]

Preko širokog vanjskog stubišta se ulazilo u prostranu dvoranu iz koje se ulazilo u sve značajnije prostorije prizemlja - urede, servisne i pomoćne prostorije na zapadnoj strani te veliku dvoranu na istočnoj.

[Kont]

Dvorana je pravokutnog tlocrta i visine obje etaže. Između ulaznih vrata u dvoranu i visokih prozora na južnom zidu nalazila se programska freska Romola Venuccija koja prikazuje Mussolinijevo osvajanje Etiopije i alegorije talijanske kulture.

[Kont]

Slika se još možda nalazi ispod slojeva boje.

[Kont]